Gregorianiska protyka

Gregorianiska protyka je protyka, kotraž je dźensa swětadaloko rozšěrjena a tuž najwažniši protyčny system na swěće. Pomjenuje so po bamžu Hrjehorju XIII. a nastawaše kónc 16. lětstotka přez reformu julijaniskeje protyki. Gregorianiska protyka bazuje na słónčnym lěće z 365,2425 dnjemi.

Bamž Hrjehor XIII.

Přiwzaće gregorianiskeje protyki na swěće

krajPřiwzaće
reformowaneje protyki
Republika Benatki1582
Swjate romske mócnarstwo (SRM)
(katolske mócnarske stawy, inkl. Rakuskeje a katolskich kónčinow Šwicarskeje)
1582
Pólsko-Litawska, Španiska, Portugalska a jeju kolonije1582
Francoska z kolonijemi1582
Južna Nižozemska1582
Juhozapadna Nižozemska1582   (Hollandska a Zeelandska)
Čechi1584
Wuherska1587
Sedmihródska1590
Elsaska1648
Pruska, Danska, protestantiske mócnarske stawy SRM1700
Sewjerowuchodna Nižozemska, protestantiske dźěle Šwicarskeje1700
Toskana1750
Šotiska[1]1752
Jendźelska a jeje kolonije w Americe1752
Skandinawiska (bjez Finskeje)1752
Lothringska1760
Kanton Graubünden1811
Alaska1867
Finska1867
Japanska1873
Bołharska1916
Turkowska1917
Ruska1918
Rumunska1919
Sowjetski zwjazk1922
Grjekska (bjez Atosa)1924
Chinska1949

Žórła

Wotkaz

Commons
Z Wikipedije, swobodneje encyklopedije