Autoput A1 (Bosna i Hercegovina)

Autoput A1 je definiran 1997. kao dio koridora Vc, jednog od deset osnovnih koridora CEMT-a na konferenciji ministara prometa evropskih zemalja u Helsinkiju.^[2] Projekat izgradnje autoputa A1 kroz Bosnu i Hercegovinu je podijeljen na četiri dijela (lota):

• Lot 1: Granica sa Hrvatskom GP Svilaj – Doboj Jug (Karuše)
• Lot 2: Doboj Jug (Karuše) – Sarajevo jug (Tarčin)
• Lot 3: Sarajevo jug (Tarčin) – Mostar sjever
• Lot 4: Mostar sjever – Granica sa Hrvatskom GP Bijača

Izgradnja je počela 2001. radovima na dionici Jošanica - Podlugovi, u dužini od 11,5 km koja je završena 2003. godine,

Finansiranje

Izgradnja autoputa se finansira sredstvima budžeta Federacije Bosne i Hercegovine, Evropske investicijske banke (EIB), Kuvajtskog fonda za arapski razvoj (KFAED), Evropske banke za obnovu i razvoj (EBRD), Javnog preduzeća Autoceste Bosne i Hercegovine i Evropske centralne banke (ECB), a vrše se pregovori sa OPEC-om o finansiranju nekih dionica.^[1]

Projekat

Veći dio projektne dokumentacije, kao i vođenje izradbenih radova na mostovima i tunelima, urađen je od strane bosanskohercegovačke firme ŽGP sa sjedištem u Sarajevu.^[1][3]

Izvedbeni radovi

Izvedbene radove na pojedinim dionicima sprovedene su od slijedećih firmi: ŽGP Sarajevo^[1][3], GP Put Sarajevo,^[4] Step Sarajevo,^[5] Euroasfalt,^[6] Hidrogradnja,^[7], Niskogradnja,^[1] Cengiz İnşaat^[1] iz Turske, austrijski Strabag,^[1], slovenski SCT^[8] i češki OHLŽS.^[1] U izgradnji su učestvovale i mnoge druge firme ujedinjene u konzorcije.

Održavanje

Upravljanje i održavanje autoputa povjereno je Javnom preduzeću Autoceste Bosne i Hercegovine.

Na završenoj dionici od Lučana do Jošanice, za vožnju autoputom se naplaćuje cestarina. Visina cestarine je ovisna o kategoriji vozila i kreće se od 1,20 KM do 21,60 KM. Cestarina se može platiti gotovinom, u domaćoj ili stranoj valuti, kreditnim karticama, virmanom ili sistemom beskontaktne elektronske naplate.^[10] Pravilnikom o sistemu naplate cestarine na autocestama, brzim cestama i objektima s naplatom u Federaciji FBiH (“Službene novine Federacije BiH“, br. 29/11 i 76/13), određene su grupe vozila koje su oslobođene plaćanja (Vozila Crvenog križa, vozila Oružanih snaga BIH, Vozila MUP-a...)^[10]

18. maja 2018. započela je izgradnja dionice Buna - Počitelj ^[13]

27. novembra 2018. započela je izgradnja dionice tunel Zenica – Donja Gračanica (sjeverna sekcija)^[14]

20. juna 2019. je započela izgradnja dionice Počitelj - Zvirovići ^[15]

19. augusta 2019. je započela izgradnja dionice Vranduk - Ponirak ^[16]

29. oktobra 2019. je započela izgradna dionice Ponirak - Vraca ^[17]

24. augusta 2020. započela je izgradnja dionice Tarčin - Ivan ^[18]

16. novembra 2020. je započela izgradnja dionice Poprikuše - Nemila ^[19]

Svilaj – Odžak

Dionica Svilaj – Odžak je duga 10,7 km i strateški je važna ne samo za poboljšanje cestovne infrastrukture nego i za regionalnu saradnju i bolju komunikaciju s EU.

Izgradnja ove dionice koštala je 69,2 miliona eura sa PDV-om, a radovi su finansirani iz kredita Evropske investicione banke (EIB) i Evropske banke za obnovu i razvoj (EBRD), grant i vlastitih sredstva JP Autoceste FBiH.

Projekat je sufinasirala Evropska unija bespovratnim sredstvima u visini od 17,4 miliona eura koja su osigurana u okviru Agende za povezivanje preko Investicijskog okvira za Zapadni Balkan (WBIF).

Radove su izvodili austrijski Strabag i bh. kompanije Euro-asfalt i ŽGP, dok je konsultant bio Aecom Inocsa S.L.U. iz Španije.

Na dionici od značajnih objekata nalaze se četiri natputnjaka, tri potputnjaka, tri prolaza za divljač, dvije petlje, odmorište, čeono naplatno mjesto i dva mosta.

Tunel Zenica – Donja Gračanica

Ukupna dužina poddionice Tunel Zenica – Donja Gračanica nakon izmjene trase iznosi 2,7 km. Svi radovi su završeni a u promet će biti puštena po završetku poddionica koje su u izgradnji.

Na ovoj poddionici izgrađeni su sljedeći objekti: tunel Hum, vijadukt na petlji, vijadukt Jelovik i vijadukt Donja Gračanica, petlja Zenica sjever i objekt naplate cestarine.

U sklopu ove poddionice izgradnja priključna saobraćajnica koja spaja Grad Zenicu sa Koridorom Vc.

Zenica sjever - Zenica jug

Ovaj dio autoceste na Koridoru Vc, nazvan tzv. Zenička obilaznica, sastoji se od tri poddionice, Drivuša – Klopče, Klopče – Donja Gračanica i dio poddionice Donja Gračanica – Tunel Zenica ukupne dužine 11 kilometara.

Izgradnjom Zeničke obilaznice povezani su Zenica sjever i Zenica jug na autoputu.

Ukupna investicijska vrijednost radova je iznosila 225 miliona eura, a sredstva su osigurana putem međunarodnih financijskih institucija (KFAED, EBRD, OPEC) kao i bespovratnim sredstvima Evropske unije koja su osigurana u okviru Agende za povezivanje preko Investicijskog okvira za Zapadni Balkan (WBIF).

Radove na izgradnji poddionica u sklopu Zeničke obilaznice izvodile su ugledne domaće i strane kompanije.

Na poddionici Drivuša – Klopče radove je izvodila domaća kompanija Hering d.d. Široki Brijeg, poddionicu Klopče – Donja Gračanica gradio je konzorcij kompanija koji čine Euro – Asfalt d.d. Sarajevo i Strabag Austria, dok je radove na poddionici Donja Gračanica – Tunel Zenica izvodila turska firma Cengiz insaat Sanayi ve Ticaret A.S.

Na poddionicama je izgrađeno 13 objekata, što znači da se blizu 50% dionice nalazi pod objektima. Ugrađeno je preko 340.000 m3 betona i 37.000 tona armature.

Međugorje – Bijača

Autocesta od Međugorja do Bijače spaja se s hrvatskom autocestom Dalmatinom, što znači da je Međugorje za sada jedini grad u BiH koji je povezan na međunarodnu autocestovnu mrežu.

Na ovoj dionici nalaze se dva mosta Studenčica i Trebižat, vijadukt Pavlovići i tunel Bijela Vlaka.

Buna – Počitelj

Poddionica Buna – Počitelj je duga 7,2 km.

Ova poddionica pozicionirana je između poddionice tunel Kvanj – Buna na sjevernoj i poddionice Počitelj – Zvirovići na južnoj strani.

Trasa počinje na oko četiri kilometra južno od sela Hodbine i ne presijeca gušće naseljena područja, nego prolazi iznad kanjona Neretve u blizini nekoliko naseljenih mjesta i završava neposredno ispred petlje Počitelj.

Trasa je prolaskom pored naselja Stanojevići i Kevčići presjekla putnu komunikaciju, zbog čega su izgrađeni natputnjaci Grabovina i Kevčići, a na djelu trase pored Bivoljeg Brda izgrađen je potputnjak istoimenog naziva. Od ostalih objekata na trasi se nalaze dva prolaza za životinje, kao i dvostrano odmorište Rotimski potok.

• 
  Izlaz Visoko (prema Sarajevu)
• 
  Izlaz Ilijaš (prema Zenici)

• Autoput A2 (Bosna i Hercegovina)

• Autoput A1 na Wikivijestima
• Odluka o promjenu naziva M-5 u A-1
• Informacije u autoputevima i brzim cestama u Bosni i Hercegovini
• Kratke informacije u cestama u BiH
• Autoceste FBiH
• JP Autoputovi Republike Srpske

Nedovršeni članak Autoput A1 (Bosna i Hercegovina) koji govori o saobraćaju treba dopuniti. Dopunite ga prema pravilima Wikipedije.