Krapinsko-zagorska županija
Krapinsko-zagorska županija se nalazi u sjeverozapadnom dijelu Republike Hrvatske i pripada prostoru srednje Hrvatske.
Krapinsko-zagorska županija | |
---|---|
Geografski položaj u Hrvatskoj | |
Država | Hrvatska |
Sjedište | Krapina |
Vlada | |
• Župan | Željko Kolar |
Površina | |
• Ukupno | 1.229 km2 |
Stanovništvo (2021.) | |
• Ukupno | 120.702 |
• Gustoća | 98,21 /km2 |
Historija
Županijska uprava
Županijska skupština ima 45 članova. Predsjednica Skupštine je Sonja Borovčak (SDP).
Županijska vlada, prema statutu županije, broji 13 članova. Premijer, ujedno i predsjednica Županijske vlade je Vlasta Hubicki (HSS).
Administrativna podjela
Krapinsko-zagorska županija podijeljena je na sedam gradova i 25 općina.
- Gradovi:
Grad | Grb | Površina (km2) | Br. stanovnika | Naselja |
---|---|---|---|---|
Donja Stubica | 43,48 | 5.326 | ||
Klanjec | 25,52 | 2.548 | ||
Krapina | 47,54 | 11.530 | ||
Oroslavje | 31,20 | 5.834 | ||
Pregrada | 67,25 | 5.927 | ||
Zabok | 34,88 | 8.656 | ||
Zlatar | 75,78 | 5.574 |
- Općine:
Općina | Grb | Površina (km2) | Br. stanovnika | Naselja |
---|---|---|---|---|
Bedekovčina | 51,76 | 7.340 | ||
Budinščina | 55,18 | 2.182 | ||
Desinić | 45,04 | 2.530 |
| |
Đurmanec | 58,43 | 3.781 | ||
Gornja Stubica | 49,31 | 4.622 | ||
Hrašćina | 27,05 | 1.388 | ||
Hum na Sutli | 36,83 | 4.592 | ||
Jesenje | 23,84 | 1.371 | ||
Konjščina | 44,17 | 3.308 | ||
Kraljevec na Sutli | 26,78 | 1.591 | ||
Krapinske Toplice | 48,46 | 4.827 | ||
Kumrovec | 17,57 | 1.412 | ||
Lobor | 42,98 | 2.703 | ||
Mače | 27,88 | 2.258 | ||
Marija Bistrica | 71,38 | 5.553 | ||
Mihovljan | 24,43 | 1.677 | ||
Novi Golubovec | 15,44 | 824 | ||
Petrovsko | 18,84 | 2.270 | ||
Radoboj | 33,21 | 2.981 | ||
Stubičke Toplice | 27,52 | 2.740 | ||
Sveti Križ Začretje | 40,37 | 5.659 | ||
Tuhelj | 23,97 | 2.043 | ||
Veliko Trgovišće | 46,65 | 4.448 | ||
Zagorska Sela | 24,68 | 899 | ||
Zlatar Bistrica | 24,91 | 2.308 |
Geografija
Zasebna je geografska cjelina koja se pruža od vrhova Macelja i Ivančice na sjeveru do Medvednice na jugoistoku. Zapadna granica, ujedno i državna s Republikom Slovenijom, je rijeka Sutla, a istočna granica je vododjelnica toka rijeke Krapine i Lonje. Ovako razgraničen prostor županije podudara se sa prirodnom regijom Donje Zagorje.
Županija Krapinsko-zagorska graniči :
- na sjeveru s Republikom Slovenijom i Varaždinskom županijom
- na zapadu s Republikom Slovenijom
- na jugu s gradom Zagrebom i Zagrebačkom županijom
- na istoku sa Zagrebačkom i Varaždinskom županijom.
Površinom je jedna od manjih županija (1224,22 km2), ali je gustoćom stanovnika od 116 st./km2 iznad hrvatskog prosjeka (78 st./km2) te je, uz Međimursku i Varaždinsku županiju, najgušće naseljeno područje zemlje.
Kroz županiju prolazi autoput A2 Zagreb–Macelj, dio evropskog puta E59 koja povezuje Hrvatsku sa zemljama srednje Evrope.
Klima
Na području żupanije vlada kontinentalno-humidni tip klime koji karakterizira umjereno topla ljeta i dosta kišovite i hladne zime.
Temperatura zraka
Najveće temperature koje prelaze 30 °C zabilježene su u junu, julu i augustu. Minimalne godišnje temperature niže od 10 °C zabilježene su u januaru (–20,5 °C), februaru (–22 °C), martu (–15,5 °C) i decembru (–17,2 °C). Samo tri mjeseca (juni, juli i august) nemaju negativnih temperatura. Ledenih dana u godini ima pretežno u mjesecu januaru, februaru i decembru.
Padavine
Krapinsko-zagorska županija je područje kontinentalnog padavinskog režima s čestim i obilnim kišama u maju, junu i julu odnosno u toku vegetacijskog perioda. Drugi padavinski maksimum je u novembru dok je najmanje padavina u februaru i martu.
Magla
Magla se pojavljuje tokom cijele godine i u ljetnoj sezoni u jutarnjim i večernjim periodima dana, u zimskom periodu tokom cijelog dana. Najveći broj dana s maglom imaju septembar, oktobar, novembar i decembar. Godišnje je ukupno 56 dana s maglom (15,3% godine sa smanjenom vidljivošću).
Vjetar
U Zagorju se strujanje vjetrova modifikuje pod uticajem reljefa. Najučestaliji su zapadni vjetrovi sa 45% trajanjem tokom godine. Na drugom mjestu su istočni vjetrovi sa 29% trajanja, dok je vremenski period bez vjetra oko 6% godišnjeg vremena. Maksimalne jačine vjetra kreću se od 6–9 Bofora, a najjači vjetrovi javljaju se od kasne jeseni do početka proljeća.
Stanovništvo
Broj stanovnika po popisima[1] | ||||||||||||||||
---|---|---|---|---|---|---|---|---|---|---|---|---|---|---|---|---|
1857. | 1869. | 1880. | 1890. | 1900. | 1910. | 1921. | 1931. | 1948. | 1953. | 1961. | 1971. | 1981. | 1991. | 2001. | 2011. | 2021. |
100.804 | 113.711 | 125.394 | 139.547 | 152.047 | 168.404 | 163.594 | 175.227 | 181.586 | 178.938 | 168.952 | 161.247 | 153.567 | 148.779 | 142.432 | 132.892 | 120.702 |