3D računarska grafika

3D računarska grafika dijeli se na više područja: modeliranje, tro-dimenzionalne geometrijske transformacije, tro-dimenzionalna vizualizacija, tro-dimenzionalna objekt reprezentacija, i rendering.

Općeniti softverski paketi za grafičke programe za razliku od paketa za posebnu upotrebu obezbjeđuju biblioteke sa grafičkim funkcijama koje se mogu koristiti u programskim jezicima kao što su C, C++, Java ili Fortran. Funkcije u tipičnim grafičkim bibliotekama uključuju one za opisivanje dijelova slike (prave linije, poligoni, sfere i drugi objekti), štimanja vrijednosti boje, odabir pogleda scene, te podešavanje rotacije i drugih preoblikovanja

Operacije koje primjenjujemo na geometrijski opis objekta da bi ga premjestili, rotirali, promijenili njegovu veličinu ili reflektovali se nazivaju geometrijske transformacije.^[2]

• Projekcija
  • Paralelna projekcija
  • Perspektivna projekcija

Grafički prikaz može sadržavati veliki broj različitih vrsta objekata (geometrijskih modela) sa različitim materijalnih površinama: drveće, cvijeće, papir, čelik, oblake, staklo, plastiku, odjeću, itd.

Velika pažnja pri dobivanju realističnog grafičkog prikaza se posvećuje određivanju vidljivih površina prikaza sa određene pozicije gledanja.

• Prednje i zadnje lice poligona
• Objekt space metod
• Image space metod

• Render
• Surface rendering - rendering površine

• 2D računarska grafika
• Računarski vid
• Grafika
• Grafički procesor
• Procesiranje slike
• Render (računarska grafika)
• Računarska animacija

• Historija računarske grafike i animacije – kursna stranica Ohio State University uključuje materijale (filmove, članke, linkove).
• CGI visokokvalitetni primjeri Arhivirano 9. 8. 2020. na Wayback Machine
• Primjeri iz arhitekture