Indo-australska ploča
Indo-australska ploča je zajedničko ime za dvije litosferne ploče koje obuhvaćaju kontinent Australiju i okolne oceane. Ta velika ploča uključuje australski kontinent i okolni ocean, a proteže se sjeverozapadno, uključujući indijski potkontinent i susjedne vode. Nastala je fuzijom indijskih i australskih ploča prije otprilike 43 milijuna godina.[1] Fuzija se dogodila kad se srednjooceanski hrbat u Indijskom oceanu, koji je razdvajao dvije ploče, prestao širiti.[2]
Indija, Australija, Nova Gvineja, Tasmanija, Novi Zeland i Nova Kaledonija su dijelovi nekadašnjeg superkontinenta Gondvane. Širenje morskog dna odijelilo je ove kopnene mase, no, kako su središta širenja prestala biti aktivna, ovi dijelovi su se sjedinili u jednu ploču.
Pokreti ploča
Istočni dio (Australija) kreće se prema sjeveru brzinom od 5,6 cm godišnje, dok se zapadni dio (Indija) kreće samo brzinom od 3,7 cm godišnje zbog toga što udara u Himalaju. Ovo diferencijalno kretanje rezultiralo je kompresijom nekadašnje ploče blizu njezina središta na Sumatri i podjelom na Indijsku i Australsku ploču.[3][4]
Treća ploča, poznata kao Jarčeva ploča, također se možda odvaja od zapadne strane indijske ploče u sklopu nastavka raspada Indoaustralske ploče.[5]
Odvajanje
Nedavna istraživanja i dokazi iz seizmičkih događaja poput potresa u Indijskom oceanu 2012. sugeriraju da se Indo-australska ploča možda razbila na dvije ili tri zasebne ploče prvenstveno zbog naprezanja izazvanih sudarom Indo-australske ploče s Euroazijom duž onoga što je kasnije postalo Himalaja,[6][7] i da su Indijska ploča i Australska ploča odvojene već najmanje 3 milijuna godina.[8]
Granice
Sjeveroistočna strana Australske ploče čini konvergentnu granicu s Euroazijskom pločom na rubnim dijelovima Indijskog oceana od Bangladeša prema Burmi do jugozapadnih dijelova Indonezije (Sumatra i Borneo). Zona subdukcije kroz Indoneziju nije paralelna s biogeografskom Wallaceovom linijom, koja razdvaja autohtonu azijsku faunu od australske.