Prirodni proizvod
Prirodni proizvod je hemijsko jedinjenje ili supstanca koju je proizveo živi organizam, i koja se stoga javlja u prirodi.[2][3] U najširem smislu, prirodni proizvodi obuhvataju bilo koju supstancu koju su proizvela živa bića.[4][5] Prirodni proizvodi isto tako mogu da budu pripremljeni putem hemijske sinteze (bilo semisinteze ili totalne sinteze) i igrali su centralnu ulogu u razvoju polja organske hemije purem pružanja izazovnih sintetičkih meta. Termin prirodni proizvod se isto tako koristi u komercijalnim primenama za kozmetičke proizvode, dijetarne suplemente, i hranu proizvedenu iz prirodnih izvora bez dodatka veštačkih ingredijenata.[6]
![](http://upload.wikimedia.org/wikipedia/commons/thumb/5/59/Taxol.svg/220px-Taxol.svg.png)
U polju organske hemije, definicija prirodnih proizvoda je obično ograničena na prečišćena organska jedinjenja izolovana iz prirodnih izvora koja su formirana putem primarnog ili sekundarnog metabolizma.[7] U polju medicinske hemije, definicija je obično dodatno ograničena na sekundarne metabolite.[8][9] Sekundarni metaboliti nisu esencijalni za opstanak, ali uprkos toga pružaju organizmima koji iz proizvode evolucionu prednost.[10] Mnogi sekundarni metaboliti su citotoksični i bili su izabrani i optimizovani tokom evolucije za upotrebu kao agensi „hemijskog ratovanja” protiv plena, predatora, i konkurnetskih organizama.[11]
Prirodni proizvodi su ponekad terapeutski korisni kao tradicionalni lekovi za treatman bolesti. Poznavanje tih materijala ponekad omogućava izvođenje aktivnih komponenti kao vodećih jedinjenja u procesu otkrivanja lekova.[12] Mada su prirodni proizvodi inspirisali brojne lekove koje je američka FDA odobrila, razvoj lekova polazeći od prirodnih izvora ima sve manji udeo u današnjoj farmaceutskoj industriji, delom zbog nepouzdanog pristupa i snabdevanja, pitanja intelektualne svojine, sezonske i lokacijske varijabilnosti kompozicije, i nestajanja izvora usled povećanog stepena izumiranja.[12]
Klase
Najšira definicija prirodnih proizvoda je da su oni sve što su prozvela živa bića,[4][13] i time su obuhvaćeni biotički materijali (e.g. drvo, svila), bio-bazirani materijali (e.g. bioplastike, kukuruzni skrob), telesne tečnosti (e.g. mleko, biljni ekstrakti), i drugi prirodni materijali (e.g. soli, ugalj). Ograničenija definicija prirodnog proizvoda je organsko jedinjenje koje je sintetisao živi organizam.[7]
Prirodni proizvodi se mogu klasifikovati prema njihovoj biološkoj funkciji, biosintetičkom putu, ili izvoru.
Reference
Literatura
- Bhat SV, Nagasampagi BA, Sivakumar M (2005). Chemistry of Natural Products (2 изд.). Berlin: Springer. ISBN 3-540-40669-7.
- Hanson JR (2003). Natural Products: The Secondary Metabolites. Royal Society of Chemistry. ISBN 0-85404-490-6.
- Kaufman PB (1999). Natural Products from Plants. CRC Press. ISBN 0-8493-3134-X.
- Liang XT, Fang WS, ур. (2006). Medicinal Chemistry of Bioactive Natural Products. Wiley-Interscience. ISBN 0-471-73933-2.
Spoljašnje veze
- Reusch W (2010). „Natural Products page”. Virtual Textbook of Organic Chemistry. Ann Arbor, Mich.: Michigan State University, Department of Chemistry. Архивирано из оригинала 3. 2. 2007. г. Приступљено 2. 5. 2018.
- „NAPROC-13 Base de datos de Carbono 13 de Productos Naturales y Relacionados (Carbon-13 Database of Natural Products and Related Substances)”. Spanish language tools to facilitate structural identification of natural products.
- Porter, Noah, ур. (1913). „Natural product”. Webster's Dictionary. Springfield, Massachusetts: C. & G. Merriam Co.