Dinastija Kasniji Han

Ovo je glavno značenje pojma Dinastija Kasniji Han. Za druga značenja pogledajte U kineskoj povijesti postoji mnogo poznatija i ranija Dinastija Han..
Dinastija Kasniji Han

后汉
Hòu Hàn


947. – 951.
 

Lokacija Kasnijeg Hana
Lokacija Kasnijeg Hana
Dinastija Kasniji Han (tirkizno) i ostale kineske države od 947.-951. god.
Glavni gradKaifeng
Jezik/cikineski
Religijabudizam, taoizam, konfucijanizam
Vlada
Car
 - 947. – 948.car Gaozu
 - 948. – 951.car Yindi
PovijestPet dinastija i Deset kraljevstava
 - uspostavljena10. ožujka 947.
 - Coup d'etat, predaja Biana; car Yindi ubijen (de-facto kraj)</small1. siječnja 951.
 - Guo Wei se proglašava carem (de-jure kraj)951.
Valutakineska kovanica, kineski novac

Dinastija Kasniji Han (kineski: 后汉 / 後漢, pinyin: Hòu Hàn) bila je kratkotrajna dinastija kineskih careva koja je vladala sjevernom Kinom od od 947. do 951. godine, odnosno četvrta, i posljednja Shatuo dinastija, od tzv. „Pet dinastija” koje su se izredale nakon propasti dinastije Tang.

Osnovana je 947. godine nakon što su prethodnu dinastiju Kasniji Jin svrgnuli Kitani iz dinastije Liao. Njihov vladar, međutim, nije htio uspostaviti vlast nad pokorenim područjem, te se povukao na sjever u „Šesnaest prefektura”, strateško područje od današnjeg Pekinga (tj. Hebeija) na zapad do Datonga (Shanxi) za koje su se sukobile države Pet Dinastija i Deset kraljevstava. To je iskoristio Shatuo guverner Taiyuana, Liu Zhiuyan, koji se proglasio carem nove dinastije Kasniji Han.

Kasniji Han je ostala upamćena kao jedna od najkratkovječnijih carskih dinastija. Već sljedeće godine je njen osnivač umro, a vlast preuzeo mladi i neiskusni car Yindi. Njega je nakon već tri godine svrgnuo Liu Zhiuyanov kineski savjetnik, Guo Wei, koji je osnovao dinastiju Kasniji Zhou, posljednju od Pet dinastija.

Ostaci carske obitelji su, međutim, uspjeli izbjeći u današnju pokrajinu Shanxi i osnovati državu Sjeverni Han, koja se pod zaštitom dinastije Liao održala sve do 979. godine.

Vladari Kasnijeg Hana

Hramsko ime (Miao Hao 廟號)Postumno ime (Shi Hao 諡號)Prezime i osobno imeGodine vladavinePrijestolno ime (Nian Hao 年號) s godinama trajanja
Konvencionalno kineski: prezime, pa ime
Gāozǔ 高祖Hòuhàn Gāozǔ 後漢高祖[1][2]Liǔ Zhīyuǎn (刘知远; 劉知遠)947. – 948.Tiānfú 天福 947.
Qiányòu 乾祐 948.
nije postojaloYǐndì (隐帝; 隱帝)Liǔ Chéngyòu (刘承祐; 劉承祐)948. – 951.Qiányòu 乾祐 948. – 951.

Izvori

  • Mote, F.W. 1999. Imperial China: 900–1800. Harvard University Press. ISBN 0-674-01212-7