Sjeverni Mindanao
Sjeverni Mindanao (tagaloški: Hilagang Mindanao; cebuano: Amihanang Mindanao; maranao: Pangotaraan Mindanao) je filipinska regija, poznata i pod rednim brojem regija X. Sastoji se od pet pokrajina: Bukidnon, Camiguin, Misamis Occidental, Misamis Oriental i Lanao del Norte i dva grada: Cagayan de Oro s 728.402 stanovnika i Iligan s 363.115, koji su regionalni centri, ali pripadaju pokrajinama.. Upravni centar regije je Cagayan de Oro. Pokrajina Lanao del Norte pripada ovoj regiji od septembra 2001. godine, a do tada je pripadala u regiju XII.[1]
| Sjeverni Mindanao (Northern Mindanao) | |
| Regija | |
    Od gore lijeva prema desno Kitanglad Mountain Range u Bukidnon, White Island u Camiguin, Vodopad Maria Cristina u Iliganu, i Port of Ozamiz u Misamis Occidental. | |
| Država |  Filipini |
|---|---|
| Graniči sa |
|
| Glavni grad | Cagayan de Oro |
| - položaj | dd |
| - Nadmorska visina | 428 m |
| - Koordinate | 8°29′N 124°39′E / 8.483°N 124.650°E |
| Najviša tačka | |
| - Položaj | Dulang-dulang |
| - Nadmorska visina | 2.938 m |
| - Koordinate | 8°6′57″N 124°55′24″E / 8.11583°N 124.92333°E |
| Površina | 20.496,02 km2 |
| Stanovništvo | 5.022.768 (2020) |
| Gustoća | 250 stanovnika /km2 |
| Vremenska zona | UTC (UTC+08:00) |
 Položaj Sjevernog Mindanaoa u Filipinima | |
Etimologija
Geografija
Nalazi se na jugu Filipina, a najvećim dijelom na otoku Mindanao, te otočnom pokrajinom Camiguin, na istoimenom ostrvu. Na sjeveru regije prostire se More Mindanao, na istoku graniči s pokrajinom Caraga, na zapadu s Poluostrvom Zamboanga i na jugu s regijom Davao, SOCCSKSARGEN i Bangsamorom.[2]
Klima
U svim pokrajinama regije, su tokom cijele godine česte kiše s nevremenom. Zbog bujne tropske vegetacije i mnogobrojnih prirodnih izvora, te visokih planina na otoku Mindanao, klima regije je prilično blaga. Iako se regija nalazi u tajfunskom području, koja obuhvata sjeverne dijelove Filipina, olujni vjetrovi su rijetki.
Administrativna podjela
Sjeverni Mindanao se sastoji od pet pokrajina, devet gradova, 84 općine i 2022 naselja (filipinski: barangay)[a]
 |
| Pokrajina | Glavni grad | Broj stanovnika (2000) | Površina (km²) | Gustoća po km² |
|---|---|---|---|---|
| Bukidnon | Malaybalay City | 1.060.265 | 8.293,8 | 127,8 |
| Camiguin | Mambajao | 74.232 | 229,8 | 323,0 |
| Lanao del Norte | Tubod | 758.123 | 3.092 | 245,0 |
| Misamis Occidental | Oroquieta City | 486.723 | 1.939,3 | 251,0 |
| Misamis Oriental | Cagayan de Oro | 1.126.215 | 3.570 | 315,0 |
Gradovi
| Grad | Pokrajina | Broj stanovnika (2000) | Površina (km²) | Gustoća po km² |
|---|---|---|---|---|
| Cagayan de Oro | Misamis Oriental | 461.877 | 488,86 | 944,8 |
| Iligan City | Lanao del Norte | 355.061 | 813,37 | 479,5 |
| Gingoog City | Misamis Oriental | 102.379 | 649,8 | 157,5 |
| Malaybalay City | Bukidnon | 123.672 | 1082,6 | 114,2 |
| Oroquieta City | Misamis Occidental | 59.843 | 263,93 | 226,7 |
| Ozamis City | Misamis Occidental | 110.420 | 164,1 | 672,9 |
| Tangub City | Misamis Occidental | 49.695 | 165,73 | 756,0 |
| Valencia City | Bukidnon | 147.924 | 621,63 | 238,0 |
Demografija
| Popis | Broj stanovnika[3] | Porast % |
|---|---|---|
| 1903 | 162.036 | — |
| 1918 | 273.415 | +3,55% |
| 1939 | 580.857 | +3,65% |
| 1948 | 772.322 | +3,22% |
| 1960 | 1.101.957 | +3,01% |
| 1970 | 1.611.228 | +3,87% |
| 1975 | 1.883.408 | +3,18% |
| 1980 | 2.226,169 | +3,40% |
| 1990 | 2.811.646 | +2,36% |
| 1995 | 3.197,059 | +2,44% |
| 2000 | 3.505.708 | +2,00% |
| 2007 | 3.952.437 | +1,67% |
| 2010 | 4.297,323 | +3,09% |
| 2015 | 4.689,302 | +1,68% |
| 2020 | 5.022.768 | +1,36% |
Većina stanovništva se doselilo s obližnjih otoka Cebu i Panay. Osim njih tu su i potomci naroda Waray-waray, Hiligaynon, Zamboangueño, Tausug, Tagalog i Marano. Prvobitno stanovništvo narodi Bukidnons i Manobos žive uglavnom u brdovitim predjelima. Većinska religija je kršćanstvo, gdje na pripadnike Rimokatoličke crkve otpada oko 72%, a na protestante oko 14%. Druga po broju religija je islam s oko 8% stanovništva.[4] Najčešći jezici su cebuano, maranao i manoto. Jezici tagalog i engleski prisutni su u školama, te se govore u čitavoj regiji. Po broju stanovnika regija Sjeverni Mindanao je osma na Filipinima i druga u arhipelagu Mindanao
Ekonomija
Zbog pokrivenosti regije gustim šumama, najrazvijenija grana privrede je drvna industrija, koja čini izvozno najvažniji privredni faktor. Ostale grane privrede su ribarstvo i prodaja ribljih proizvoda iz Mindanao mora. Regija je značajan proizvođač kukuruza i banana.
Obrazovanje
Najvažnije obrazovne ustanove su:
- Državni univeritet Bukidnon
- Državni univeritet Mindanao
- Univeritet Central Mindanao
Turizam
Turističke atrakcije regije su:
- Kanjon Mangima u Fortichu, Bukidnon;
- Alpinističko područje u Mt. Palaspas u Sumilangu;
- Nacionalni park Mount Kitanglad Range u sjevernom dijelu Bukidnona;
- Nacionalni park Mount Kalatungan Range i Nacionalni park Mount Malindang u Bukidnonu;
- Vodopad Katibawasan u Mambajao na Camiguinu;
- Mount Hibok-Hibok, aktivni vulkan na otoku Camiguin;
- Termalni izvori kod Ardenta pored Mount Hibok-Hiboka;
- Vodopad María-Cristina kod Iligan Cityja, u Lanao del Norte;
- Vodopad Limunsudan kod Iligan Cityja, u Lanao del Norte;
- Zaštičeno područje Initao-Libertad u pokrajini Misamis Oriental;
- Nacionalni park Mount Balatukan Range pokrajini Misamis Oriental;
- Nacionalni park Mount Inayawan Range pokrajini Lanao del Norte;
Politika
Regija je podijeljena na jedanaest kongresnih okruga.
Napomene
Literatura
- Der neue grosse Bertelsmann Weltatlas (jezik: njemački). Wissen Media Verlag GmbH Gütersloh und München.
- "Population and Annual Growth Rates for The Philippines and Its Regions, Provinces, and Highly Urbanized Cities" (PDF). 2010 Census and Housing Population. Philippine Statistics Authority. Arhivirano s originala (PDF), 12. 9. 2013. Pristupljeno 12. 8. 2013.