Karlo Emanuel III.

Karlo Emanuel III. (Torino, 27. travnja 1701. – Torino, 20. veljače 1773.), kralj Sardinije i Pijemonta (1730. – 1773.) iz Savojske dinastije. Bio je sposoban vladar i u više je navrata proširio državu. Također, proveo je reforme u upravi i vojsci.[1]

Karlo Emanuel III.

Primio je vojno i političko obrazovanje. Godine 1730. naslijedio je svoga oca, Viktora Amadea II. na prijestolju. Sudjelovao je u Ratu za poljsku baštinu (1733. – 1738.) na strani Francuske i Španjolske, za kojeg je osvojio Milano i ostvario izuzetnu pobjedu kod Guastalle 1734. godine. Bečkim mirom 1738. godine dobio je Novaru i Tortonu.[2]

U vrijeme Rata za austrijsku baštinu (1740. – 1748.) ratovao je protiv Španjolaca vjerujući da, poput njega, žele zavladati Milanom.

Rodoslovlje

Bilješke

Vanjske poveznice

Karlo Emanuel III.
Rođ. 27. travnja 1701. Umr. 20. veljače 1773.
Vladarske titule
prethodnik
Viktor Amadeo II.
sardinski kralj
1730. – 1773.
nasljednik
Viktor Amadeo III.
Kraljevske titule
prethodnik
Viktor Amadeo II.
princ od Pijemonta
1715. – 1730.
nasljednik
Viktor Amadeo III.
Pretendentske titule
prethodnik
Viktor Amadeo II.
jeruzalemski kralj
1730. – 1773.
nasljednik
Viktor Amadeo III.
Titule u Katoličkoj Crkvi
prethodnik
Viktor Amadeo II.
čuvar Svetoga platna
1730. – 1773.
nasljednik
Viktor Amadeo III.


Nedovršeni članak Karlo Emanuel III. koji govori o vladaru treba dopuniti. Dopunite ga prema pravilima Wikipedije.