Apatin

Nazvan po bivšoj Opatiji. Prvi povijesni spomen Apatina je 1350. godine. Kolonizacijom Nijemaca sredinom 18. stoljeća doživljava snažan rast. Bio je najveće njemačko naselje u Bačkoj. Poslije drugog svjetskog rata Nijemci su protjerani. Umjesto protjeranih Nijemaca dovedeni su srpski kolonisti iz Hrvatske, uglavnom iz Like.^[1]Zbog protjerivanja Nijemaca župe Presvetog Srca Isusova i Uznesenja Marijina u Apatinu opustjele su.^[2]

Skupština općine Apatin dodjeljuje godišnju Listopadsku nagradu koja je priznanje najistaknutijim pojedincima i kolektivima za ostvarene rezultate u različitim oblicima društvenog djelovanja.^[3]

Etnički sastav 1910.^[4]

Etnički sastav 2002.

Prema popisu stanovništva iz 2002. godine općina Apatin imala je 32.813 stanovnika. Najbrojnije etničke skupine su:

• Srbi – 20.216,
• Mađari – 3785,
• Hrvati – 3766,
• Rumunji – 1191.

U apatinskoj općini u kategoriju „neopredeljeni“ upisalo se 1893 popisanih, a u kategoriju „nepoznato“ upisana je 70 osoba. Regionalnu pripadnost iskazalo je 59 stanovnika općine.

U gradu Apatinu živi 19.289 stanovnika, u Kupusini 2370, Prigrevici 4786, u Svilojevu 1354, dok u Sonti živi 4994 stanovnika.

Godine 2011. u Apatinu je živjelo 17.352 stanovnika.^[1]

• Paul Abraham, mađarski skladatelj
• Nenad Medić, srpski pokeraš
• Ferenc Raichle, mađarski arhitekt
• Adolf Schiffer, češki čelist
• Lajos Szűcs, mađarski nogometaš
• Ervin Šinko, hrvatsko-mađarski književnik

U Apatinu je brodograđevna industrija, industrija namještaja, prehrambenih proizvoda, tekstila i užadi.^[1]

• Općinska uprava općine Apatin (srpski jezik/latinica)

Nedovršeni članak Apatin koji govori o gradu u Srbiji treba dopuniti. Dopunite ga prema pravilima Wikipedije.