Facebook

37°29′05″N 122°08′54″W / 37.4848°N 122.1484°W / 37.4848; -122.1484

Facebook

Profil Marka Zuckerberga (pregled kada se odjavljeno)
URLhttps://www.facebook.com/
Komercijalan?da
Tipservis za društveno umrežavanje
Registracijaopciono
JezikC++, PHP (kao HHVM), D
Jezik prikazavišejezički
110 (maj 2022)
  • afrikanski, albanski, amharski, arapski, armenski, asamski, azerbejdžanski, baskijski, bjeloruski, bengalski, bosanski, bretonski, bugarski, burmenski, katalonski, sebuanski, korzikanski, hrvatski, češki, danski, holandski, holandski (België), engleski (UK), engleski (US), estonski, farski, filipinski, finski, francuski (Canada), francuski (France), frizijski, galicijski, gruzijski, njemački, grčki, guaranski, gudžaratski, haićanski kreolski, hausa, hebrejski, hindski, inupijački, mađarski, islandski, indonežanski, irski, italijanski, japanski, japanski (Kansai), javanski, kanada, kazaški, kmerski, kinjarvanda, korejski, kurdski (Kurmanji), kirgiški, laoski, latvijski, litvanski, makedonski, malagaški, malajski, malajalam, maltežanski, marati, mongolski, nepalski, norveški (bokmal), norveški (nynorsk), orija, pašto, perzijski, poljski, portugalski (Brazil), portugalski (Portugal), pundžabi, rumunski, ruski, sardinijski, srpski, šona, silezijski, pojednostavljeni kineski (China), sinhala, slovački, slovenački, somalski, sorani kurdski, španski, španski (Spain), svahili, švedski, sirijački, tadžički, tamazigt, tamilski, tatarski, telugu, tetunski, tajlandski, tradicionalni kineski (Hong Kong), tradicionalni kineski (Taiwan), turski, ukrajinski, urdu, uzbečki, vijetnamski, velški ili zaza
PodručjeSAD (2004–danas);
cijeli svijet, osim država koje blokiraju (2005–danas)
Korisnici 2,45 mlrd. mjesečno (sept. 2019)[1]
PosednikMeta Platforms (direktor: Mark Zuckerberg)
AutorMark Zuckerberg
Eduardo Saverin
Početak rada4. 2. 2004; prije 20 god. (2004-02-04)
alexa.com rang 4 (maj 2022)[2]
[3][4][5][6][7]
„f” logo Facebooka

Facebook je američka onlajn društvena mreža i servis za društveno umrežavanje sa sjedištem u Menlo Parku, California. Pokreće ga kompanija Meta Platforms, a osnivač je Mark Zuckerberg, sa prijateljima sa Koledža Harvard Eduardom Saverinom, Andrewom McCollumom, Dustinom Moskovitzem i Chrisom Hughesom.

Osnivači su prvobitno ograničili članstvo na studente Harvarda, a potom i Kolumbije, Stanforda i Jejla. Članstvo je kasnije prošireno i na ostatak škola Lige bršljana, MIT i više obrazovne institucije u oblasti Bostona, a onda i na druge univerzitete, te na kraju učenike srednjih škola. Od 2006. bilo ko ko je imao više od 13 godina mogao je da postane registrovani korisnik Facebooka, s tim da ovo varira na osnovu lokalnih zakona. Naziv sajta dolazi od imena web-direktorija face book koje su bile dostupne studentima američkih univerziteta.

Facebooku se može pristupiti sa uređaja spojenih na internet, kao što su lični kompjuteri, tableti i pametni mobiteli. Nakon registracije, korisnici mogu da stvore izmjenljive profile i tu otkrivaju informacije o sebi. Mogu da postave tekst, slike i multimedijalni sadržaj, što se dijeli sa drugim korisnicima koji su pristali da budu njihovi 'prijatelji', ili, sa drugim podešavanjem privatnosti, što se dijeli sa svim čitaocima. Korisnici mogu da koriste ugrađene aplikacije, pridružuju se grupama od zajedničkog interesovanja, kupuju i prodaju na Marketplace-u, te da primaju obavještenja/notifikacije o aktivnostima svojih prijatelja na Facebooku i Facebook stranica koje prate. Facebook je tvrdio da je imao više od 2,3 milijardi aktivnih korisnika decembra 2018.[8] Međutim, suočava se s velikim problemom lažnih naloga. Otkriveno je 3 milijarde lažnih naloga u posljednjoj četvrtini 2018. i prvoj četvrtini 2019.[9] Mnogi kritičari dovode u pitanje da Facebook uopšte zna koliko stvarnih korisnika ima.[9][10][11]

Ima istaknutu zastupljenost u medijima, uključujući izvještavanja o kontroverzama. Ovo uglavnom uključuje korisničku privatnost (primjer je skandal sa podacima Kembridž Analitike), političku manipulaciju (primjer su Izbori u SAD-u 2016), psihološke efekte kao što su ovisnost i nisko samopoštovanje, te sadržaj koji neki korisnici vide kao problematičan, uključujući lažne vijesti, teorije zavjere i kršenje autorskih prava.[12] Komentatori su optužili Facebook za potpomaganje širenja lažnih informacija i lažnih vijesti,[13][14][15][16][17][18] kao i preuveličavanje broja korisnika u cilju primamljivanja oglašivača.[19] Godine 2017, Facebook se udružio sa osobama koje provjeravaju činjenice sa Instituta Pojnter (mreža IFCN); oni identifikuju i označe lažni sadržaj, s tim da većina reklama političkih kandidata bude izuzeta iz ovog programa.[20][21] Kritičari programa optužuju Facebook da ne radi dovoljno na uklanjanju lažnih informacija sa svog web-sajta.[22] Facebook je najviše preuzimana mobilna aplikacija decenije, od 2010. do 2019, globalno.[23]

Historija

Dalje informacije: Historija Facebooka

2003–2006: Thefacebook, Thielova investicija i promjena imena

Zuckerberg je napravio web-sajt imena „Facemash” 2003. dok je pohađao Univerzitet Harvard. Sajt se može uporediti sa Hot or Not, a koristio je „slike kompajlirane iz onlajn facebooka devet Kuća, stavljajući dvije jednu do druge istovremeno i pitajući korisnike da odaberu ’vreliju’ osobu”.[24] Facemash je privukao 450 posjetilaca i 22.000 pregleda slika tokom prva četiri sata.[25] Sajt je poslat na nekoliko grupnih list-servera kampusa, ali je ugašen nekoliko dana kasnije od strane administracije Harvarda. Zuckerberg se suočio sa isključenjem i optužen je za narušavanje sigurnosti, kršenje autorskih prava i kršenje individualne privatnosti. Ultimativno, optužbe su odbačene.[24] Zuckerberg je proširio ovaj projekat tog semestra, stvarajući alatku za socijalnu studiju pred finalni ispit iz historije umjetnosti. Sve umjetničke slike je otpremio na web-sajt, a svaku je pratila i sekcija s komentarima; potom je podijelio sajt sa svojim kolegama-studentima.[26]

Originalni izgled i ime Thefacebook (2004); prikazano je lice glumca Ala Pacina sa binarnim brojevima kao Facebookov originalni logo, koji je dizajnirao koosnivač Andrew McCollum[27]

Face book je studentska direktorija sa slikama i ličnim informacijama.[25] Godine 2003, Harvard je imao samo papirnu verziju[28] uz privatne onlajn direktorije.[24][29] Zuckerberg je rekao za Crimson: „Svako je bio pričao mnogo o univerzalnom face booku pri Harvardu. ... Ja mislim da je to pomalo glupo da je trebalo Univerzitetu više godina da to riješi. Ja to mogu da uradim bolje nego što oni mogu i ja to mogu da uradim za sedmicu.”[29] U januaru 2004, Zuckerberg je isprogramirao novi web-sajt, poznat kao „TheFacebook”, inspirisan Crimsonovim editorijalom o Facemashu; izjavio je: „Jasno je da je tehnologija potrebna za stvaranje centralizovanog Web-sajta lako dostupna ... benefita je mnogo.” Zuckerberg se sastao sa studentom Harvarda Eduardom Saverinom i obojica su pristali da investiraju 1.000 dolara u sajt.[30] Dana 4. februara 2004, Zuckerberg je pokrenuo „TheFacebook”, originalno na URL-u thefacebook.com.[31]

Šest dana nakon pokretanja sajta, seniori sa Harvarda Cameron Winklevoss, Tyler Winklevoss i Divya Narendra optužili su Zuckerberga da ih je namjerno naveo na to da povjeruju da će im on pomoći da naprave društvenu mrežu pod imenom HarvardConnection.com. Tvrdili su da je on umjesto toga koristio njihove ideje da napravi suparnički proizvod.[32] Njih trojica su se požalili Crimsonu i list je otpočeo istragu. Kasnije su tužili Zuckerberga, pristavši na pogodbu 2008.[33] u iznosu 1,2 miliona dionica (vrijedne 300 miliona dolara; prvi Facebookov IPO).[34]

Članstvo je prvobitno ograničeno na studente Koledža Harvard. Unutar mjesec dana, registrovalo se više od pola preddiplomaca.[35] Dustin Moskovitz, Andrew McCollum i Chris Hughes pridružili su se Zuckerbergu kako bi pomogli u upravljanju rastom web-sajta.[36] U martu 2004, Facebook se proširio na Kolumbiju, Stanford i Jejl.[37] Potom je postao dostupan svim koledžima Lige bršljana, Univerzitetu Boston, Univerzitetu Njujork, MIT i naknadno većini univerziteta u Sjedinjenim Državama i Kanadi.[38][39]

Sredinom 2004, koosnivač Napstera i preduzetnik Sean Parker – neformalni savjetnik Zuckerberga – postao je predsjednik kompanije.[40] U junu 2004, kompanija se preselila u Palo Alto, California.[41] Prvu investiciju dobila je kasnije istog mjeseca od osnivača PayPal-a Petera Thiela.[42] Godine 2005, kompanija je izbacila the iz svog imena nakon što su kupili ime domene facebook.com za 200.000 dolara.[43] Domena je pripadala Korporaciji AboutFace.

Mark Zuckerberg, koosnivač Facebooka, u svojoj sobi Harvardovog internata, 2005

U maju 2005, Accel Partners investirao je 12,7 miliona dolara u Facebook, a Jim Breyer[44] dao je dodatni milion dolara svog novca. Srednjoškolska verzija sajta pokrenuta je u septembru 2005.[45] Eligibilnost je proširena tako da obuhvata zaposlenike nekoliko kompanija, uključujući Apple Inc. i Microsoft.[46]

2006–2012: Javni pristup, udruživanje sa Microsoftom i rapidni rast

U maju 2006, Facebook je zaposlio prvog stažistu, Julie Zhuo.[47] Nakon mjesec dana, Zhuo je bila inžinjerka puno radno vrijeme.[47] Dana 26. septembra 2006, Facebook se otvorio za svakoga sa najmanje 13 godina starosti i validnom imejl adresom.[48][49][50] Do potkraj 2007, Facebook je imao 100.000 stranica na kojima su se promovisale kompanije.[51] Stranice organizacija počele su da se prave u maju 2009.[52] Dana 24. oktobra 2007, Microsoft je objavio da je kupio 1,6% dionica Facebooka za 240 miliona dolara, dajući Facebooku ukupnu impliciranu vrijednost od oko 15 milijardi dolara. Microsoftova kupovina je uključivala prava na postavljanje internacionalnih reklama.[53][54]

U oktobru 2008, Facebook je objavio da će se njegovo međunarodno sjedište nalaziti u Dublinu (Irska).[55] U septembru 2009, Facebook je rekao da je imao pozitivan protok novca po prvi put.[56] Studija sajta Compete.com iz januara 2009. rangirala je Facebook kao najviše korišten servis za društveno umrežavanje prema broju mjesečno aktivnih korisnika u svijetu.[57]

Kompanija je objavila da ima 500 miliona korisnika jula 2010.[58] Polovina članova sajta koristila ga je dnevno, prosječno 34 minute, dok je 150 miliona korisnika pristupalo sajtu sa mobilnih uređaja. Predstavnik kompanije je rekao da je ova prekretnica „tiha revolucija”.[59] U novembru 2010, prema SecondMarket Inc.-u (razmjena za dionice u privatnom vlasništvu), Facebookova vrijednost je bila 41 milijarda dolara. Kompanija je za malo prešla eBay i postala treća najveća američka web-kompanija, nakon Googlea i sajta Amazon.com.[60][61]

Dana 15. novembra 2010, Facebook je objavio da je preuzeo ime domene fb.com od AFBF-a za neobjavljenu sumu. Dana 11. januara 2011, AFBF je objavio da je u pitanju 8,5 miliona dolara u „prihodu prodaje domene”, što je akviziciju FB.com-a učinilo jednom od deset najvećih prodaja domene u historiji.[62]

U februaru 2011, Facebook je objavio planove da svoje sjedište premjesti u bivši kampus Sun Microsystems-a u Menlo Parku, California.[63][64] U martu 2011, objavljeno je da Facebook uklanja oko 20.000 profila dnevno zbog kršenja pravila kao u primjerima spamovanja, grafičkog sadržaja i korištenja onih nepodobnog godišta; ovo je bio dio napora u poboljšanju sajber sigurnosti.[65] Statistika je pokazala da je Facebook dosegao jedan bilion pregleda stranica u mjesecu junu 2011, čime je postao najposjećeniji web-sajt koji prati DoubleClick.[66][67] Prema studiji Nielsena, Facebook je 2011. postao drugi najposjećeniji web-sajt u SAD-u, poslije Googlea.[68][69]

Kina je blokirala Facebook godine 2009.[70]

2012–2013: IPO, tužbe i milijarda aktivnih korisnika

Dalje informacije: IPO Facebooka

U martu 2012, Facebook je objavio otvaranje App Centera, prodavnice koja prodaje aplikacije koje rade preko web-sajta. Prodavnica je bila dostupna za iPhone i Android uređaje, te mobilne web-korisnike.[71]

Bilbord na zgradi Thomson Reutersa Facebooku odaje dobrodošlicu NASDAQ-u, maj 2012

Facebookov IPO (engl. initial public offering – inicijalna/prvobitna javna ponuda) desio se 17. maja 2012, pri cijeni dionice od 38 dolara. Kompanija je procijenjena na 104 milijarde dolara, što je najveća valuacija do tog datuma.[72][73][74] IPO je donio zaradu od 16 milijardi dolara, treća najveća u historiji SAD-a, poslije Visa Inc.-a 2008. i AT&T Wireless-a 2000.[75][76] Na osnovu prihoda 2012. u iznosu 5 milijardi, Facebook se našao na listi Fortune 500 prvi put u maju 2013, na poziciji 462.[77] Dionice su postavile rekord prvog dana za količinu trgovine IPO-a (460 miliona dionica).[78] IPO je bio kontroverzan s obzirom na momentalan pad cijena koji je uslijedio,[79][79][80][81][82] a bio je i predmet krivičnih tužbi,[83] pri čemu su SEC i FINRA pokrenuli istrage.[84]

Zuckerberg je objavio na početku oktobra 2012. da je Facebook imao milijardu mjesečno aktivnih korisnika,[85] uključujući 600 miliona mobilnih korisnika, 219 milijardi otpremljenih slika i 140 milijardi prijateljskih veza.[86]

2013–2014: Razvoj sajta, A4AI i 10. godišnjica

Dana 15. januara 2013, Facebook je pokrenuo Facebook Graph Search, koji korisnicima daje „precizan odgovor”, umjesto linka do odgovora prema podacima dostupnim na sajtu.[87] Facebook je naglasio da će usluga biti „svjesna privatnosti”, dajući povratne rezultate samo iz sadržaja koji su već podijeljeni s korisnikom.[88] Dana 3. aprila 2013, Facebook je predstavio Facebook Home, sloj korisničkog interfejsa za Android uređaje koji nudi veću integraciju sa sajtom. HTC je predstavio HTC First, telefon sa predučitanim Home-om.[89]

Dana 15. aprila 2013, Facebook je objavio savezništvo u preko 19 država sa Nacionalnom asocijacijom državnih tužilaca, radi pružanja informacija tinejdžerima i roditeljima o alatkama za upravljanje profilima društvenog umrežavanja.[90] Dana 19. aprila Facebook je modifikovao svoj logo uklanjanjem blijede plave linije na dnu icone „F”. Slovo F se približilo ivici kutije.[91]

Nakon kampanje 100 zastupničkih grupa, Facebook je pristao da ažurira svoju politiku o govoru mržnje. Kampanja je isticala sadržaj koji promoviše domaće nasilje i seksualno nasilje nad ženama; 15 reklamnih oglašivača je moralo da se povuče, uključujući Nissan UK, Kuću Burleske i Nationwide UK. Kompanija je prvobitno izjavila da „iako je to možda vulgaran i napadan, neukusan sadržaj sam po sebi ne krši našu politiku”.[92] Stupio je na snagu 29. maja.[93]

Dana 12. juna, Facebook je objavio da uvodi klikabilne hashtagove kako bi pomogao korisnicima da uprate diskusije koje su u trendingu, ili da pretraže šta drugi kažu na neku temu.[94] San Mateo County, California, postao je okrug s najvećom zaradom od rada u državi nakon četvrtog kvartala 2012. zahvaljujući Facebooku. Biro za radnu statistiku izvijestio je da je prosječna plata bila 107% viša nego prethodne godine, 168.000 dolara godišnje, više od 50% veća nego kod sljedećeg visoko rangiranog okruga, New York (poznatiji kao Manhattan), sa otprilike 110.000 dolara godišnje.[95]

Facebook se pridružio A4AI-u u oktobru, kada je pokrenut. A4AI je koalicija javnih i privatnih organizacija koja uključuje Google, Intel i Microsoft. Sa ser Timom Berners-Leejem na čelu, A4AI teži ka tome da napravi internet pristupačnijim radi olakšavanja pristupa u dijelovima svijeta u razvoju.[96]

Kompanija je proslavila svoju 10. godišnjicu tokom sedmice 3. februara 2014.[97] U januaru 2014, preko milijarda korisnika bila je povezana preko mobilnog uređaja.[98] U junu, mobilni Facebook je preuzimao 62% prihoda od reklama, što je povećanje od 21% u odnosu na prethodnu godinu.[99] Do septembra, Facebookova kapitalizacija tržišta prešla je 200 milijardi.[100][101][102]

Zuckerberg je učestvovao u Q&A (pitanja i odgovori) sesiji na Univerzitetu Tsinghua u Pekingu, Kina, 23. oktobra, gdje je pokušao da komunicira na mandarinskom. Zuckerberg je bio domaćin posjete kineskog političara Lua Weija, poznatog kao „car interneta” zbog uticaja na kinesku onlajn politiku, 8. decembra.[103][104][105]

2015–2020: Unapređenje algoritma; lažne vijesti

Do 21. januara 2015, Facebookov algoritam je revidiran u pokušaju da se filtriraju lažni ili obmanjujući sadržaji, kao što su priče i prevare lažnih vijesti. Oslanjao se na korisnike koji prijave takav post. Facebook je držao da satirički sadržaj ne treba da se uklanja.[106] Algoritam je optužen za održavanje „filter-mjehura”, pri čemu se materijal s kojim se korisnik ne slaže[107] i postovi s malo lajkova deprioritizuju.[108] U novembru, Facebook je produžio roditeljski dopust sa 4 sedmice na 4 mjeseca.[109]

Dana 12. aprila 2016, Zuckerberg je istakao svoju 10-godišnju viziju, koja se oslanja na tri glavna stuba: umjetnu inteligenciju (AI), povećanu globalnu uvezanost i virtuelnu/augmentovanu realnost.[110] U junu, Facebook je predstavio Deep Text, AI za procesiranje prirodnog jezika koji uči namjeru korisnika i kontekst na preko 20 jezika.[111] U julu, tužba od milijardu dolara podignuta je protiv kompanije zbog optužbi da je navodno dopuštao Hamasu da ga koristi za izvođenje napada koji su koštali života četvero ljudi.[112] Facebook je objavio svoje nacrte Surround 360 kamere na GitHub-u pod otvorenom licencom.[113] U septembru, osvojio je Emmy za animirani kratki film Henry.[114] U oktobru, Facebook je objavio alatku za komunikaciju na osnovu uplate, pod nazivom Workplace (dosl. radno mjesto), koja ima za cilj da „spoji svakoga” na poslu. Korisnici mogu da naprave profile, vide ažuriranja od saradnika u svom news feedu, strimuju videa uživo i učestvuju u sigurnim chatovima u grupama.[115]

Nakon Predsjedničkih izbora u SAD-u 2016, Facebook je objavio da će se boriti sa lažnim vijestima koristeći osobe za provjeravanje činjenica sa sajtova kao što su FactCheck.org i Associated Press (AP), čineći objavljivanje prevara lakšim preko crowdsourcinga, te ometajući finansijske incentive za one koji vrše zloupotrebu.[116]

Oculus VR ’headset’[117]

Dana 17. januara 2017, Facebookov COO Sheryl Sandberg planirala je da otvori Stanicu F, za startup inkubator-kampus u Parizu, Francuska.[118] U šestomjesečnom ciklusu, Facebook se posvetio radu sa 10–15 startupa zasnovanih na podacima.[119] Dana 18. aprila, Facebook je objavio beta pokretanje Facebook Spacesa, na konferenciji developera F8.[120] Facebook Spaces je verzija Facebooka sa virtuelnom realnosti za Oculus VR naočale. U virtuelnom i dijeljenom prostoru, korisnici mogu da pristupaju održavanoj selekciji slika i videa od 360 stepeni koristeći svoj avatar, uz pomoć upravljača. Korisnici mogu da pristupe svojim slikama i videima, pored medija podijeljenih na njihovom news feedu.[121] U septembru, Facebook je objavio da će potrošiti i do milijardu dolara na originalne programe za svoju platformu Facebook Watch.[122] Dana 16. oktobra, kupio je anonimnu aplikaciju za komplimente tbh, stavljajući akcenat na namjeru ostavljanja aplikacije nezavisnom.[123][124][125][126]

U maju 2018. na F8-u kompanija je objavila da će ponuditi svoj servis za upoznavanje. Dionice u konkurentskoj Match grupi pale su za 22%.[127] Facebook Dating uključuje privatne funkcije i prijatelji ne mogu da vide profile svojih prijatelja za upoznavanje.[128] U julu, Facebook je tužen u iznosu od 500.000 funti od strane britanskog watchdogsa zbog neuspjeha u odgovoru na zahtjeve za brisanje podataka.[129] Dana 18. jula, Facebook je uspostavio podružnicu pod imenom Lianshu Science & Technology, u Hangzhouu, Kina, sa 30 miliona dolara kapitala. Sve njene dionice drži Facebook Hong.[130] Odobravanje registracije podružnice potom je povučeno, usljed neslaganja između zvaničnika u provinciji Zhejiang i CAC-a.[131] Dana 26. jula, Facebook je postao prva kompanija koja je izgubila preko 100 milijardi dolara vrijednosti kapitalizacije tržišta za jedan dan, padom od sa skoro 630 milijardi na 510 milijardi dolara, nakon razočaravajućih rezultata poslovanja.[132][133] Dana 31. jula, Facebook je rekao da je kompanija obrisala 17 naloga povezanih sa Izborima u SAD-u 2018. Dana 19. septembra, Facebook je objavio da, zbog distrubucije vijesti van SAD-a, pokreće saradnju sa organizacijama za promociju demokratije koje finansira SAD, IRI-jem i NDI-jem, koji su dijelom povezani sa Republikanskom tj. Demokratskom partijom.[134] Preko DFRL-a Facebook je udružen sa Atlantskim savjetom, tink-tenkom koji je u afilijaciji sa NATO-om.[134] U novembru, Facebook je pokrenuo pametne displeje brendirane Portal i Portal Plus (Portal+). Podržavaju Amazonovu uslugu Alexa (servis inteligentne lične asistencije). Uređaji uključuju funkciju chata preko Facebook Messengera.[135][136]

U januaru 2019, otpočeo je 10-godišnji izazov[137] u kojem su korisnike pitali da postave fotografiju sebe od 10 godina prije (2009) i recentniju fotografiju.[138]

Kritikovan zbog svoje uloge u kontroverzama oko vakcina, Facebook je objavio u martu 2019. da će pružiti korisnicima „autoritativne informacije” o temi vakcina.[139]Studija u žurnalu Vaccine[140] o reklamama postavljenim tokom tri mjeseca prije toga otkrila je da 54% antivakcinskih reklama na Facebooku postavljaju jedino dvije organizacije koju finansiraju dobro poznati antivakcinski aktivisti.[141] CHD/WMP kojim je predsjedavao Robert F. Kennedy Jr., uz SMV, pokretan od strane učesnika kampanje Larryja Cooka, postavio je 54% reklama. Reklame su uglavnom vodile do nevalidno komercijalnih proizvoda, kao što su prirodni lijekovi i knjige.

Dana 14. marta, Huffington Post je objavio da je Facebookova PR agencija platila nekome da izmijeni stranicu o COO Facebooka Sheryl Sandberg, kao i da doda stranicu za globalnog vođu PR-a, Caryn Marooney.[142]

U martu 2019, počinilac Napada na džamije u Christchurchu na Novom Zelandu koristio je Facebook da strimuje uživo snimak napada kako se odvijao. Facebooku je trebalo 29 minuta da detektuje lajvstrimovani video, što je osam minuta duže nego što je policiji trebalo da uhapsi napadača. Oko 1,3 miliona kopija videa blokirao je Facebook, ali 300.000 kopija je objavljeno i podijeljeno. Facebook je obećao promjene za svoju platformu; glasnogovornik Simon Dilner rekao je za Radio Novi Zeland da je bolji posao mogao da se uradi. Nekoliko kompanija, uključujući banke ANZ i ASB, zaustavilo je reklamiranje na Facebooku nakon što je kompanija uveliko osuđena od strane javnosti.[143] Nakon napada, Facebook je počeo da blokira bjelačke nacionalističke, bjelačke supremacističke i bjelačke separatističke sadržaje, uz izjavu da ih se nije moglo smisleno razdvojiti. Prethodno, Facebook je samo blokirao pretjerani supremacistički sadržaj. Starija politika je osuđivana od strane grupa za građanska prava, koje su ove pokrete opisali kao funkcionalno indistinktne.[144][145] Usljedjeli banovi su napravljeni sredinom aprila 2019, banovanjem nekoliko britanskih krajnjih desničarskih organizacija i povezanih pojedinaca iz Facebooka, kao i banovanjem hvaljenja ili podrške ovakvima.[146][147]

NTJ-ov član Moulavi Zahran Hashim, radikalni islamistički imam, vjeruje se da je glavni krivac koji stoji iza Bombardovanja na Uskrs u Šri Lanci 2019, propovijedajući na pro-IDIL-ovskom nalogu na Facebooku, poznatom kao „Al-Guraba” medija.[148][149]

Dana 2. maja 2019. na F8-u, kompanija je objavila svoju novu viziju s taglineom „budućnost je privatna”.[150] Redizajn web-sajta i mobilna aplikacija su uvedeni, imenovani „FB5”.[151] Na događaju su se takođe iznijeli planovi za unapređenje grupa,[152] platforma za upoznavanje,[153] end-to-end enkripcija na svojim platformama,[154] te pružanje korisnicima na Messengeru mogućnosti da komuniciraju direktno sa korisnicima WhatsApp-a i Instagrama.[155][156]

Dana 31. jula 2019, Facebook je objavio partnerstvo sa Univerzitetom California, San Francisco, s ciljem stvaranja neinvazivnog, prenosivog uređaja koji ljudima omogućava da pišu jednostavno zamišljajući sebe u razgovoru.[157]

Dana 5. septembra 2019, Facebook je pokrenuo Facebook Dating u SAD-u. Ova nova aplikacija će omogućiti korisnicima da integrišu svoje Instagram postove u svoje profile za upoznavanje.[158]

Facebook News, koji pruža odabrane priče od organizacija za vijesti, pokrenut je 25. oktobra.[159] Facebookova odluka da uključi krajnji desničarski web-sajt Breitbart News kao „izvor kojem se može vjerovati”.[160][161]

Dana 17. novembra 2019, podaci o poslovanju banaka za 29.000 zaposlenika Facebooka ukradeni su iz auta radnika s platnim spiskovima. Podaci su bili spremljeni na neenkriptovane hard diskove i uključivali su brojeve bankovnih računa, imena zaposlenika, posljednje četiri cifre njihovih brojeva socijalnog osiguranja, plata, bonusa i glavnice. Kompanija nije shvatila da hard diskovi nedostaju sve do 20. novembra. Facebook je potvrdio da su diskovi sadržavali informacije o zaposlenicima 29. novembra. Zaposlenici nisu obaviješteni o incidentu sve do 13. decembra 2019.[162]

Dana 10. marta 2020, u kompaniji su imenovana dva nova upravnika: Tracey Travis i Nancy Killefer za svoj odbor članova.[163]

U junu 2020, nekoliko velikih kompanija, uključujući Adidas, Avivu, Coca-Colu, Ford, HP, InterContinental Hotels Group, Mars, Starbucks, Target i Unilever, objavilo je da će pauzirati oglašavanja na Facebooku do jula u znak podrške kampanji Stop Hate For Profit kojom se tvrdilo da kompanija ne radi dovoljno na uklanjanju sadržaja koji se opisuje kao govor mržnje.[164] BBC je istakao da se ovime vjerovatno neće pogoditi kompanija jer veći dio prihoda Facebooka od oglašavanja dolazi od manjih i srednjih preduzeća.[165]

Dana 14. avgusta 2020, Facebook je počeo da integrira servis direktne razmjene poruka Instagrama u okviru svoga Messengera, i za iOS i za Android uređaje. Nakon ažuriranja, ekran s porukom o ažuriranju trebalo je da se pojavi na mobilnoj aplikaciji Instagrama sa sljedećom porukom: „Postoji novi način za pisanje poruka na Instagramu” (engl. There's a New Way to Message on Instagram); onda je dat spisak dodatnih mogućnosti. Kao dio ažuriranja, uobičajenu DM ikonu u gornjem desnom uglu Instagrama zamjenjuje logo Facebook Messengera.[166]

Dana 15. septembra 2020, Facebook je pokrenuo naučni informacioni centar o klimi radi promovisanja autoritativnih izjava o klimatskim promjenama i omogućavanja pristupa „činjeničnim i ažuriranim” informacijama na ovom polju. Prisutne su činjenice, brojke i podaci od organizacija, uključujući Međuvladin panel o klimatskim promjenama (IPCC), Met Office, UN-ov okolišni program (UNEP), Nacionalnu okeansku i atmosfersku administraciju (NOAA) i Svjetsku meteorlošku organizaciju (WMO), s relevantnim postovima vijesti.[167]

Nakon izbora u SAD-u 2020, Facebook je privremeno smanjio prag ekosistemskog kvaliteta[pojasniti] u algoritmu fida vijesti (news feed).[168][169]

2020–danas: tužba FTC-a, korp. rebrendiranje, prepoznavanje lica, politika

Federalna trgovinska komisija (FTC), kao i koalicija nekoliko država, tužili su Facebook za ilegalnu monopolizaciju i antitrast. FTC i države tražili su od sudova da primoraju Facebook da proda svoje podružnice WhatsApp i Instagram.[170][171] Tužbe je odbacio federalni sudija 28. juna 2021, izjavivši da nema dovoljno dokaza predatih pri utuživanju da se odredi kako je Facebook monopolan u tom momentu; FTC je imao dozvolu da dopuni svoj predmet tako da dodatni dokazi budu prisutni.[172] U predmetu s dopunskim dokumentima, avgusta 2021, FTC je tvrdio da je Facebook bio monopol među ličnim društvenim mrežama od 2011, razlikujući aktivnosti Facebooka od onih servisa društvenih medija kao što je TikTok koji sadržaj emituje bez da neophodno ograniči poruku na namijenjene primaoce.[173]

Kao odgovor na predloženi akt u Australijskom parlamentu za News Media Bargaining Code (NMBC), 17. februara 2021, Facebook je blokirao australijske korisnike tako da ne mogu dijeliti ili gledati sadržaj vijesti na platformi, kao i stranice nekih vlada, zajednica, dobrotvornih organizacija, političkih i službi za hitne slučajeve.[174] Australijska vlada jako je kritikovala ovaj potez, saopštenjem da predstavlja „neizmjernu tržišnu moć ovih digitalnih socijalnih giganata”.[175]

Dana 22. februara, Facebook je rekao da je postigao dogovor sa Vladom Asutralije kojim se vijesti vraćaju australijskim korisnicima predstojećih dana. Kao dio ovog dogovora, Facebook i Google mogu da izbjegnu NMBC usvojen 25. februara ako „postignu komercijalnu pogodbu sa biznisom vijesti osim [NMB]C-a”.[176][177][178]

Facebook je optužen da je uklanjao i zabranjivao u sjeni sadržaj koji je favorizovao farmere na protestu u Indiji (2020–21) ili one protiv vlade Narendre Modija.[179][180][181] Zaposlenici Facebooka u Indiji su u riziku da budu uhapšeni.[182]

Dana 27. februara 2021, Facebook je predstavio aplikaciju ’Facebook BARS’ za repere.[183]

Dana 29. juna 2021, Facebook je predstavio ’Bulletin’ (dosl. bilten), platformu za nezavisne pisce.[184][185] Za razliku od konkurenata kao što je Substack, Facebook neće uzimati dio pretplatničke naknade od pisaca koji koriste platformu po pokretanju, kao što je Malcolm Gladwell i Mitch Albom. Prema riječima autora za polje tehnologije u Vašington postu, Willa Oremusa, potez kritikuju oni koji ga vide kao taktičku namjeru Facebooka da prisili ove konkurente da napuste biznis.[186]

U oktobru 2021, vlasnička kompanija – Facebook, Inc. – promijenila je naziv u Meta Platforms, Inc. (ili jednostavno „Meta”), pošto mijenja svoj fokus na izgradnju „metaverzuma”. Ova promjena ne utiče na samo ime servisa društvene mreže Facebook, već je slična nastanku Alphabeta kao Googleove roditeljske kompanije 2015. godine.[187]

U novembru 2021, Facebook je izjavio da će prestati sa ciljanjem na reklame zasnovane na podacima o zdravlju, rasi, etnicitetu, političkim vjerovanjima, religiji i seksualnoj orijentaciji. Promjena je od januara i utiče na sve aplikacije u vlasništvu Meta Platformsa.[188]

U februaru 2022, broj dnevno aktivnih korisnika Facebooka opao je prvi put nakon 18-godišnje istorije. Prema stanovištu Facebookove roditeljske kompanije Meta Networks, broj dnevno aktivnih korisnika opao je na 1,929 milijardi tokom tri mjeseca s decembrom kao posljednjim, manje u odnosu na 1,930 milijardi iz prethodnog kvartala. Nadalje, kompanija je upozorila da će rast prihoda biti usporen usljed nadmetanja TikToka i YouTube-a, kao i toga što oglašivači smanjuju troškove.[189]

Dana 10. marta 2022, Facebook je objavio da će privremeno ublažiti pravila radi dopuštanja nasilnog govora protiv „ruskih najezdnika”.[190] U Rusiji je potom zabranjen pristup svim metaservisima, uključujući Instagram.[191]

4. oktobar 2021: globalni prekid rada servisa

Dana 4. oktobra 2021, Facebook je imao najteži prekid rada od 2008. godine. Prekid je bio globalne razmjere, pri čemu su sve Facebookove usluge ugašene, uključujući Instagram i WhatsApp, i to u oko 15 sati i 39 minuta UTC; bilo je pogođeno otprilike tri milijarde korisnika.[192][193][194] Stručnjaci za sigurnost identifikovali su problem kao povlačenje BGP-a svih IP ruta do njihovih DNS servera koji su svi tada bili samohostovani.[195][196] Prekid rada je takođe pogodio sve sisteme unutrašnje komunikacije koje koriste zaposlenici Facebooka, što je omelo napore za vraćanje u operabilno stanje.[196]

Gašenje tehnologije prepoznavanja lica

Dana 2. novembra 2021, Facebook je objavio da će ugasiti tehnologiju prepoznavanja lica i obrisati podatke preko milijarde korisnika.[197] Meta je kasnije objavila planove za implementaciju tehnologije kao i drugih biometričkih sistema u budućim proizvodima, kao što je metaverzum.[198]

Gašenje tehnologije će navodno onemogućiti/stopirati Facebookov sistem za automatizovani alt tekst, korišten radi transkribovanja medija na platformi slabovidim korisnicima.[198]

Web-sajt

Dalje informacije: Popis odlika Facebooka i Facebook platforma
Profil prikazan na Thefacebook-u, 2005
Prethodni logo Facebooka u upotrebi od 23. avgusta 2005. do 1. jula 2015

Tehnički aspekti

Primarna boja web-sajta je plava, jer je Zuckerberg daltonista na crveno–zeleno, što je realizovano nakon testa izvedenog oko 2007.[199][200] Facebook je napravljen u PHP-u, kompiliran u HipHop-u za PHP, „transformatoru izvornog koda” koji su napravili Facebookovi inžinjeri koji pretvaraju PHP u C++.[201] Primjena HipHop-a navodno je smanjila prosječnu potrošnju CPJ-a na Facebookovim serverima za 50%.[202]

Arhitektura 2012

Facebook je razvijen kao jedna monolitna aplikacija. Prema intervjuu 2012. sa Chuckom Rossijem, inžinjeru za gradnju u Facebooku, Facebook kompilira u 1,5-gigabajtnom binarnom mjehuru koji je potom distruibuisan na servere koristeći prilagođeni sistem izdanja baziran na BitTorrent-u. Rossi je izjavio da je potrebno oko 15 minuta da se napravi i 15 minuta da se postavi na servere. Izgradnja i izdavanje kao procesi imaju nulto vrijeme mirovanja (zastoj). Promjene u Facebooku se primjenjuju svakodnevno.[202]

Facebook je koristio kombinacijsku platformu zasnovanu na HBase-u kako bi se podaci sačuvali u distribuisanim mašinama. Koristeći prateću arhitekturu, događaji se spremaju u dnevničkim datotekama, a dnevnici se prate. Sistem izbacuje ove događaje i piše ih u memoriju. Korisnički interfejs potom izvlači podatke i prikazuje ih korisnicima. Facebook rješava zahtjeve preko AJAX-ovog sistema. Ovi zahtjevi se pišu u dnevničku datoteku koristeći Scribe (koji je razvio Facebook).[203]

Podaci se učitavaju iz ovih dnevničkih datoteka koristeći Ptail, međunarodno napravljenu alatku za agregiranje podataka iz više Scribe memorija. Prati dnevničke datoteke i izvlači podatke. Ptail podaci se razdvajaju u tri toka i šalju u klasterima do različitih podatkovnih centara (Plugin impresija, News feed impresija, Actions (plugin + news feed)). Puma se koristi za upravljanje periodima visokog protoka podataka (ulaz/izlaz ili IO). Podaci se procesiraju u bečevima radi smanjenja broja koliko puta je potrebno da se pročita i napiše tokom perioda visoke potražnje (popularan članak generiše mnogo impresija i news feed impresija koje zahtijevaju velik podatkovni kapacitet). Bečevi se uzimaju svakih 1,5 sekundi, ograničeno memorijom pri pravljenju hash tabele.[203]

Podaci se potom ispisuju u PHP formatu. Bekend se piše u Javi. Trift se koristi kao format poruka tako da PHP programi mogu da izvedu upite Javinih servisa. Rješenja za keširanje su zaslužna za prikazivanje stranica brže. Podaci se potom šalju serverima MapReduce gdje se upiti izvode preko Hive-a. Ovo služi kao backup pošto se podaci mogu ponovo dobiti preko Hive-a.[203]

Hack

Dana 20. marta 2014, Facebook je objavio novi programski jezik otvorenog koda nazvan Hack. Prije javnog izlaska, veliki dio Facebooka je već bio radio i testiran je koristeći novi jezik.[204]

Historija

Dana 20. jula 2008, Facebook je uveo „Facebook Beta” redizajn, kojim je značajno izmijenjen korisnički interfejs odabranih mreža. Mini-Feed i Zid su konsolidovani, profili razdvojeni u kartične sekcije, a napor je uložen i za čistiji izgled.[205] Facebook je počeo da premješta korisnike u novu verziju u septembru 2008.[206]

Profil korisnika / lični tajmlajn

Svaki registrovani korisnik na Facebooku ima lični profil koji prikazuje njegove postove i sadržaj.[207] Format individualnih korisničkih stranica je prerađen u septembru 2011. i postao je poznat kao „Tajmlajn”, hronološki feed korisnikovih priča,[208][209] uključujući ažuriranja statusa, slike, interakcije sa aplikacijama i događajima.[210] Izgled omogućava korisnicima da dodaju „kaver sliku”.[210] Korisnicima je dato više podešavanja privatnosti.[210] Godine 2007, Facebook je pokrenuo Facebook stranice za brendove i selebretije radi interakcije sa njihovom fanbazom.[211][212] Oko 100.000 stranica je pokrenuto u novembru.[213] U junu 2009, Facebook je uveo odliku „Korisnička imena”, omogućavajući korisnicima da izaberu jedinstven nadimak koji se koristi u URL-u za njihov lični profil, radi lakšeg dijeljenja.[214][215]

U februaru 2014, Facebook je proširio podešavanje za spol, dodavanjem polja za arbitrarni unos koji omogućava korisnicima da izaberu nešto iz širokog spektra rodnih identiteta. Korisnici takođe mogu da postave koje podešavanje rodno-odgovarajuće zamjenice treba da se koristi kao referenca na njih na raznim mjestima na sajtu.[216][217][218] U maju 2014, Facebook je uveo odliku koja omogućava korisnicima da pitaju za informacije koje drugi korisnici ne otkrivaju na svojim profilima. Ako korisnik ne pruži ključnu informaciju, kao što je lokacija, rodni grad ili status veze, drugi korisici mogu da koriste novo dugme za „pitanje” kako bi jednim klikom korisniku poslali poruku s pitanjem o toj informaciji.[219][220]

News feed

Dalje informacije: News feed (Facebook)

News feed se javlja na svakoj korisničkoj stranici na Home-u, sa najrelevantnijim informacijama, uključujući promjene profila, nadolazeće događaje i rođendane prijatelja.[221] Ovo je omogućilo spamerima i drugim vandalima da zloupotrebom manipulišu stvarajući nelegitimne događaje ili postavljajući lažne rođendane radi privlačenja pažnje na svoj profil.[222] Prvobitno, news feed je izazvao negodovanje korisnika Facebooka; neki su se žalili da je prenapunjen i pun neželjenih informacija, drugi su bili zabrinuti da je sada prelako drugima da prate individualne aktivnosti (kao što su promjene statusa veze, događaji i razgovori s drugim korisnicima).[223] Zuckerberg se izvinio zbog neuspjelog pokušaja sajta da uključi odgovarajuće odlike privatnosti. Korisnici su potom stekli kontrolu nad tome koji tipovi informacija se dijele automatski s prijateljima. Korisnici sada mogu da spriječe lično određene kategorije prijatelja od toga da vide ažuriranja o određenim tipovima aktivnosti, uključujući izmjene profila, postove na Zidu i novododate prijatelje.[224]

Dana 23. februara 2010, Facebook je dobio patent[225] za određene aspekte svog news feeda. Patent pokriva news feed u kojem su linkovi dati tako da jedan korisnik može da učestvuje u aktivnosti drugog korisnika.[226] Sortiranjem i prikazom priča u korisničkom news feedu upravlja EdgeRank-ov algoritam.[227]

Aplikacija za slike omogućava korisnicima da otpreme albume i slike.[228] Svaki album može da sadrži 200 slika.[229] Podešavanja privatnosti se primjenjuju na individualne albume. Korisnici mogu da „taguju”, ili označe, prijatelja na slici. Prijatelj dobija obavještenje/notifikaciju o tagovanju s linkom do slike.[230] Ovu odliku tagovanja slika razvio je Aaron Sittig, trenutno vođa Dizajn strategije u Facebooku, te bivši Facebook inžinjer Scott Marlette 2006; dobio je patent 2011.[231][232]

Dana 7. juna 2012, Facebook je pokrenuo svoj Aplikacijski centar radi pomoći korisnicima da pronađu igrice i druge aplikacije.[233]

Dana 13. maja 2015, Facebook je u saradnji sa velikim portalima za vijesti pokrenuo „Instant članke” radi pružanja vijesti o Facebook news feedu bez napuštanja sajta.[234][235]

U januaru 2017, Facebook je pokrenuo Facebook priče za iOS i Android u Irskoj. Odlika, prateći format Snapchat i Instagram priča, pruža korisnicima mogućnost da otpreme slike i videa koji se pojavljuju iznad news feedova prijatelja i pratilaca i nestaju nakon 24 sata.[236]

Dana 11. oktobra 2017, Facebook je uveo odliku 3D postova radi omogućavanja otpremanja 3D interaktivnih sadržaja.[237] Dana 11. januara 2018, Facebook je objavio da će promijeniti news feed radi prioritizacije sadržaja prijatelja i porodičnog sadržaja, te denaglašavanja sadržaja medijskih kompanija.[238]

U februaru 2020, Facebook je objavio da će potrošiti milijardu dolara na licenciranje materijala vijesti od objavljivača u naredne tri godine (zalog koji dolazi dok je kompanija pod nadzorom vlada širom planete zbog toga što ne plaća za sadržaj vijesti koji se pojavljuje na platformi). Zalog je pored 600 miliona dolara utrošenih od 2018. dogovorima sa kompanijama koje objavljuju vijesti kao što je The Guardian ili Financial Times.[239][240][241]

U martu i aprilu 2021, kao odgovor Appleu koji je obznanio promjene svoje IfA politike za iOS uređaje, uključujući zahtijevanje od developera aplikacija da direktno traže korisnicima mogućnost praćenja na opt-in bazi, Facebook je kupio novinske reklame na cijeloj stranici u pokušaju da uvjeri korisnike da dopuste praćenje, što ističe efekte koje ciljane reklame imaju na male biznise.[242] Facebookovi napori bili su u konačnici neuspješni, pošto je Apple izdao iOS 14.5 krajem aprila 2021, sa sadržanom mogućnošću za korisnike – prozvano „transparentnošću aplikacijskog praćenja” (engl. App Tracking Transparency). Isto tako, statistike od Flurry Analyticsa, podružnice Verizon Communicationsa, pokazuju da 96% od svih korisnika iOS-a u SAD-u ne dozvoljava praćenje uopšte, a samo 12% iOS korisnika u svijetu dozvoljava praćenje, što je u nekim novinskim člancima prozvano „Facebookovom noćnom morom”, uz još slične terminologije.[243][244][245][246] Unatoč vijestima, Facebook je izjavio da će nova politika i ažuriranje softvera biti upravljivi/podesni.[247]

Lajk dugme

Dalje informacije: Lajk dugme Facebooka
Bilbord na NMF-u reklamira FB stranicu ’Canberra in the City’

„Lajk” dugme (ili dugme „sviđa mi se”), stilizovano kao ikona s podignutim palcem, prvi put je uvedeno 9. februara 2009,[248] te omogućava korisnicima da lako vrše interakciju sa ažuriranjima statusa, komentara, slika i videa, linkova koje dijele prijatelji, te reklama. Kada korisnik klikne, dezignirani sadržaj će se vjerovatnije pojaviti u news feedovima prijatelja.[249][250] Dugme pokazuje broj drugih korisnika koji su lajkovali sadržaj.[251] Lajk dugme je prošireno na komentare u junu 2010.[252] U februaru 2016, Facebook je proširio Lajk u „Reakcije”, s mogućnošću odabira pet predefinisanih emocija, uključujući „Ljubav”, „Haha”, „Wow”, „Tužan” i „Ljut”.[253][254][255][256] Krajem aprila 2020, tokom pandemije COVID-19, dodata je nova reakcija: „Briga”/„Brinem” (engl. Care).[257]

Instant poruke

Glavni članak: Facebook Messenger

Facebook Messenger je servis za instant poruke i aplikaciju softvera. Počeo je da postoji kao Facebook Chat 2008,[258] pa je prerađen 2010.[259] i na kraju je postao samostalna mobilna aplikacija u avgustu 2011, s tim da je ostao dio korisniške stranice na web-pretraživačima (brauzerima).[260]

Kao dopuna za redovne konverzacije, Messenger omogućava korisnicma da prave jedan-na-jedan[261] i grupne[262] glasovne[263] i video pozive.[264] Android aplikacija ima integrisanu podršku za SMS[265] i „Chat Heads-ove”, koji su okrugle profilne foto ikone koje se prikazuju na ekranu nezavisno od toga koja aplikacija je otvorena,[266] s tim da obje aplikacije podržavaju višestruke naloge,[267] konverzacije sa opcionom end-to-end enkripcijom[268] i „Instant igricama”.[269] Neke odlike, uključujući slanje novca[270] i zahtijevanje prijevoza,[271] ograničene su na SAD.[270] Godine 2017, Facebook je dodao „Messenger Day”, odliku koja pruža mogućnost korisnicima da podijele slike i videa u formatu priče sa svim svojim prijateljima, pri čemu sadržaj nestaje nakon 24 sata;[272] reakcije, koje omogućavaju korisnicima da kliknu i drže poruku da bi dodali reakciju preko emoji sličica;[273] te „Mentions-e”, koji omogućavaju korisnicima u grupnoj konverzaciji da otipkaju @ kako bi određenom korisniku poslali notifikaciju.[273]

Poslovni subjekti i korisnici mogu da vrše interakciju preko Messengera sa odlikama kao što je praćenje plaćanja i primanje obavještenja/notifikacija, te interakcija sa predstavnicima službi za korisnike. Developeri treće strane mogu da integrišu aplikacije u Messenger, omogućavajući korisnicima da unesu aplikaciju dok su u Messengeru i opciono podijele detalje iz aplikacije u chat.[274] Developeri mogu da naprave chatbote u Messengeru, za upotrebu kao što je to u slučajevima kada oglašivači vijesti prave botove radi distruibuisanja vijesti.[275] Virtuelni asistent M (SAD) skenira chatove tražeći ključne riječi i sugerišući relevantne radnje, kao što je sistem plaćanja za korisnike koji pominju novac.[276][277] Grupni chatbotovi se javljaju u Messengeru kao „Chat ekstenzije”. Kartica „Otkriće” omogućava pronalazak botova i omogućavanje specijalnog, brendiranog QR koda koji, kada se skenira, vodi korisnika do specifičnog bota.[278]

Praćenje

Korisnici mogu da „prate” sadržaj koji postave drugi korisnici bez neophodnog dodavanja tih korisnika u prijatelje.[279] Nalozi se mogu „verifikovati”, potvrđujući korisnikov identitet.[280]

Kontrole privatnosti

V. takođe: #Privatnost
PRISM: OI globalni program prema kojem NSA prikuplja korisničke podatke od kompanija kao što su Facebook i Yahoo![281]

Facebook omogućava korisnicima da kontrolišu pristup individualnim postovima i svom profilu[282] kroz podešavanja privatnosti.[283] Korisnikovo ime i profilna slika (ako postoji) javni su. Facebookov prihod zavisi od ciljanog reklamiranja, što uključuje analiziranje korisničkih podataka (sa sajta i drugdje na internetu) radi informisanja cilja. Ova odjeljenja su se mijenjala više puta od prve pojave servisa, usred kontroverzi koje su pokrivale sve – od toga koliko dobro osigurava korisničke podatke, do toga u kojoj mjeri omogućava korisnicima da kontrolišu pristup, te do vrste pristupa datog trećim stranama, uključujući poslovne subjekte, političke kampanje i vlade. Ova odjeljenja variraju prema državi, a neke nacije zahtijevaju da kompanija učini dodatne podatke dostupnima (te ograniči pristup servisima), dok EU-ova GDPR regulacija uslovljava dodatnu zaštitu privatnosti.[284]

Facebookov program Bug Bounty

Facebookova „White Hat” debitna kartica, koja se daje istraživačima koji prijavljuju sigurnosne bagove

Dana 29. jula 2011, Facebook je objavio pokretanje programa Bug Bounty u kojem se plaća sigurnosnim istraživačima minimalno 500 dolara za informisanje o sigurnosnim rupama. Kompanija je obećala da neće pratiti „white hat” hakere koji identifikuju takve probleme.[285][286] Zbog ovoga su privukli velik broj istraživača u raznim državama, pogotovo Indiji i Rusiji, da učestvuju.[287]

Prijem

Najpopularniji sajtovi društvenih mreža po državama (2019):
  Facebook
  QZone
  Odnoklassniki
  nema podataka

Rast broja korisnika

Facebookov rapidni rast počeo je čim je postao dostupan i nastavio se do 2018.

Facebook je prešao 100 miliona registrovanih korisnika 2008,[288] te 500 miliona jula 2010.[58] Prema podacima kompanije u izvještaju iz jula 2010, polovina članova sajta koristila je Facebook svakodnevno, prosječno 34 minute, dok je 150 miliona korisnika sajtu pristupalo preko mobitela.[59]

U oktobru 2012. broj mjesečnih aktivnih korisnika Facebooka prešao je jednu milijardu,[85][289] sa 600 miliona mobilnih korisnika, 219 milijardi otpremanja slika, te 140 milijardi veza prijatelja.[86] Prekretnica od 2 milijarde korisnika pređena je u junu 2017.[290][291]

U novembru 2015, poslije skepticizma oko preciznosti mjerenja broja „mjesečno aktivnih korisnika”, Facebook je promijenio definiciju za prijavljenog člana koji posjećuje Facebook preko web-pretraživača ili mobilne aplikacije, ili upotrebe aplikacije Facebook Messenger, u 30-dnevni period prije mjerenja. Ovime su isključeni servisi treće strane sa integrisanim Facebookom, koji su se prethodno brojali.[292]

Od 2017. do 2019. godine, procenat populacije SAD-a dobi preko 12 a koji koriste Facebook opao je, sa 67% na 61% (smanjenje od nekih 15 miliona američkih korisnika), pri čemu je veći pad bio među mlađim Amerikancima (smanjenje u procentu Amerikanaca dobi od 12 do 34 koji su korisnici sa 58% 2015. na 29% 2019. g.).[293][294] Smanjenje je bilo u koincidenciji s povećanjem popularnosti Instagrama, koji je takođe u vlasništvu Meta Platformsa.[293][294]

Broj dnevno aktivnih korisnika smanjio se po prvi put u posljednjem kvartalu 2021, na 1,929 milijardi u odnosu na 1,930 milijardi;[295] ponovo se povećao narednog kvartala, iako je Facebook tada bio zabranjen u Rusiji.[296]

Istorijski, komentatori su predviđali smanjenje ili prestanak upotrebe Facebooka, zasnivajući to na uzrocima kao što je degradirajuća korisnička baza;[297] pravne teškoće da se ima zatvorena platforma, nemogućnost generisanja prihoda, nemogućnost da se ponudi korisnička privatnost, nemogućnost da se adaptira na mobilne platforme ili da sam Facebook okonča svoj rad da bi se predstavila zamjena nove generacije;[298] ili uloga Facebooka u miješanju Ruske Federacije u izbore u SAD-u 2016.[299]

Demografija

Najveći broj korisnika Facebooka (oktobar 2018) jeste iz Indije i Sjedinjenih Američkih Država, a prate ih Indonežani, Brazilci i Meksikanci.[301] Po regionima, najveći broj korisnika je iz Azije–Pacifika (947 miliona), a slijede oni iz Evrope (381 milion) i SAD-a–Kanade (242 miliona). U ostatku svijeta ima 750 miliona korisnika.[302]

U periodu 2008–2018, procenat korisnika ispod 34 godine smanjio se na manje od pola ukupnog.[284]

Nagrade

Web-sajt je osvojio priznanja kao što je uvrštavanje na listu „Top 100 klasičnih web-sajtova” PC magazina 2007,[303] te osvajanje „Nagrade za narodni glas” od Webby Awarda 2008.[304]

Godine 2010, Facebook je osvojio Crunchie nagradu „Najbolji sveukupni startup ili proizvod”[305] treću godinu zaredom.[306]

Cenzura

Dalje informacije: Cenzurisanje Facebooka

U mnogim državama sajtovi i mobilne aplikacije društvenih mreža blokirani su privremeno ili stalno, uključujući Kinu,[307] Iran,[308] Pakistan,[309] Siriju,[310][311] Vijetnam[312] i Sjevernu Koreju. U maju 2018, vlada Papue Nove Gvineje objavila je da će zabraniti Facebook na mjesec dana dok se razmatra uticaj web-sajta na zemlju;[313] pristup sajtu je, istog mjeseca sljedeće godine, onemogućen u Šri Lanci. Godine 2019, Facebook je objavio da influenseri više ne mogu da promovišu elektronske cigarete, duhanske proizvode, oružje na njegovim platformama.[314]

Kriticizmi i kontroverze

Dalje informacije: Kriticizam Facebooka
Grafit osnivača Facebooka Zuckerberga u Berlinu; natpis je referenca na roman Georgea Orwella 1984

Facebookova važnost i doseg doveli su do kriticizma po mnogim aspektima. Značajni problemi uključuju internet privatnost, prekomjerno zadržavanje informacija korisnika,[315] softver za prepoznavanje lica,[316][317] kvalitet koji izaziva zavisnost[318] i ulogu na radnom mjestu, uključujući pristup poslodavca nalozima zaposlenih.[319]

Za Facebook se spekuliše da ima psihološke efekte, uključujući osjećaje zavisti[320][321] i stresa,[322][323] nedostatak pažnje[324] te ovisnost o društvenim medijima.[325][326]

Evropski antitrust regulator Margrethe Vestager izjavila je da su Facebookovi uslovi korištenja povezani s privatnim podacima „neizbalansirani”.[327]

Facebook je kritikovan zbog potrošnje struje,[328] izbjegavanja taksi,[329] politike zahtijevanja pravog imena korisnika,[330] cenzure[331][332] i uključenosti u američki program nadziranja PRISM.[333]

Facebook je kritikovan što je korisnicima dopuštao da objavljuju ilegalni i/ili napadan materijal. Primjeri su kršenja autorskih prava i intelektualnog vlasništva,[334] govor mržnje,[335][336] podsticanje silovanja[337] i terorizma,[338][339] lažne vijesti,[340][341][342] te zločini, ubistva i lajvstrimovanje nasilne prirode.[343][344][345]

Prema dnevnim novinama The Express Tribune, Facebook je „izbjegao plaćanje milijardi dolara takse koristeći ofšor kompanije”.[346]

Šri Lanka je blokirala i Facebook i WhatsApp maja 2019. nakon antimuslimanskih pobuna, najgorih u državi još od Bombardovanja u nedjelju na Božić iste godine, kao privremenu mjeru za održavanje mira u Šri Lanci.[347][348]

Facebook je uklonio 3 milijarde lažnih naloga samo tokom posljednjeg kvartala 2018. i prvog kvartala 2019.[9] Ovo se smatra izrazito velikim brojem s obzirom na to da društvena mreža prijavljuje samo 2,39 milijardi mjesečno aktivnih korisnika.[9]

Krajem jula 2019, kompanija je objavila da je pod antitrust istragom FTC-a.[349]

Privatnost

Dalje informacije: Kriticizam Facebooka#Problemi privatnosti
V. takođe: Pitanja privatnosti servisa društvenog umrežavanja#Facebook

Facebook se suočio sa stalnim prilivom kontroverzi oko toga kako se nosi sa korisničkom privatnošću, često prilagođavajući podešavanja i politike privatnosti.[350]

Godine 2010, američka NSA počela je javno da preuzima javno postavljene informacije s profila na Facebooku, pored ostalih servisa društvenih medija.[351]

Dana 29. novembra 2011, Facebook je prihvatio optužbe FTC-a koje su ga teretile da je obmanjivao korisnike ne uspijevajući da održi obećanja o privatnosti.[352] U avgustu 2013, High-Tech Bridge je objavio studiju koja pokazuje da se vezama uključenim u porukama Facebook servisa za dopisivanje pristupa od strane Facebooka.[353] U januaru 2014. dva korisnika su predala tužbu protiv Facebooka optužujući kako je njihova privatnost narušena ovom praksom.[354]

Dana 7. juna 2018, Facebook je objavio da je bag rezultovao time da je oko 14 miliona korisnika Facebooka imalo svoja podrazumijevana podešavanja za sve nove postove namještena na „javno”.[355]

Dana 4. aprila 2019, pola milijarde evidencija o korisnicima Facebooka našlo se izloženim na klaud serverima Amazona, sadržavajući informacije o prijateljima korisnika, lajkovima, grupama i lokacijama koje su označavali, kao i „imena, lozinke i imejl adrese”.[356]

Brojevi telefona najmanje 200 miliona korisnika Facebooka našli su se izloženi u otvorenoj onlajn bazi podataka u septembru 2019. Ovo uključuje 133 miliona američkih korisnika, 18 miliona iz UK-a, te 50 miliona od korisnika u Vijetnamu. Nakon uklanjanja duplikata, 419 miliona evidencija je smanjeno na 219 miliona. Baza podataka je postala oflajn nakon što je TechCrunch kontaktirao web-host. Smatra se da se do masovnih evidencija došlo koristeći alatku koju je Facebook onemogućio u aprilu 2018. nakon kontroverze sa Kembridž Analitikom. Facebookov glasnogovornik je rekao u izjavi: „Skup podataka je star i čini se da sadrži informacije dobijene prije nego što su izmjene načinjene prošle godine. ... Nema dokaza da su Facebook nalozi kompromitovani.”[357]

Facebookovi problemi s privatnošću rezultovali su time da kompanije kao što je Viber Media i Mozilla prekinu sa reklamiranjem na platformama Facebooka.[358][359]

Rasna pristrasnost

Facebook je optužen da čini „sistematski” rasni bajas, od strane EEOC-a, zasnovano na žalbama triju kandidata koji su odbijeni kada su htjeli posao i jednog zaposlenika kompanije. Tri odbijena aplikanta te operacioni menadžer u Facebooku (mart 2021) optužili su firmu da je diskriminantna protiv crnaca. EEOC je pokrenuo istraživanje slučaja.[360]

Profili-sjenke

„Profil-sjenka” odnosi se na podatke koje Facebook prikuplja o pojedincima bez njihove eksplicitne dozvole. Na primjer, „lajk” dugme koje se javlja na web-sajtovima trećih strana omogućava kompaniji da prikupi informacije o navikama pretraživanja interneta od strane pojedinca, čak i ako pojedinac nije korisnik Facebooka.[361][362] Podaci se takođe mogu prikupljati od drugih korisnika. Naprimjer, korisnik Facebooka može da poveže svoj imejl nalog sa Facebookom kako bi pronašao prijatelje na sajtu, što omogućava kompanijama da prikupljaju imejl adrese korisnika i ne-korisnika na sličan način.[363] Vremenom, nebrojeno mnogo podatkovnih tačaka o pojedincima je prikupljeno; bilo koja pojedina podatkovna tačka možda ne može da identifikuje pojedinca, ali zajedno omogućava kompaniji da formira jedinstven „profil”.

Ovu praksu su kritikovali oni koji vjeruju da bi ljudi trebali da budu u mogućnosti da ne dozvole dobrovoljno prikupljanje podataka. Dodatno, dok korisnici Facebooka imaju mogućnost da preuzmu i ispitaju podatke koje daju sajtu, podaci sa korisnikovog „profila-sjenke” nisu uključeni, a ne-korisnici Facebooka nemaju pristup ovoj alatki svejedno. Kompanija takođe nije bila jasna oko toga da li je ili nije moguće da osoba opozove pristup Facebooka svom „profilu-sjenki”.[361]

Kembridž Analitika

Dalje informacije: Skandal Facebooka s podacima Kembridž Analitike

Korisnik Facebooka Global Science Research prodao je informacije o preko 87 miliona korisnika Facebooka Kembridž Analitici, firmi za analizu političkih podataka na čelu sa Alexanderom Nixom.[364] Dok je oko 270.000 ljudi koristilo aplikaciju, Facebookov API je dozvolio skupljanje podataka od njihovih prijatelja bez njihovog znanja.[365] Prvobitno je Facebook umanjio značaj skandala, te sugerisao da Kembridž Analitika više nema pristup. Facebook je potom izdao izjavu u kojoj je izrazio alarmantno stanje i suspendovao Kembridž Analitiku. Pregled dokumenata i intervjui s bivšim zaposlenicima Facebooka sugerisali su da Kembridž Analitika još uvijek ima podatke u svom posjedu.[366] Ovo je bilo kršenje Facebookovog dekreta o sadržaju sa FTC-om. Ovo je potencijalno donosilo kaznu od 40.000 dolara po javljanju, ukupno nekoliko biliona dolara.[367]

Prema Guardianu i Facebook i Kembridž Analitika prijetili su da će tužiti novine ako objave priču. Nakon objavljivanja, Facebook je tvrdio da se „lagalo”. Dana 23. marta 2018, Engleski Visoki sud dao je ICO-u nalog da pretraži londonske urede Kembridž Analitike, okončavajući spor između Facebooka i ICO-a oko odgovornosti.[368]

Dana 25. marta, Facebook je objavio izjavu Zuckerberga u velikim britanskim i američkim novinama, izvinjavajući se za „kršenje povjerenja”.[369]

Možda ste čuli o kviz aplikaciji koju je napravio univerzitetski istraživač koja je izazvala curenje podataka od miliona ljudi korisnika Facebooka 2014. Ovo je bilo izdavanje povjerenja i žao mi je što nismo učinili više tada. Sada preduzimamo korake da se pobrinemo da se to više ne ponovi.

Već smo zaustavili aplikacije poput ove od toga da dobijaju toliko informacija. Sada ograničavamo podatke koje aplikacije dobijaju kada se prijavite koristeći Facebook.

Takođe istražujemo svaku pojedinu aplikaciju koja je imala pristup velikom broju podataka prije nego što smo ovo popravili. Očekujemo da ih ima još. A kada ih sve pronađeno, banovaćemo ih i reći svakome pogođenom.

Na kraju, podsjetićemo vas kojim aplikacijama ste dali pristup vašim informacijama – tako da možete ugasiti one koje više ne želite.

Hvala vam što vjerujete u ovu zajednicu. Obećavam bolje za vas.

Dana 26. marta, FTC je otvorio istragu ovog problema.[370] Kontroverza je dovela Facebook do toga da okonča partnerstvo sa podatkovnim brokerima koji pomažu one koji se reklamiraju u ciljanju korisnika.[350]

Dana 24. aprila 2019, Facebook je rekao da bi se mogao suočiti s kaznom između 3 milijarde i 5 milijardi dolara, kao rezultat istrage FTC-a. Agencija je istraživala Facebook za moguća narušavanja privatnosti, ali nije objavila ikakve rezultate još uvijek.[371]

Facebook je takođe implementirao dodatne kontrole privatnosti i podešavanja[372] kako bi ispoštovao EU Regulaciju o opštoj zaštiti podataka (GDPR), koja je stupila na snagu u maju.[373] Facebook je takođe okončao svoju aktivnu opoziciju CCPA-u.[374]

Neki, kao što je Meghan McCain, povukli su ekvivalencu između korištenja podataka od Kembridž Analitike i kampanje Baraka Obame 2012, koja je, prema IBD-u, „podsticala pristalice da preuzmu Facebook aplikaciju Obama 2012 koja, kada se aktivira, dopušta kampanji da prikuplja Facebook podatke i o korisnicima i o njihovim prijateljima”.[375][376][377] Carol Davidsen, bivši direktor integracije i medijske analitike Obama za Ameriku (OFA-e), napisao je da je „Facebook bio iznenađen da smo bili u mogućnosti da izvučemo cijeli socijalni graf, ali nisu nas zaustavili kada su shvatili da je to što radimo”.[376][377] PolitiFact je ocijenio McCaininu izjavu „poluistinitom”, na osnovu toga što „u Obaminom slučaju, direktni korisnici znaju da predaju svoje podatke političkoj kampanji” dok sa Kembridž Analitikom, korisnici su mislili da samo učestvuju u kvizu ličnosti za akademske svrhe, s tim da je Obamina kampanja samo koristila podatke „da bi navela pristalice da kontaktiraju svoje najuvjerljivije prijatelje” a Kembridž Analitika „ciljala korisnike, prijatelje i slične direktno digitalnim reklamama”.[378]

Krađa podataka

Dana 28. septembra 2018, Facebook je doživio veliku provalu u sigurnosni sistem, kojom su izloženi podaci 50 miliona korisnika. „Krađa” podataka počela je u julu 2017, a otkrivena je 16. septembra.[379] Facebook je obavijestio korisnike pogođene eksploatacijom i odjavio ih s njihovih naloga.[380][381]

U martu 2019, Facebook je potvrdio kompromitovanje lozinki kod miliona korisnika aplikacije Facebook Lite; međutim, u aprilu, kompanija je dodatno izjavila da ovo nije bilo samo ograničeno na Facebook nego su bili pogođeni i milioni korisnika Instagrama. Kao razlog je navedeno spremanje lozinki kao obični tekst umjesto enkripcija što bi mogli da čitaju zaposlenici.[382]

Dana 19. decembra 2019, sigurnosni istraživač Bob Diachenko otkrio je bazu podataka sa preko 267 miliona Facebook korisničkih ID-ova, telefonskih brojeva i imena – dostupno na webu za svakoga s pristupom, bez lozinke ili druge autentifikacije.[383]

Podaci i aktivnost na mobitelima

Glavni članak: Onavo

Facebook je koristio VPN Onavo Protect za skupljanje informacija o korisničkom web-saobraćaju i korištenju aplikacije. Ovo je omogućilo Facebooku da prati performans svojih suparnika.[384][385][386] Medijski članci su klasifikovali Onavo Protect kao spyware.[387][388][389] U avgustu 2018, Facebook je uklonio aplikaciju kao odgovor na pritisak od Applea, koji je tvrdio da narušava njihove smjernice.[390][391]

Godine 2016, Facebook Research je pokrenuo Projekat Atlas, nudeći nekim korisnicima između godišta 13 i 35 i do 20 dolara mjesečno u zamjenu za njihove lične podatke, uključujući upotrebljavanje aplikacije, historiju web-pretraživanja, historiju lokacije, lične poruke, slike, videa, imejlove i historiju narudžbi na Amazonu.[392][393] U januaru 2019, TechCrunch je prijavio projekat. Ovo je dovelo do toga da Apple privremeno opozove Facebookove certifikate EDP-a na jedan dan, sprečavajući Facebook Research od operiranja na iOS uređajima i onemogućavajući Facebookove unutrašnje iOS aplikacije.[393][394][395]

Ars Technica je prijavila u aprilu 2018. da je Facebook Android aplikacija preuzimala korisničke podatke, uključujući telefonske pozive i tekstualne poruke, od 2015.[396][397][398] U maju 2018, nekoliko korisnika Androida predalo je tužbu klasne akcije protiv Facebooka zbog narušavanja njihove privatnosti.[399][400]

U januaru 2020, Facebook je pokrenuo stranicu Off-Facebook Activity, koja omogućava korisnicima da vide informacije koje Facebook prikuplja o njihovim aktivnostima koje ne uključuju Facebook.[401] Kolumnista Vašington posta Geoffrey A. Fowler otkrio je da ovo uključuje i koje druge aplikacije je koristio na svom mobitelu, čak i kada je aplikacija Facebooka bila zatvorena, kao i koje druge veb-sajtove je posjećivao na svom mobitelu, te koja in-store plaćanja je vršio od afiliranih poslova čak i kada mu je mobitel bio potpuno ugašen.[402]

Javna izvinjenja

Kompanija se prvi put izvinila za svoje zloupotrebe privatnosti 2009.[403]

Izvinjenja Facebooka nalazila su se u novinama, na televiziji, blog postovima i Facebooku.[404] Dana 25. marta 2018, vodeći američki i britanski listovi objavili su dodatke preko cijelih stranica sa ličnim izvinjenjima Zuckerberga. Zuckerberg je iskazao javno verbalno izvinjenje na CNN-u.[405] U maju 2010, izvinio se za protivrječnosti u podešavanjima privatnosti.[404]

Prethodno, Facebook je imao podešavanja privatnosti raštrkana na preko 20 stranica, ali sada su sva podešavanja privatnosti na jednoj stranici, čime je teže aplikacijama trećih strana da pristupe korisnikovim ličnim informacijama.[350] Pored javnog izvinjavanja, Facebook je rekao da će revidirati i provjeriti hiljade aplikacija koje pokazuju „sumnjive aktivnosti”, u pokušaju da se pobrinu da se ovakva narušavanja privatnosti ne ponove.[406] Godine 2010, u izvještaju po pitanju privatnosti, istraživački projekat je izjavio da nije dostupno mnogo informacija po pitanju posljedica toga šta ljudi otkrivaju onlajn, tako da jedino što je uglavnom dostupno jesu izvještaji učinjeni dostupnim preko popularnih medija.[407] Godine 2017, bivši zvaničnik Facebooka diskutovao je kako platforme društvenih medija doprinose tome da se razmrsi „tkanina društva”.[408]

Sadržaj

Dalje informacije: Kriticizam Facebooka#Sadržaj

Facebook se oslanja na svoje korisnike za generisanje sadržaja koji veže korisnike sa servisom. Kompanija je dobila više kritika zbog dopuštanja sadržaja na koji je bilo primjedbi, uključujući teorije zavjere i 'fringe' diskurs,[409] te zbog zabranjivanja drugog sadržaja koji smatraju neprimjerenim.

Kritikovan je kao vektor za ’lažne vijesti’ i optužen da snosi odgovornost za teoriju zavjere da je SAD stvorio IDIL,[410] lažne anti-Rohinja postove koje je vojska Mjanmara koristila za potpirivanje genocida i etničkog čišćenja,[411][412] omogućavanje djelovanja teoretičara zavjere oko Pucnjave u Osnovnoj školi „Sandy Hook”,[413] te antiizbjegličke napade u Njemačkoj.[414][415][416] Vlada Filipina takođe je koristila Facebook kao alatku da napada svoje kritičare.[417]

Profesor Ilya Somin izvijestio je da je bio predmet prijetnji smrću na Facebooku u aprilu 2018. od Cesara Sayoca, koji je prijetio da će ubiti njega i njegovu porodicu i „tijelima nahraniti floridske aligatore”. Sominovi prijatelji na Facebooku prijavili su komentare Facebooku, koji nije učinio ništa osim što je odaslao automatizovane poruke.[418] Sayoc je kasnije uhapšen za pokušaje mejl-bombardovanja u SAD-u u oktobru, usmjerene prema demokratskim političarima.

Facebook je više puta mijenjao svoje politike sadržaja. U julu 2018, izjavili su da će „niže rangirati” članke koji su oni koji provjeravaju činjenice označili kao lažne, te ukloniti dezinformacije koje su poticale nasilje.[419] Zuckerberg je jednom izjavio da nije bilo jasno da li su negatori Holokausta na Facebooku imali namjeru da obmane druge,[420] za što se kasnije izvinio.[421] Facebook je izjavio da sadržaj koji dobija „lažni” rejting od onih koji provjeravaju činjenice može da se demonetizuje i podvrgne dramatično umanjenoj distribuciji. Specifične postove i videa koji krše standarde zajednice može da ukloni Facebook.[420]

U maju 2019, Facebook je zabranio veliki broj „opasnih” komentatora sa svoje platforme, među kojima su i Alex Jones, Louis Farrakhan, Milo Yiannopoulos, Paul Joseph Watson, Paul Nehlen, David Duke i Laura Loomer, zbog navodne umiješanosti u „nasilje i mržnju”.[422][423]

U maju 2020, Facebook je pristao na preliminarnu nagodbu od 52 miliona eura za moderatore sadržaja na Facebooku koji su u SAD-u i u relaciji sa psihološkom traumom s kojom se suočava moderator zaposlen u kompaniji i kod drugih poslovnih ljudi.[424] U svijetu ima više drugih pravnih pitanja za riješiti, uključujući Irsku.[425]

InfoWars

Facebook je kritikovan zbog dopuštanja InfoWars-u da objavljuje lažne tvrdnje i teorije zavjere.[420][421][426][427][428] Facebook je branio svoje poteze po pitanju InfoWars-a izjavom „mi jednostavno ne mislimo da je banovanje Stranica za dijeljenje teorija zavjere ili lažnih vijesti pravi način...”.[426] Facebook je dao samo šest slučajeva u kojem je činjenično provjeren sadržaj sa stranice InfoWars u periodu septembra 2017. – jula 2018.[420] Godine 2018, InfoWars je lažno tvrdio da su preživjeli iz pucnjave u Parklandu bili „glumci”. Facebook je zamilio da se ukloni sadržaj InfoWars-a kojim se pravi ova tvrdnja, mada su videa InfoWars-a kojima su se zagovarale lažnje tvrdnje bila ostavljena, čak iako je Facebook kontaktiran oko videa.[420] Facebook je izjavio da ih se u videima nikada nije eksplicitno nazivalo glumcima.[420] Facebook je takođe dozvolio da ostanu videa InfoWars-a u kojima se dijelila teorija zavjere Pizzagate.[420] Krajem jula 2018. Facebook je ukinuo lični profil čelnika InfoWars-a Alexa Jonesa na 30 dana.[429] Početkom avgusta 2018, Facebook je banovao četiri najaktivnije stranice povezane sa InfoWars-om zbog govora mržnje.[430]

Politička manipulacija

V. takođe: CIA-in uticaj na javno mnijenje

Godine 2018, Facebook je izjavio da je, te godine, identifikovao „koordinisano neautentično ponašanje” kod „mnogih Stranica, Grupa i naloga stvorenih da raspiruju političku debatu, uključujući one u SAD-u, na Srednjem Istoku, u Rusiji i u UK-u”.[431]

Kampanjama kojima je upravljala britanska obavještajna agencija, pod imenom Joint Threat Research Intelligence Group (Obavještajna grupa za istraživanje udruženih prijetnji), uveliko je spadala u dvije kategorije: sajber napadi i ulaganje napora za propagandu. Potonje uključuje „masovno slanje poruka” i „proguravanje priča” preko sajtova društvenih medija poput Facebooka.[432][433] Izraelski JIDF, kineska Partija 50 Cent i turski AK trolovi takođe fokusiraju svoju pažnju na platforme društvenih medija kao što je Facebook.[434][435][436][437]

U julu 2018, Samantha Bradshaw, koautorica izvještaja sa OII-ja i Univerziteta Oksford, rekla je: „Broj zemalja gdje se formalno organizovana manipulacija preko društvenih medija javlja uveliko se povećao, sa 28 na 48 zemalja globalno. Većina rasta dolazi od političkih partija koje šire dezinformacije i vijesti-smeće kada su izborni periodi.”[438]

U oktobru 2018, The Daily Telegraph je objavio da je Facebook „banovao stotine stranica i naloga za koje kaže da su fradulentno punili sajt partijskim političkim sadržajem – s tim da su dolazili iz SAD-a a nisu bili povezani sa Rusijom”.[439]

U decembru 2018, The Washington Post je izvijesio da je „Facebook ukinuo nalog Jonathona Morgana, glavnog zvaničnika top istraživačke firme društvenih medija” New Knowledge, „nakon izvještaja da su on i drugi bili uključeni u operaciji širenja dezinformacija” na Facebooku i Twitteru tokom Specijalnih izbora za Senat SAD-a u Alabami 2017.[440][441]

U januaru 2019, Facebook je izjavio da je uklonio 783 naloga, stranice i grupe povezane sa Iranom, zbog uključenosti u ono što je nazvano „koordinisanim neautentičnim ponašanjem”.[442]

U maju 2019, privatna obavještajna agencija Archimedes Group (Grupa Arhimed) sa sjedištem u Tel Avivu banovana je s Facebooka zbog „koordinisanog neautentičnog ponašanja” nakon što je Facebook otkrio lažne korisnike u zemljama potsaharske Afrike, Latinskoj Americi i Jugozapadnoj Aziji.[443] Istrage Facebooka otkrile su da je Archimedes potrošio oko 1,1 miliona dolara na lažne reklame, plaćeno u brazilskim realima, izraelskim šekelima i američkim dolarima.[444] Facebook je dao primjere političke interferencije Archimedes Groupa u Nigeriji, Senegealu, Togou, Angoli, Nigeru i Tunisu.[445] ACDFRL izjavio je u izvještaju da „taktike koje koristi Archimedes Group, privatna kompanija, jako nalikuju na tipove taktika ratovanja informacijama koje koriste vlade, te Kremlj posebice”.[446][447]

Dana 23. maja 2019, Facebook je objavio Izvještaj o ojačavanju standarda zajednice, ističući da je identifikovao nekoliko lažnih naloga preko umjetne inteligencije i ljudskog nadzora. U periodu šest mjeseci, oktobra 2018. – marta 2019, web-sajt društvenog medija uklonio je ukupno 3,39 milijardi lažnih naloga. Broj lažnih naloga je prema izvještaju iznosio preko 2,4 milijardi stvarnih ljudi na platformi.[448]

U julu 2019, Facebook je unaprijedio svoje mjere za borbu protiv deceptivne političke propagande i druge zloupotrebe servisa. Kompanija je uklonila preko 1.800 naloga i stranica kojima se upravljalo iz Rusije, Tajlanda, Ukrajine i Hondurasa.[449]

Dana 30. oktobra 2019, Facebook je obrisao nekoliko naloga zaposlenika koji su radili za izraelsku NSO grupu, izjavivši da su nalozi „obrisani jer ne poštuju naše uslove”. Brisanja su došla nakon što je WhatsApp tužio izraelsku firmu na nadziranje zbog pokušaja stavljanja spywarea u 1.400 uređaja.[450]

Rusko uplitanje

V. takođe: Rusko uplitanje u Izbore u SAD-u 2016.

Godine 2018, specijalni savjetnik Robert Mueller optužio je 13 ruskih državljana i tri ruske organizacije za „uključivanje u operacije radi ometanja američkog političkog i izbornog procesa, uključujući predsjedničke izbore 2016”.[451][452][453]

Mueller je kontaktirao Facebook poslije izjave kompanije da je prodato preko 100.000 dolara vrijednih reklama kompaniji (IRA) s vezama s ruskom obavještajnom zajednicom, prije Predsjedničkih izbora u SAD-u 2016.[454][455] U septembru 2017, glavni sigurnosni zvaničnik Facebooka Alex Stamos napisao je da je kompanija „otkrila otprilike 100.000 dolara potrošenog novca na reklame od juna 2015. do maja 2017. – povezano s cca 3.000 reklama – povezano sa oko 470 neautentičnih naloga i Stranica koji krše naše smjernice. Naša analiza sugeriše da su ovi nalozi i Stranice povezane jedni s drugim i vjerovatno se upravlja s njima iz Rusije.”.[456] Kampanje Clintonove i Trumpa potrošile su 81 milion dolara na Facebook reklame.[457]

Kompanija je obećala punu saradnju u Muellerovoj istrazi, te pružila sve informacije o ruskom reklamiranju.[458] Članovi obavještajnih komiteta Doma i Senata tvrdili su da je Facebook zadržavao informacije koje su iluminirale rusku kampanju propagande.[459] Ruski operativci su koristili Facebook da organizuju skupove Black Lives Matter (Životi crnaca su važni)[460][461] kao i antiimigrantske skupove na tlu SAD-a,[462] a takođe i skupove protiv Clintonove[463] i skupove za Donalda Trumpa te protiv njega.[464][465] Facebook reklame su se takođe koristile za eksploataciju podjela oko crnačkog političkog aktivizma i muslimana, simultanim slanjem nedosljednih poruka različitim korisnicma na osnovu njihovih političkih i demografskih karakteristika, kako bi se stvarala pomutnja.[466][467][468] Zuckerberg je izjavio da žali što je odbacio brigu oko ruskog uticaja na Predsjedničke izbore u SAD-u 2016.[469]

Rusko-američki milijarder Yuri Milner, koji se sprijateljio sa Zuckerbergom[470] između 2009. i 2011. imao je podršku Kremlja za svoje investicije u Facebook i Twitter.[471]

U januaru 2019, Facebook je uklonio 289 Stranica i 75 koordinisanih naloga povezanih sa novinskom agencijom u vlasništvu ruske državne agencije Sputnik, koja se lažno predstavljala kao nezavisna agencija za vijesti ili Stranica opšteg interesa.[472][473] Facebook je kasnije identifikovao i uklonio dodatnih 1.907 naloga povezanih s Rusijom za koje se otkrilo da ih karakterizira uključenost u „koordinisano neautentično ponašanje”.[474] Godine 2018, izvještaj odabranog komiteta britanskog DCMS-a kritikovao je Facebook zbog toga što odbija da istraži zloupotrebu njegove platforme od strane Ruske vlade, te zbog toga što umanjuje opseg problema.[475][476]

U februaru 2019, Glenn Greenwald je napisao da je kompanija za sajber sigurnost New Knowledge, koja stoji iza jednog od izvještaja Senata o ruskoj inteferenciji u izborima društvenim medijima, „uhvaćena samo šest sedmica prije kako je uključena u masivnu prevaru radi stvaranja fiktivnih ruskih trol naloga na Facebooku i Twitteru kako bi se tvrdilo da Kremlj radi na tome da demokratski nominovani kandidat za Senat Doug Jones u Alabami bude poražen. The New York Times, kada je otkrivao prevaru, citirao je izvještaj New Knowledgea koji se razmetao fabrikacijama...”.[477][478]

Propaganda protiv Rohinja

V. takođe: Progon muslimana u Mjanmaru

Godine 2018, Facebook je ukinuo 536 Facebook Stranica, 17 Facebook Grupa, 175 Facebook naloga i 16 Instagram naloga povezanih s mjanmarskom vojskom. Kolektivno, njih je pratilo preko 10 miliona ljudi.[479] The New York Times je izjavio:[480]

nakon mjeseci izvještaja o anti-Rohinja propagandi na Facebooku, kompanija je priznala da je bila prespora po pitanju djelovanja u Mjanmaru. Do tada, više od 700.000 Rohinja je napustilo zemlju za godinu, kao dio onoga što su zvaničnici Ujedinjenih nacija nazvali „udžbeničkim primjerom etničkog čišćenja”.

Facebookovo saučesništvo u usponu Modija na vlast u Indiji

Godine 2019, knjiga naslovljena The Real Face of Facebook in India (Stvarno lice Facebooka u Indiji),[481] napisana u koautorstvu novinara (Paranjoy Guha Thakurta i Cyril Sam) navodi da je Facebook bio i direktno saučesnik u usponu, a i imao benefite od uspona, Modijevog BJP-a u Indiji.

Upravljanje kompanije

Jedan od prvih investitora Facebooka i bivši Zuckerbergov mentor Roger McNamee opisao je Facebook kao „najcentralizovaniju strukturu za donošenje odluka koju je ikada susreo u velikoj kompaniji”.[482] Nathan Schneider, profesor medijskih studija na Univerzitetu Colorado Boulder zagovarao je transformaciju Facebooka u platformsku kooperaciju u vlasništvu korisnika i kojom će upravljati korisnici.[483]

Koosnivač Facebooka Chris Hughes kaže da CEO Mark Zuckerberg ima previše moći, da je kompanija trenutno monopol, te da je, kao rezultat, treba razdvojiti u nekoliko manjih kompanija. Hughes je pozvao na razdvajanje Facebooka u op-edu The New York Timesa. Hughes kaže da je zabrinut što se Zuckerberg okružio ljudima u timu koji ga ne izazivaju i da je kao rezultat, posao Američke vlade da ga drži odgovornim i obuzdava njegovu „neprovjeravanu moć”.[484] Hughes isto tako kaže da je „Markova moć bez presedana i protivamerička [un-American]”.[485] Nekoliko američkih političara slaže se sa Hughesom.[486] EU komesar za kompeticiju Margrethe Vestager izjavila je da je bi se razdvajanje Facebooka trebalo dogoditi samo kao „lijek krajnje nužde”, te da razdvajanje Facebooka ne bi riješilo probleme kojima Facebook podliježe.[487]

Litigacija

Kompanija je bila predmet više litigacija.[488][489][490][491] Najistaknutiji slučaj vezan je za optužbe da je Zuckerberg prekršio usmeni ugovor sa troje ljudi (Cameron Winklevoss, Tyler Winklevoss i Divya Narendra) kako bi napravio društvenu mrežu 2004. tada pod nazivom HarvardConnection.[492][493][494]

Dana 6. marta 2018, BlackBerry je tužio Facebook i njegove podružnice Instagram i WhatsApp za ukidanje ključnih odlika aplikacije za poruke.[495]

Godine 2019, britanski zastupnici koji su predstavljali zlostavljanog sirijskog školarca, tužili su Facebook za lažne tvrdnje. Tvrdili su da je Facebook štitio značajne ličnosti od nadzora umjesto da je uklanjao sadržaj koji krši pravila te da je specijalni tretman bio s finansijskom pozadinom.[496][497]

U oktobru 2018, žena iz Teksasa je tužila Facebook, tvrdeći da je primorana na trgovinu seksualnim robljem kada je imala 15 godina od strane čovjeka koji se „sprijateljio” s njom na mreži društvenog medija. Facebook je odgovorio da radi i internalno i eksternalno da banuje ljude koji vrše trgovinu seksualnim robljem.[498][499]

DPA

U oktobru 2017, Facebook je proširio svoj rad sa DPA-om, PR firmom koja je originalno unajmljena da nadzire pres pokrivenost kompanija radi adresiranja pitanja koja se primarno tiču ruskog uplitanja u američke izbore 2016, potom pogrešnog tretiranja podataka korisnika od strane Kembridž Analitike, govora mržnje na Facebooku, te poziva za regulaciju.[500] Glasnogovornik kompanije Tim Miller izjavio je da cilj za tehničke firme treba da bude „imati pozitivan sadržaj istaknut o svojoj kompaniji i negativan sadržaj koji se ističe o vašem takmacu”. DPA je tvrdio da je George Soros onaj koji stoji iza onoga za što se čini da je širi anti-Facebook pokret, te da je napravio druge negativne medije, zajedno sa America Risingom, koji su preuzimale veće medijske organizacije poput Breitbarta.[500][501] Facebook je prekinuo veze sa agencijom krajem 2018, nakon javnog negodovanja po pitanju njihove uvezanosti.[502]

Transkripcija korisničkih audio-poruka

Dana 13. avgusta 2019, otkriveno je da je Facebook imao na spisku stotine kontraktora za stvaranje i dolazak do transkripta audio-poruka korisnika.[503][504][505] Ovo je uglavnom bio slučaj sa Facebook Messengerom, gdje su kontraktori često slušali i transkribovali glasovne poruke korisnika.[505] Nakon što je ovo prvi put objavljeno na Bloomberg Newsu, Facebook je izdao izjavu u kojoj je potvrdio da je izvještaj istinit,[504] ali je takođe izjavio da je program nadziranja sada suspendovan.[504]

Uticaj

Facebook na ad:tech-u 2010

Opseg

Komentator u The Washington Postu istakao je da Facebook čini „masivni depozitar informacija koji dokumentuje i naše reakcije na događaje i naše običaje evolucije uz opseg i neposrednost o kakvim su raniji historičari mogli samo da sanjaju”.[506] Pogotovo za antropologe, sociologe i socijalne historičare – uz odgovarajuću prezervaciju i očuvanje – web-sajt „će čuvati slike naših života koje su znatno oštrije i više nijansirane nego bilo koja evidencija koja postoji”.[506]

Ekonomija

Ekonomi su istakli da Facebook nudi mnogo nerivalskih servisa od kojih je na dobitku toliko mnogo korisnika koliko je zainteresovano, bez primoravanja korisnika da se takmiče jedan s drugim. Nasuprot ovome, većina dobara je dostupna ograničenom broju korisnika; naprimjer, ako jedan korisnik kupi telefon, nijedan drugi ne može da kupi taj telefon. Na tri područja ostvaruje se najveći ekonomski uticaj: platformska kompeticija, tržište i podaci o ponašanju korisnika.[507]

Facebook je počeo da smanjuje svoj karbonski uticaj nakon što ga je Greenpeace napao zbog dugogodišnjeg oslanjanja na ugalj s rezultatom ugljičnog otiska.[508]

Facebook pruža razvojnu platformu za mnoge aplikacije društvenih igara, komunikaciju, podršku, recenzije i drugo povezano sa onlajn aktivnostima. Ova platforma je potakla nastanak mnogih poslovnih subjekata i potpomogla nastanak hiljada poslova u globalnoj ekonomiji. Zynga Inc., lider u društvenim igrama, primjer je takvog poslovnog subjekta. Ekonometrička analiza otkriva da je Facebookova platforma za razvoj aplikacija donijela preko 182.000 poslova u američkoj ekonomiji 2011. Ukupna ekonomska vrijednost ostvarenih zaposlenja je bila oko 12 milijardi dolara.[509]

Društvo

V. takođe: Servis za društveno umrežavanje#Danas, Sociologija interneta#Društvene mreže i zabava i Društveni kapital

Facebook je bio prva društvena mreža koja je povezala milijarde ljudi. Društveno umrežavanje omogućava ljudima da ostanu u dodiru s prijateljima, rođacima i poznanicima gdje god da su u svijetu. Može da ujedini izgubljene članove porodice i prijatelje.[510][511] Omogućava korisnicima da razmjenjuju ideje i ostanu informisani. Ujedinjuje ljude zajedničkih interesa i/ili vjerovanja.[512][513]

Facebook je promijenio način na koji ljudi komuniciraju. Predstavlja platformu koja korisnicima pruža mogućnost da dijele sadržaj sa drugima, na globalnom nivou.[514] Jedna studija je otkrila da su informacione upotrebe bile više povezane sa građanskim i političkim djelovanjima nego sa rekreacijom.[515]

U The Facebook Effectu David Kirkpatrick izjavio je da struktura Facebooka čini da ga je teško zamijeniti, zbog „efekata mreže” koje ima. Ističe koliko bi bilo teško premjestiti sve veze korisnika i slike na alternativu.

Facebook omogućava ljudima da učestvuju u zajedničkoj atmosferi sa „komšijom preko puta”, uprkos stvarnoj udaljenosti koja postoji.[516] Godine 2016, 44% američkog stanovništva dobija vijesti preko Facebooka.[517]

Emocionalno zdravlje

Studije su povezale društvene mreže s pozitivnim[518] i negativnim uticajem[519][520][521][522][523] na emocionalno zdravlje. Studije su povezale Facebook sa osjećajima zavisti, uglavnom uzrokovanim slikama sa odmora i praznika. Ostali uzroci uključuju postove prijatelja o sreći u porodici i slike fizičke ljepote – zbog čega drugi ljudi ostaju nezadovoljni svojim životima. Udružena studija dva njemačka univerziteta otkrila je da je jedna od tri osobe nezadovoljnija svojim životom nakon posjećivanja Facebooka,[524][525] a druga studija UVU-a otkriva da su se učenici koledža osjećali lošije razmišljajući o sebi nakon povećanog vremena provedenog na Facebooku.[525][526][527]

Profesor Larry D. Rosen izjavio je da tinejdžeri na Facebooku pokazuju više narcističke tendencije, s tim da omladina pokazuje znakove antidruštvenog ponašanja, manije i agresivnost. Pozitivni efekti uključuju znakove „virtuelne empatije” prema onlajn prijateljima i pomaganje introvertnim osobama da steknu socijalne vještine.[528]

U blog postu od decembra 2017, kompanija je istakla istraživanje koje je pokazalo „pasivno konzumiranje” news feeda, što je zapravno čitanje bez interakcije, nakon čega korisnici ostaju s negativnim osjećanjima poslije, dok je interakcija s porukama pokazala poboljšanje u blagostanju.[529]

Politika

V. takođe: Društveni mediji u politici, Društveni mediji i politička komunikacija u SAD-u, Društveni mediji u predsjedničkoj kampanji u SAD-u 2016. i WhatsApp#Prevare i lažne vijesti

U februaru 2008, Facebook grupa pod imenom „One Million Voices Against FARC” (u prijevodu: Jedan milion glasova protiv FARC-a) organizovala je događaj u kojem su stotine hiljada Kolumbijaca marširale u protestu protiv FARC-a.[530] U avgustu 2010, jedan od sjevernokorejskih zvaničnih vladinih sajtova, te zvanična novinska agencija države, Uriminzokkiri, pridružili su se Facebooku.[531]

Čovjek tokom egipatskih protesta 2011. nosi kartu na kojoj piše „Facebook,#jan25, The Egyptian Social Network” (Facebook,#jan25, egipatska društvena mreža)

Tokom Arapskog proljeća, mnogi novinari su tvrdili da je Facebook igrao veliku ulogu u Egipatskoj revoluciji 2011.[532][533] Dana 14. januara, Facebook stranicu „We are all Khaled Said” (u prijevodu: Svi smo mi Khaled Said) napravio je Wael Ghoniem kako bi pozvao Egipćane na „mirne demonstracije” 25. januara. Prema Mashableu, u Tunisu i Egiptu, Facebook je postao primarna alatka za povezivanje protestanata i doveo je Egipatsku vladu do toga da banuje Facebook, Twitter i druge web-sajtove 26. januara[534] a potom zabrani sve mobilne i internet konekcije za cijeli Egipat 28. januara. Nakon 18 dana, ustanak je primorao predsjednika Hosnija Mubaraka da da ostavku.

U Bahreinskom ustanku koji je počeo 14. februara 2011, Facebook je korišten od strane bahreinskog režima i lojalnih režimu za identifikaciju, hvatanje i progon građana uključenih u proteste. Ayat Al-Qurmezi, 20-godišnjakinja, identifikovana je kao protestantica koristeći Facebook i zatvorena.[535]

Godine 2011, Facebook je podnio papirologiju sa FEC-om radi formiranja komiteta političke akcije pod imenom FB PAC.[536] U imejlu za The Hill, glasnogovornik za Facebook rekao je da će „Facebookov Komitet za političku akciju dati zaposlenicima način da im se glas čuje u političkim procesima od strane kandidata koji podržavaju, koji dijele ciljeve promovisanja vrijednosti inovacije za ekonomiju, dajući ljudima moć da dijele i čineći svijet otvorenijim i povezanijim”.[537]

Tokom Građanskog rata u Siriji, YPG, libertarijanska armija za Rožavu, regrutovala je zapadnjake preko Facebooka za borbu protiv IDIL-a.[538] Deseci su se pridružili njenim redovima. Facebook stranica imena „The Lions of Rojava” (u prijevodu: Lavovi Rožave) dolazi od kurdske izreke koja se prevodi kao „Lav je lav, bio ženka ili mužjak”, odnoseći se na feminističku ideologiju organizacije.[539]

Nedavnih godina, Facebookovi algoritmi news feeda identifikovani su kao uzrok političke polarizacije, za što je kritikovan.[540][541] Slično tome, optužen je za pojačavanje dosega ’lažnih vijesti’ i ekstremnih tački gledišta, kao kada je omogućavao stanja koja su dovela do Izbjegličke krize s Rohinjama 2015.[542][543]

Facebook je prvi put igrao ulogu u američkom političkom procesu u januaru 2008, netom prije primarnog dijela u New Hapshiru. Facebook se udružio sa ABC-jem i Koledžom Sveti Anselmo da omogući korisnicima da imaju javno učešće u „bek-tu-bek” debatama republikanaca i demokrata 5. januara.[544][545][546] Facebook korisnici su učestvovali u debatnim grupama o specifičnim temama, registraciji glasača i pitanjima-porukama.[547]

Oko milion korisnika je instaliralo Facebook aplikaciju „US Politics on Facebook” (u prijevodu: Politika SAD-a na Facebooku) kako bi učestvovali u mjerenju odgovora na neke komentare koje su davali kandidati debata.[548] Anketa CBS Newsa, UWIRE-a i The Chronicle of Higher Educationa tvrdi da ilustruje kako je „Facebook efekat” imao uticaja na mlade glasače, povećavajući količinu glasanja, podršku političkih kandidata i opštu uključenost.[549]

Novi društveni mediji, kao što je Facebook i Twitter, povezivali su stotine miliona ljudi. Do 2008, političari i interesne grupe eksperimentisali su sa sistematskom upotrebom društvenih medija za širenje svoje poruke.[550][551] Do izbora 2016, političko reklamiranje specifičnim grupama postalo je normalizovano. Facebook je nudio najsofisticiraniju platformu za ciljanje i analitiku.[552] ProPublica ističe da je njihov sistem omogućio onima koji reklamiraju da usmjere svoje namjere ka preko 2.300 ljudi koji su izražavali interese za teme „mrzitelja Jevreja”, „Kako spaliti jevreje” ili „Historija toga ’što su Jevreji upropastili svijet”.[553]

Skandal s podacima Kembridž Analitike ponudio je drugi primjer opaženog pokušaja uticaja na izbore.[554][555] The Guardian je tvrdio da je Facebook znao o sigurnosnoj provali već dvije godine, ali nije učinio ništa da je zaustavi sve dok nije postala javna.[556]

Indija

Pred opšte izbore u Indiji 2019, Facebook je uklonio 103 stranice, grupe i naloga na platformama Facebook i Instagram koje potiču iz Pakistana. Facebook je rekao da je istraga otkrila pakistansku vojnu vezu, uz mješavinu stvarnih naloga zaposlenika ISPR-a i mrežu lažnih naloga koje su stvorili da bi upravljali vojnim fan stranicama i stranicama opšteg interesa, ali su postavljali sadržaj o indijskoj politici dok su pokušavali da prikriju svoj identitet.[557] Zahvaljujući istim razlozima, Facebook je takođe uklonio 687 stranica i naloga Kongresa zbog koordinisanog neautentičnog ponašanja na platformi.[558]

Nauka

Facebook je uspostavio Social Science One kako bi podstakao istraživanje sa svojim podacima. Podaci sa Facebooka se koriste za različite naučne istrage. Jedna studija je ispitivala kako korisnici Facebooka vrše interakciju sa društveno podijeljenim vijestima i pokazuju da su izbori pojedinaca igrali jaču ulogu u ograničavanju izloženosti ’cross-cutting’ sadržaju.[559] Druga studija je otkrila da je većina studenata medicinskih nauka dobijala akademske materijale od drugih preko Facebooka.[560] Signali s Facebooka se takođe koriste u procjeni kvaliteta naučnih radova.[561] Podaci s Facebooka mogu da se koriste za procjenu kvaliteta članaka sa Wikipedije.[562]

Kultura

Facebook paradna flota na San Francisko prajdu 2014

Facebook i Zuckerberg bili su tematizirani u muzici, knjigama, filmovima i na televiziji. Film iz 2010. The Social Network, režisera Davida Finchera i scenariste Aarona Sorkina, sa Jessejem Eisenbergom kao Zuckerbergom dobio je tri Oskara i četiri Zlatna globusa.

Godine 2008, Collins English Dictionary proglasio je „Facebook” za novu Riječ godine.[563] U decembru 2009, New Oxford American Dictionary proglasio je da je njihova riječ godine glagol „unfriend”, definisan kao „Ukloniti nekoga kao ’prijatelja’ na sajtu društvene mreže kao što je Facebook”.[564]

Internet.org

U avgustu 2013, Facebook je osnovao Internet.org u saradnji sa šest drugih tehnoloških kompanija, radi planiranja i pomaganja izgradnje pristupačnog interneta u manje razvijenim i zemljama u razvitku.[565] Servis, nazvan Free Basics, uključuje razne aplikacije niske propusnosti kao što su AccuWeather, BabyCenter, BBC News, ESPN i Bing.[566][567] Bilo je ozbiljnog suprotstavljanja Internet.org-u u Indiji, gdje je servis koji je otpočeo svoje partnerstvo sa Reliance Communicationsom 2015. banovan godinu kasnije od strane Telekom regulatornog autoriteta Indije (TRAI). Godine 2018, Zuckerberg je tvrdio da su „napori Internet.org-a pomogli da skoro 100 miliona ljudi dobije pristup internetu, a ne bi ga mogli imati drugačije”.[566]

Okoliš

Facebook je objavio 2021. godine da će činiti napore da se zaustavi dezinformisanje o klimatskim promjenama. Kompanija će kao izvore informacija koristiti Univerzitet George Mason, Jejlov program o komunikaciji klimatskih promjena i Univerzitet Kembridž. Kompanija će proširiti svoj informacioni hab o klimi na 16 država. Korisnici u drugim državama će biti preusmjereni na sajt UN-ovog programa za okoliš da bi se informisali.[568]

Kraći pregled parametara

Koncept Facebooka

Facebook je, prema riječima osnivača Marka Zuckerberga, zamišljen tako da se putem interneta povežu oni ljudi koji se već poznaju u stvarnom životu, za razliku od sličnih web-servisa. Kao što početna stranica Facebooka kaže, on omogućuje korisnicima povezivanje i socijalizaciju s ljudima koji su im bliski i koji rade, studiraju i žive oko njih. Mnogi koriste Facebook upravo kako bi ostali u kontaktu sa svojim prijateljima ili rodbinom. Ovaj web-servis je potpuno besplatan za sve korisnike, a ostvaruje prihode od sponzora i oglašavanja putem reklama koje se pojavljuju uz svaki profil.

Registracija i korištenje

Ekran za prijavu/registraciju na Facebook

Za registraciju i kreiranje profila na Facebooku potrebna je validna imejl adresa. Jednom kada se korisnik registruje, može uređivati svoj profil i priključiti se regionalnoj mreži gdje upoznaje ljude iz svoje okoline.

Korisnike se potiče na to da šalju lične informacije, fotografije, da odgovaraju na pitanja o omiljenim filmovima, knjigama, muzici. Profili s pravim imenom i prezimenom te autentične informacije o pojedinim korisnicima razlozi su planetarne popularnosti, ali i predmet kritika Facebooka.

Korisnik koji više ne želi biti član Facebooka, može obrisati svoj profil tako da da naredbu za to. Profil bude obrisan za 14 dana.

Aplikacije

Glavna posebnost Facebooka jesu brojne aplikacije koje se mogu dodati u profile. Tako je moguće imati virtuelne kućne ljubimce, slati virtuelna pića, poklone, zagrljaje i čestitke, igrati igrice u Flashu, organizovati aukcije, rješavati psihološke testove i kvizove, dodavati omiljenu muziku, komunicirati putem privatnih poruka i dr.

Kontrola privatnosti

Prema vlastitom nahođenju korisnik Facebooka može sakriti svoj profil i fotografije od nepoznatih ljudi. Uprkos tome, Facebook se tokom svog postojanja našao na meti brojnih kritičara upravo zbog problema privatnosti korisnika, ali takođe i zbog pitanja cenzure. Kritike dolaze i zbog toga što su informacije koje korisnici odaju o sebi korištene za marketinška istraživanja, interne istrage univerziteta i kompanija, pa čak i policije.

Uprkos kritikama, Facebook je danas najpopularniji servis za socijalizaciju s rastućim brojem korisnika, te je čak prozvan i „novim internetom”, a Mark Zuckerberg ima nadimak „novi Bill Gates”. O vrijednosti Facebooka najbolje govori podatak da je Microsoft krajem 2007. godine platio 240 miliona dolara za 1,6% udjela u dionicama.

Reference

Literatura

Vanjski linkovi