Abhazija

Abhazija ili Aphazija[2] (abhaski: Aҧsnы Apsny, gruzijski: აფხაზეთი Apkhazeti, ili Abkhazeti, ruski: Абха́зия) je međunarodno nepriznata država na Kavkazu koja je proglasila svoju neovisnost od Gruzije nakon rata vođenog 1992. – 1993. godine. Do danas su je kao neovisnu Republiku Abhaziju priznale Rusija, Nikaragva, Venezuela i Nauru, te Južna Osetija i Pridnjestrovlje. Površine je 8320 km².

Abhazija
Аҧснытәи Автономтәи Республика
ZastavaGrb
ZastavaGrb
Geslo
nema
Himna
Aiaaira
Položaj Abhazije
Glavni gradSuhumi
Službeni jezikabhaski i ruski
Državni vrh
 - predsjednikAslan Bžania
 - Predsjednik VladeAleksandr Ankvab
Neovisnost23. srpnja 1992.
Površina-. po veličini
 - ukupno8600 km2
 - % vode- %
Stanovništvo-. po veličini
 - ukupno (2011.)240.705[1]
 - gustoća29/km2
BDP (PKM)procjena -
 - ukupno- (-)
 - po stanovniku- (-)
Valutaruski rubalj (i prigodni abhaški apsar) (100 kopejki)
Pozivni broj-
Vremenska zonaUTC +3
Internetski nastavak-

Međunarodne organizacije kao što su UN, Europska komisija, OESS, NATO, Svjetska trgovinska organizacija, Vijeće Europe i većina suverenih država priznaje Abhaziju kao dio Gruzije i podupiru njen teritorijalni integritet koji joj po principima međunarodnog prava pripadaju.

Na prijedlog oba doma ruskog parlamenta 26. kolovoza 2008. predsjednik Rusije Dmitrij Medvedev priznao je neovisnost Abhazije i pozvao predstavnike drugih država da slijede njegov primjer. Predstavnici Europske unije i NATO Saveza odmah su osudili rusko priznanje abhazijske neovinosti kao namjerno kršenje Međunarodnog prava, te su pozvali na očuvanje teritorijalnog integriteta i suverenosti Gruzije.

Zemljopis

Administrativna podjela Abhazije

Kavkaz na sjeveru i sjeveroistoku zemlje dijeli Abhaziju od Rusije. Na istoku i jugoistoku Abhazija graniči s gruzijskom regijom Samegrelo-Zemo Svaneti, a na jugu i jugozapadu izlazi na Crno more.

Abhazija je izrazito planinska zemlja, a klima pogoduje proizvodnji duhana, čaja, vina i raznog voća. Kroz zemlju protječe nekoliko rijeka od kojih su najveće: Kodori, Bzyb, Ghalidzga, Gumista, Psou i Enguri. Rijeka Psou odvaja Abhaziju od Rusije, a Inguri čini granicu prema Gruziji.

Administrativna podjela

Okruzi Abhazije
Jezero Rica.
Pogled s rta Picunda na Kavkaz.
Gagra — pogled s Crnog mora.

Abhazija je podijeljena na 6 okruga i glavni grad Suhumi. Okruzi su:

  • (1) Okrug Gagra
  • (2) Okrug Gudauta
  • (3) Suhumi
  • (4) Okrug Gulrifši
  • (5) Okrug Očamčira
  • (6) Okrug Tkvarčeli
  • (7) Okrug Gali

Gradovi

Stanovništvo

Po popisu stanovništva dok je Gruzija bila u sklopu SSSR-a (1989.), Abhazija je imala 525,000 stanovnika, od čega su 46% činili Gruzijci, a 18% Abhazi. Sada je situacija drugačija: 44% stanovništva čine Abhazi, a po 21% Armenci i Gruzijci.

Kretanje broja stanovnika i etnička struktura
Godina popisaGruzijciAbhaziRusiArmenciGrciUkupno
1926.67.49455.918???201.000
1959.158.20056.19786.70064.400?405.000
1970.?77.276???199.596
1979.213.32283.08779.73073.35013.642486.082
1989.239.87293.26774.91376.54114.664525.061
2003.45.95394.60623.42044.8701486215.272

Poznate osobe

  • Aleksandar Konstantinovič Šervašidze, abhaski knez (1918.1968.)
  • Fazil Iskander, abhaski pisac
  • Šalva Denisovič Inal-Ipa, abhaski povjesničar i etnograf (1916.1995.)
  • Vladislav Grigorjevič Ardzinba, abhaski političar i prvi predsjednik Abhazije
  • Sergej Vasiljevič Bagapš, abhaski političar - sadašnji predsjednik

Izvori

Vanjske poveznice

Logotip Zajedničkog poslužitelja
Zajednički poslužitelj ima još gradiva o temi Abhazija