Sofora

Styphnolobium japonicum, je vrsta koja se naziva japanski bagrem, slična je bagremu, mada nema trnja. Ranije je smatrano da spada u rod Sophora, pa je sinonim za ovu vrstu naziv Sophora japonica. Vrste iz roda Styphnolobium razlikuju se od vrsta iz roda Sophora jer nemaju sposobnost da formiraju simbiozu na svojim korenovima sa bakterijama iz roda Rhizobium (bakterije koje vrše fiksaciju azota).

Styphnolobium japonicum
Naučna klasifikacija
Carstvo:
(nerangirano):
(nerangirano):
(nerangirano):
Red:
Porodica:
Potporodica:
Pleme:
Sophoreae
Rod:
Styphnolobium
Vrsta:
S. japonicum
Binomno ime
Styphnolobium japonicum
(L.) Schott[1][2]
Sinonimi
  • Sophora japonica L.[2]
  • Sophora korolkowii[2]
  • Sophora sinensis[2]

Opis biljke

Listopadno drvo istočne Azije, visine i do 30 m. Stablo ima okruglu krošnju. Listovi su joj perasti i neparni sa trinaest do sedamnaest listića. Listići su duguljasto jajoliki. Kora glatka, sivo zelena, u starosti ispuca. Cveta od sredine jula do kraja avgusta. Cvetovi sa širokim i uspravnim, dugim terminalnim metlicama. Veoma je medonosna biljka. Plod je mahuna, brojaničasta, u kojoj se nalaze crnkasta semena. Koren se razvija horizontalno, i do 12 m od stabla. Na prirodnom staništu se najčešće javlja pojedinačno, retko u sastojinama.

Distribucija

Styphnolobium japonicum je poreklom iz Kine, ali je u Japan intodukovana (uneta u prirodu aktivnošću čoveka). To je popularno, ukrasno drvo u Evropi, Severnoj Americi i Južnoj Africi, a uzgaja se zbog svog lepog cveta. Koristi se u tradicionalnoj kineskoj medicini.

Lekovita svojsta

Smatra se da ima abortibilne (pa zato voće ne bi trebalo da se uzima tokom trudnoće), antibakterijaske, antiinflamatorne, emetičke, emolijentne, purgativne i tonične osobine.[3] Neke komponente osušenog ploda su pokazale antikancerogene i antioksidativne osobine, a mogu imati ulogu u lečenju hipertenzije i hemoroida.[4] Toksični efekti koji se javljaju, uključuju mučninu, vrtoglavicu, povraćanje, bol u stomaku i tako dalje.[5]

Hemijski sastav

Osušeni cvetni pupoljci mogu da sadrže čak 20% rutina.[5] Suvi plodovi sadrže flavonoidne glikozide, genistin i rutin, kao i flavonoidne aglikone genistein, kvercetin i kempferol.[4] Plod takođe sadrži alkaloide: citizin, sokokarpin,matrin i stizolamin.[6]

Galerija


Reference

Literatura

Spoljašnje veze

🔥 Top keywords: Главна странаНова КаледонијаЗорана МићановићПосебно:ПретражиЗоран АнђелковићНебинарностРоберт ФицоСловачкаСрбијаНикола ЈокићИсаијаBaby LasagnaДесанка МаксимовићХаре КришнаУ клинчу (3. сезона)Списак српских именаМарко КраљевићБеоградЗоран СавићRammsteinНикола ТеслаДатотека:Moj Happy Život.pngУ клинчуДанко ШипкаЛогор ЈасеновацСергеј ТрифуновићПрви светски ратНови СадАлександар ВучићСаво МанојловићУбице мог оца (6. сезона)Бранислав НушићДарија КисићЕвропско првенство у фудбалу 2024.Ксенија ПајчинДруги светски ратПосебно:Скорашње изменеМасакр у СребренициТамара Вучић