Stanovništvo Ukrajine
Stanovništvo Ukrajine su uglavnom Ukrajinci sa 77,8% (popis iz 2001.) ukupnog stanovništva Ukrajine.
Najbrojnije manjine su: Rusi 17,3% (uglavnom u istočnoj Ukrajini) i 0,9% Rusini. Važno je napomenuti da ukrajinska vlada ne priznaje Rusine kao posebnu manjinu, već ih smatra Ukrajincima, a njihov jezik smatra dijalektom ukrajinskog jezika. Hrvatska i Srbija priznaju Rusine kao zasebnu etničku grupu. Ostale manjine u Ukrajini su Rumuni, Moldavci (0,8%), Bjelorusi (0,6%), Krimski Tatari (0,5%), Bugari (0,4%) i drugi.
Službeni jezik u Ukrajini je ukrajinski, ali znanje ruskog je od velike važnosti. Oko 55% stanovništva govori ukrajinski, dok 45% govori ruski kao maternji jezik.
Gustina naseljenosti je 45 stanovnika po km2. Stanovništvo je u stalnom opadanju, a prirodni priraštaj je negativan od 1960-ih. Stopa mortaliteta je veća od stope nataliteta. Ukrajina je bila 10. u svijetu 1919. godine, a danas je 30. (8. u Evropi ). 69% stanovništva živi u gradovima, a 31% na selu.
Usled stalnog pada nataliteta u prošlom veku, udeo dece je smanjen sa oko 40% početkom 20. veka na 15% stanovništva početkom 21. veka. Udio radno aktivnog stanovništva se sporo mijenja i kreće se od 60% do 62%. Sa povećanjem očekivanog životnog vijeka i smanjenjem mortaliteta, došlo je do povećanja udjela stanovništva starijeg od 60 godina - sa 3,4% početkom 20. vijeka na 21% početkom 21. stoljeća.
U Ukrajini je sljedeći popis stanovništva planiran za 2016. godinu, što je dosta vremena od posljednjeg popisa iz 2001. godine, koji je bio jedini zvanični popis u nezavisnoj Ukrajini.
Pored pravoslavnih crkava, vodeća crkva u Ukrajini je Ukrajinska grkokatolička crkva sa 3.825 registrovanih vjerskih jedinica. U ovoj crkvenoj podružnici upisano je 2.424 sveštenika. Rimokatolička crkva u Ukrajini ima 1.081 registrovanu vjersku jedinicu (od toga 909 župa) i 579 registriranih svećenika. U Ukrajini postoji 2.705 registrovanih protestantskih vjerskih jedinica, odnosno 1.595 evangelističkih. U mnogo manjoj mjeri u Ukrajini djeluju druge vjerske zajednice, uključujući i one jevrejskih, islamskih i budističkih vjerovanja.[1][2]