Europska unija

europski zwjazk statow
Europska unija

Chorhoj Europskeje unije
Dewiza:
Jednota we wšelakorosći
(In varietate concordia)
Hymna:
Oda na radosć
(instrumentalna wersija)
Čłonske kraje
Hamtske rěče

Sydło Europskeje komisijeBrüssel
Předsyda Europskeje radyCharles Michel (wot 2019)
Předsydka Europskeje komisijeUrsula von der Leyen
Předsyda Europskeho parlamentaDavid Sassoli
Přestrjeń4.132.796 km² (EU-27)
Wobydlerstwo
 - cyłkowna
 - hustosć

447,1 mio (EU-27)
102 wosobow/km²
BKP (2017)
 - cyłkowny
 - na wosobu

17,37 bilionow $
35.700 $ (EU-28)
Wutworjena:
Jako EWG
 - podpisane
 - powołana

Jako EU
 - podpisane
 - powołana


Romske zrěčenja
 - 25. měrca 1957
 - 1. januara 1958

Maastrichtowe zrěčenje
 - 7. februara 1992
 - 1. nowembra 1993

Měnowa unija
Časowe zonyUTC 0 do +2
Domena.eu
Telefonowy kod+3 (namjetowany)
Wobdźěłać
p  d  w

Europska unija je europski zwjazk statow, kotryž bu załožene z cilomaj zničenja hranicow a polěpšenja mjezsobneho dźěła na kontinenće. Tuchwilu ma wona 27 čłonskich statow.

Čłonske staty

Čłonske staty su:

Tež Zjednoćene kralestwo bě wot 1973 hač do swojeho wustupa w lěće 2020, tak mjenowaneho Brexita, čłon Europskeje unije.

Tuchwilne přistupne kandidaty su Albanska, Čorna Hora, Sewjerna Makedonska, Serbiska a Turkowska. Islandska je swoje požadanje wo čłonstwo dnja 12. měrca 2015 wróćo wzała. Wo přistup prosyli su dale Bosniska a Hercegowina kaž tež – po ruskej inwaziji do Ukrainy w februarje 2022 – Ukraina, Georgiska a Moldawska.

Wotkazaj

 Commons: Europska unija – Zběrka wobrazow, widejow a awdiodatajow
Z Wikipedije, swobodneje encyklopedije