Afrika
Afrika je z přestrjenju wot 30 milionow km² a miliardu wobydlerjow druhi najwjetši kontinent na swěće. Płaći jako „kolebka čłowjestwa“, domizna jedneje z prěnich wysokich kulturow w Egyptowskej a bu w 19. lětstotku nimale dospołnje kolonizowana přez europske staty.
přestrjeń: | 30.271.000 km2 |
wobydlerstwo: | 1.000.000.000 (staw 2009) |
ličba krajow: | 54 |
rěče: | arabšćina, francošćina, jendźelšćina, portugalšćina, swahilšćina a wjele druhich |
Mjezuje ze Srjedźnym morjom na sewjeru, z Čerwjenym morjom na sewjerowuchodźe, z Indiskim oceanom na wuchodźe a z Atlantiskim oceanom na zapadźe. Gibraltarski přeliw mjez afriskim Marokkom a europskej Španiskej je jenož 14 km šěroki. Najwyši dypk Afriki je Kibo w masiwje Kilimandźaro (5895 m) na sewjerowuchodźe Tansanije.
We wjetšinje afriskich krajow knježi chudoba; wulke towaršnostne problemy – wosebje južnje pusćiny Sahara – su hłód, snadnosć wody, rozšěrjeny HIV-wirus a korupcija.
W Africe rěči so nimale 2.000 wšelakich rěčow.
Kraje
Afrika wobsteji ze 54 njewotwisnych statow. Najwjetše kraje su po přestrjeni Algeriska, Demokratiska republika Kongo a Sudan a po ličbje wobydlerstwa Nigerija, Etiopiska a Egyptowska.
- Algeriska (stolica: Alžěr)
- Angola (Luanda)
- Benin (Porto Novo)
- Botswana (Gaborone)
- Burkina Faso (Ouagadougou)
- Burundi (Bujumbura)
- Centralnoafriska republika (Bangui)
- Čad (N’Djamena)
- Dźibuti (Dźibuti)
- Egyptowska (Kairo)
- Ekwatorialna Gineja (Malabo)
- Eritreja (Asmara)
- Etiopiska (Addis Abeba)
- Gabun (Libreville)
- Gambija (Banjul)
- Ghana (Accra)
- Gineja (Conakry)
- Gineja-Bissau (Bissau)
- Južna Afrika (Pretoria)
- Južny Sudan (Juba)
- Kamerun (Yaoundé)
- Kap Verde (Praia)
- Kenija (Nairobi)
- Komory (Moroni)
- Kongo, Demokratiska republika (Kinshasa)
- Kongo, republika (Brazzaville)
- Lesotho (Maseru)
- Liberija (Monrovia)
- Libyska (Tripolis)
- Madagaskar (Antananarivo)
- Malawi (Lilongwe)
- Mali (Bamako)
- Marokko (Rabat)
- Mauritius (Port Louis)
- Mawretanska (Nouakchott)
- Mosambik (Maputo)
- Namibija (Windhuk)
- Niger (Niamey)
- Nigerija (Abuja)
- Ruanda (Kigali)
- Sambija (Lusaka)
- São Tomé a Príncipe (São Tomé)
- Senegal (Dakar)
- Seychelle (Victoria)
- Sierra Leone (Freetown)
- Simbabwe (Harare)
- Słonowinowy pobrjóh (Yamoussoukro)
- Somalija (Mogadišu)
- Sudan (Khartum)
- Swaziska (Mbabane)
- Tansanija (Dodoma)
- Togo (Lomé)
- Tuneziska (Tunis)
- Uganda (Kampala)
Zwadnej teritorijej stej Zapadna Sahara a Somaliland.
Někotre eksteritorialne teritorije zwjetša europskich statow:
- Acory a Madeira (Portugalska)
- Ceuta a Melilla (Španiska)
- Kanary (Španiska)
- Réunion a Mayotte (Francoska)
- Britiski Indiskooceanski Teritorij
- Princ-Eduardowe kupy(z Marionowej kupu) (Južna Afrika)
- Sankt Helena (Zjednoćene kralestwo)
- Bouvetowa kupa (Norwegska)
- Heardowa kupa a Macdonaldowe kupy (Awstralska)
Wotkaz
Algeriska |Angola |Benin |Botsuana |Burkina Faso |Burundi |Centralnoafriska republika |Čad |Dźibuti |Egyptowska |Ekwatorialna Gineja |Eritreja |Etiopiska |Gabun |Gambija |Ghana |Gineja |Gineja-Bissau |Južna Afrika |Južny Sudan |Kamerun |Kap Verde |Kenia |Komory |Demokratiska republika Kongo | Republika Kongo |Lesotho |Liberija |Libyska |Madagaskar |Malawi |Mali |Marokko |Mawretanska |Mauritius |Mosambik |Namibija |Niger |Nigerija |Ruanda |Sambija |São Tomé a Príncipe | Senegal |Seychelle |Sierra Leone |Simbabwe |Słonowinowy pobrjóh |Somalija |Sudan |Swaziska |Tansanija |Togo |Tuneziska |Uganda
Druhe teritorije: Ceuta |Îles éparses |Kanariske kupy |Madeira |Mayotte |Melilla | Réunion |St. Helena |Zapadna Sahara
Afrika | Antarktika | Azija | Awstralija a Oceanija | Europa | Južna Amerika | Sewjerna Amerika |
Afrika-Eurazija | Amerika | Eurazija | dawne Superkontinenty: Gondwana · Laurasija · Pangaea · Rodinija |