Geographica
- Ovo je članak o enciklopediji. Za rock album iz 2000. vidi Geographica (album). Za časopis na francuskom jeziku vidi Géographica.
Geographica ili Geografija (starogrčki Γεωγραφικά, Geōgraphiká), enciklopedija geografskog znanja u 17 svezaka koju je na grčkom napisao Strabon, obrazovani građanin Rimskog Carstva grčko-gruzijskog podrijetla. Započeo je raditi na njoj ne prije 20. pr. Kr. Prvo izdanje objavljeno je 7. pr. Kr. nakon čega je uslijedio prekid, a nastavak rada i konačno izdanje objavljeni su najkasnije 23. po. Kr. u posljednjoj godini Strabonova života. Strabon je vjerojatno radio na svojoj Geografiji zanemarujući istovremeno Historiju, pa stoga Geografija sadrži značajnu količinu povijesnih podataka. S izuzetkom dijelova Knjige 7 dospjela je do nas u čitavom obliku.
Naziv
Strabon govori o svojoj Geografiji unutar nje same koristeći nekoliko naziva[1]:
Strabo refers to his Geography within it by several names:
- geōgraphia, "opisivanje zemlje"[2]
- chōrographia, "opisivanje kopna"
- periēgēsis, "obris, skica"[3]
- periodos gēs, "krug zemlje"[4]
- periodeia tēs chōrās, "krug kopna"[5]
Izuzevši "obris", dvije se riječi pojavljuju, "zemlja" i "kopno". Strabon, koji je bio kakav-takav teoretičar, objašnjava ono što misli pod geografijom i horografijom sljedećim riječima[6]:
Upravo je more više od svega ono što definira konture kopna (geōgraphei) te mu daje njegov oblik formirajući zaljeve, duboka mora, prolaze i na isti način prevlake, poluotoke i rtove; no morima u tome asistiraju i rijeke i planine. Upravo kroz takva prirodna obilježja dobivamo jasnu koncepciju kontinenata, nacija, povoljnih pozicija gradova i svih ostalih raznolikih detalja kojima su naše geografske karte (chorographikos pinax) ispunjene.
Iz ovog opisa jasno je da pod geografijom Strabon misli antičku fizičku geografiju, a pod horografijom političku geografiju. Obje su kombinirane u njegovu djelu što skupa daje "krug zemaljski" koji detaljno prikazuje fizička i politička obilježja. Strabon često koristi pridjev geōgraphika s referencijom na tuđa djela i na geografiju općenito, ali ne i na svoje vlastito djelo. U srednjem vijeku taj je naziv postao standardno ime koje se koristilo za njegovo djelo.
Vrijeme nastanka
Vrijeme u kojem je Geographica nastajala velika je tema, možda zbog toga što je Strabon radio na njoj istovremeno kad i na svojoj Historiji tijekom većine svog odraslog života. Mnogo je putovao, nesumnjivo prikupljajući bilješke, te je napravio opsežna putovanja u Rim i Aleksandriju gdje je sigurno proveo određeno vrijeme u slavnoj knjižnici uzimajući bilješke iz svojih izvora.
Strabon je posjetio Rim 44. pr. Kr. u dobi od 19 ili 20 godina očigledno u svrhu edukacije. Studirao je kod raznih osoba, uključujući Tiraniona, zarobljenog obrazovanog grčkog i privatnog tutora, koji je poučavao Ciceronova dva sina. Sterrett kaže[7]:
Tiranion je također bio istaknuti geograf, pa je vjerojatno uputio Strabona na putove geografskog istraživanja.
Ako se pretpostavi da je Strabon steknuo motivaciju za pisanje geografije tijekom svoje edukacije, onda se ona morala dovršiti do vremena njegova sljedeća posjeta Rimu 35. pr. Kr. u dobi od 29 godina. Strabon je možda prikupljao bilješke i prije toga, no najraniji pokazatelj toga bio je njegov opsežan posjet Aleksandriji 25. – 20. pr. Kr. a na kraju tog posjeta bio je star 44 godina. Njegovi "brojni izvatci" iz "djela njegovih prethodnika" najvjerojatnije su zabilježeni upravo u tamošnjoj knjižnici.[8] Jesu li njegove hipotetske bilješke pronašle svoj put u njegovoj historiji, a zatim i u njegovoj geografiji ili su jednostavno prikupljene usput ostaje nepoznato.
Većina događaja u Augustovu životu, koje spominje Strabon, zbila se između 31. – 7. pr. Kr. s prekidom od 6. pr. Kr. - 14. po. Kr. što se može interpretirati kao interval nakon njegove prve publikacije u 7. godini pr. Kr.[9] Zatim u 19. godini po. Kr. specifična referencija spominje datum posjeta: on spominje kako su Karni i Norici bili u miru otkad su "zaustavljeni … u svojim pobunjeničkim provalama …" što je učinio Druz 33 godina prije, što je odgovaralo 15. pr. Kr. pa je posjet datiran na 19. po. Kr.[10] Posljednji spomenuti događaj bila je smrt Jube ne kasnije od 23. po. Kr. kada je Strabon bio u 80-ima. Ti se događaji mogu interpretirati kao drugo izdanje osim ako nije sačuvao sve svoje bilješke i napisao knjigu u potpunosti u dobi od 80 godina.
Kompozicija
Strabon je sam za sebe najbolji izlagatelj vlastitih principa kompozicije[11]:
Ukratko ova moja knjiga trebala bi biti … korisna jednako državniku kao i široj javnosti - kao što je bilo moje djelo o Historiji. … I tako, nakon što sam napisao svoje Povijesne skice … odlučio sam napisati također traktat o sadašnjosti; jer ovo je djelo zasnovano na istom planu, te adresirano na istu klasu čitatelja, a posebice na ljude uzvišenih stanja u životu. … u ovom djelu također moram ostaviti nedirnutim ono što je beznačajno i neprimjetno, te posvetiti moju pažnju onome što je plemenito i veliko, te onome što sadrži posebice korisno, ili pamtljivo, ili zabavno. … Zbog toga, također, djelo je kolosalno po tome što se bavi činjenicama samo o velikim stvarima, i cijelostima ….
Djelo
Slijedi skica enciklopedije s poveznicama na odgovarajuće wikipedijine članke.
Knjiga I – definicija i povijest geografije
Stranice C1 do C67, Loebov Svezak I stranice 3-249.
Poglavlje 1 – opis geografije i ove enciklopedije
Poglavlje 2 – doprinositelji geografiji
Poglavlje 3 – fizička geografija
Poglavlje 4 – politička geografija
Knjiga II – matematika geografije
Stranice C67 do C136, Loebov Svezak I stranice 252-521.
Poglavlje 1 – udaljenosti između paralela i meridijana
Poglavlje 2 – pet zona
Poglavlje 3 – distribucija biljaka, životinja, civilizacija
Poglavlje 4 – kriticizam Polibijevih i Eratostenovih karata
Knjiga III – Iberski poluotok
Poglavlje 1
Poglavlje 2
Poglavlje 3
Poglavlje 4
Poglavlje 5
Knjiga IV – Galija, Britanija, Alpe
Ovome odlomku potrebno je proširenje.Knjiga V – Italija do Kampanije
Ovome odlomku potrebno je proširenje.Knjiga VI – južna Italija, Sicilija
Ovome odlomku potrebno je proširenje.Knjiga VII – sjeverna, istočna i srednja Europa
Poglavlje 1 – Njemačka
Poglavlje 2 – Germanija
Poglavlje 3 – sjeverna crnomorska regija
Poglavlje 4
Poglavlje 5
Poglavlje 6
Poglavlje 7
Knjiga VIII – Makedonija i Grčka
Ovome odlomku potrebno je proširenje.Knjiga IX
Ovome odlomku potrebno je proširenje.Knjiga X
Ovome odlomku potrebno je proširenje.Knjiga XI
Ovome odlomku potrebno je proširenje.Knjiga XII – Anatolija
Ovome odlomku potrebno je proširenje.Knjiga XIII – sjeverno Egejsko more
Ovome odlomku potrebno je proširenje.Knjiga XIV – istočno Egejsko more
Ovome odlomku potrebno je proširenje.Knjiga XV – srednja Azija i njezin potkontinent
Ovome odlomku potrebno je proširenje.Knjiga XVI – Srednji istok
Ovome odlomku potrebno je proširenje.Knjiga XVII – sjeverna Afrika
Poglavlje 1
Poglavlje 2
Poglavlje 3
Publikacije
Otprilike trideset rukopisa Geographice ili njezinih dijelova sačuvalo se do danas, a gotovo su svi srednjovjekovne kopije kopija, iako postoje fragmenti iz papirusnih svitaka koji su vjerojatno kopirani oko 100. – 300. po. Kr. Znanstvenici su se borili stoljeće i po radi stvaranja pouzdanog izdanja koje bi bilo blisko onome koje je Strabon napisao. Konačno izdanje počelo se objavljivati 2002. godine, a svake godine izađe jedan svezak.
Bilješke
Bibliografija
Ovome odlomku potrebno je proširenje.Izdanja
Starogrčki
- Kramer, Gustav, izd., Strabonis Geographica, 3 sveska, sadrži Knjige 1-17. Berlin: Friedericus Nicolaus, 1844-52.
Starogrčki i engleski
- The Loeb Classical Library: The Geography of Strabo: in Eight Volumes. Harvard University Press; William Heinemann LTD. Cambridge, Massachusetts; London, England. 1917–1932. ISBN 0-674-99055-2CS1 održavanje: format datuma (link) Sadrži Knjige 1-17, grčki na lijevoj stranici, engleski na desnoj. Sterrett je preveo Knjige I i II i napisao uvod prije smrti 1915. godine. Jones je promijenio Sterrettov stil od slobodnog ka književnom i dovršio je prevođenje. Uvod sadrži većinu bibliografije o svim aspektima Strabona i konačan prikaz rukopisa i izdanja sve do 1917.
Francuski
- Tardieu, Amédée (prevodilac, kritički aparat, Avertissement du Traduction). 1886. Géographie de Strabon: Traduction Nouvelle: Deuxième Édition: Tome Premier (francuski). Librairie Hachette. Paris. Jedino Knjige I – VI. Downloadable Google Books.
- Tardieu, Amédée (prevodilac, kritički aparat). 1873. Géographie de Strabon: Traduction Nouvelle: Tome Deuxième (francuski). Librairie Hachette. Paris. Jedino Knjige VII – XII. Downloadable Google Books.
Više informacija
- Bibliotheca historica
- Diodor Sikul
Vanjske poveznice
Strabonovi tekstovi online
- The Geography of Strabo (html). LacusCurtius. Bill Thayer. 1924. str. Knjige 1‑9, 15‑17. Pristupljeno 3. studenoga 2007. Engleski tekst.
- The Geography of Strabo (html). The Perseus Digital Library. Tufts University. 1924. str. Knjige 6‑14. Pristupljeno 3. studenoga 2007. Engleski tekst.
- Strabo, Geography (html). The Perseus Project. Tufts University. 1903–1906. str. potpuno. Pristupljeno 3. studenoga 2007.CS1 održavanje: format datuma (link) Engleski tekst.
- Geographica (html). The Perseus Project. Tufts University. 1852. str. Knjige 6-14. Pristupljeno 3. studenoga 2007. Grčki i s grčkog prevedeni tekstovi.