Etimologija

Jezikoslovlje‎
Jezične razine
Fonetika ¤ Fonologija ¤ Morfologija ¤ Sintaksa ¤ Semantika ¤ Leksikologija ¤ Stilistika
Jezikoslovne discipline
Primijenjeno jezikoslovlje
Usvajanje jezika
Psiholingvistika
Tipološko jezikoslovlje
Flektivni jezici ¤ Aglutinativni jezici ¤ Izolirajući jezici ¤ Sintetički jezici ¤ Polisintetski jezici
Genetsko jezikoslovlje
Dijalektologija ¤ Poredbeno-povijesno jezikoslovlje
Sociolingvistika
Lingvistička antropologija
Generativna lingvistika
Kognitivna lingvistika
Računarska lingvistika
Deskriptivna lingvistika
Poredbeno jezikoslovlje
Leksikologija
Etimologija
Korpusna lingvistika
teorijsko jezikoslovlje
empirijsko jezikoslovlje
opće jezikoslovlje
računsko jezikoslovlje
Povijest jezikoslovlja
Popis jezikoslovaca
Neriješeni problemi

Etimologija ili iskonoslovlje (gr. ἔτυμον, étymon „pravo značenje”, od ἔτυμος, etymos „pravi” i λόγος, lógos „riječ”) jest grana jezikoslovlja koja proučava porijeklo riječi.

Riječi mijenjaju oblik i značenje kroz stoljeća, a mogu se i posuđivati iz drugih jezika, moguće u promijenjenom obliku (izvorišne riječi zovu se etimoni). Proučavajući stare tekstove i uspoređujući s drugim jezicima, etimolozi pokušavaju rekonstruirati povijest riječi: kada su ušle u jezik, iz kojeg izvora te kako su se mijenjali njihov oblik i značenje.

Etimolozi također pokušavaju rekonstruirati podatke o jezicima o kojima nemamo nikakvih direktnih informacija (primjerice tekstova). Uspoređujući riječi u srodnim jezicima, mogu se izvesti zaključci o njihovom zajedničkom pretku. Tako se pokušava se rekonstruirati i indoeuropski prajezik.

Riječi mogu biti izvedene od drugih riječi (npr. prah > prašina, dugačko > duga, dah > duh, usta > ušće, glas > glazba, pjevati > pijetao, dim > dimnjak, skakati > skakavac, pusto > pustinja, tvrdo > tvrđava, vrtjeti > vrat, život > životinja, vijek > vječno, trag > tražiti, val > valjati, puhati > pušiti, vijenac > vjenčanje, vrh > vrhnje, kazati > kazalište, nisko > nizina) ili složenice (zastava < za- + staviti, podne < pola + dan, trokut < tri + kuta).

Etimologija je važna kod usporedbe jezika jer riječi mogu biti stvorene po različitoj logici. Tako engleska riječ rainbow „duga” (rain 'kiša' + bow 'luk') ne odgovara za usporedbu hrvatskoj riječi duga izvedenoj od dugačko ili kukac od kuka (zbog toga što imaju po dvije kukice na svakoj nozi) engleskomu insect koje je došlo iz srednjovjekovnoga francuskog, ali originalno od latinskoga insectus (što nema značenje 'kukac') od in 'u' i sectus 'rezan' (zbog izgleda oklopa).

Pučka etimologija

Pučka etimologija naziv je za jezičnu pojavu pri kojoj govornici analiziraju riječi (otud naziv reanaliza) poredbom sa zvučno sličnim elementima drugih, iako su dvije riječi zapravo nepovezane. Tim se postupkom često mijenja i sadržaj izvorne riječi.[1] Primjerice, imena s nastavkom -mir (poput Vladimir) često se povezuju s pojmom mira,[1] a riječ buldožer dovodi se u vezu s glagolom žderati te čak mijenja u buldožder.

Pučka etimologija česta je u zemljopisnim nazivima koji su često nasljeđeni od stanovništva koje je prije živjelo na nekom području. Na taj je način nastao toponim Crna Vlast preoblikovanjem starijeg naziva Črna Vas (vas = selo, ali tu riječ novo stanovništvo na tom području nije shvatilo).

Riječi nejasne etimologije

Etimološki nejasne riječi (govornicima nekog jezika to su najčešće tuđice) vrlo se lako usvajaju kao termini za nove pojave, dok se izvedenice koje su etimološki jasne često teže usvajaju. Primjerice, odvijač je zamjena za termin šrafciger koja sasvim ne odgovara jer ljudi shvaćaju da se s tim alatom i zavijaju vijci, a ne samo odvijaju. Budući da je šrafciger riječ koja se ne može analizirati u hrvatskom, može poprimiti bilo koje značenje.

Etimološki rječnici

Za hrvatski jezik napisana su tri etimološka rječnika:

Primjeri

Primjeri etimologija hrvatskih riječi:

RiječEtimologija
dostojanstvodo- + stajati
kišobrankiša + braniti
medvjedmed + jesti
naćina- + ići
narodna- + rod, roditi se
obalaob- oko, okolo + val
običajob- oko, okolo + vičan, naviknut, iskusan
oblakob -okolo + lak, lagan
oblastob- oko, okolo + vlast, vladati
oblikob- oko, okružiti + lik
oklopo- oko, okolo + sklopiti
olujao- oko, okolo + lelujati -povijati
osobao- oko, okolo + sebe
otoko- oko, okolo + tok, teći
područjepod + ruka
ponospo- + nositi
ponorpo- + prasl. nora=rupa
potokpo- početak radnje + teći
povijestpo- prošla, završena radnja + vijest
povrćepo- + vrt
površinapo- + vrh
predmetpred + metnuti
primjerpri- prema + mjeriti
prirodaposuđenica iz ruskoga jezika[2]
privredapri- prema + vrijediti
prodatipro -kroz + dati
prozorpro- kroz + zrijeti (arh. gledati)
slikas- sa, zajedno + lik
stoljećesto + ljeta
zakonza- + konac, kraj, svršetak
zaljevza- + lijevati (naziv zbog valova na obali)

Povezani članci

Izvori

Vanjske poveznice

Etimološki rječnici na Internetu: