Dan pobjede i domovinske zahvalnosti, Dan hrvatskih branitelja
Dan pobjede i domovinske zahvalnosti i Dan hrvatskih branitelja slavi se u Hrvatskoj 5. kolovoza svake godine kao spomen na pobjedu u Domovinskom ratu. Na taj je dan 1995. godine Hrvatska vojska u Vojno-redarstvenoj operaciji Oluja oslobodila okupirani grad Knin.
| Dan pobjede i domovinske zahvalnosti i Dan hrvatskih branitelja | |
 Zastava na kninskoj tvrđavi. Ujutro 5. kolovoza, oko 9.30 sati, postignut je najveći uspjeh operacije: 7. gardijska brigada je sa snagama 4. gardijske brigade ušla u napušteni Knin, što je simbolički značilo kraj Republike Srpske Krajine. | |
| Ustanovljen | 1996.[1] |
|---|---|
| Obilježava se u | Republika Hrvatska |
| Nadnevak | 5. kolovoza |
| Spomen-obilježja | Zastava na kninskoj tvrđavi, Spomenik hrvatske pobjede Oluja 95, Knin Oltar domovine, Zagreb Spomenik domovini, Zagreb Svetište Sveta Mati Slobode, Zagreb |
| Portal o Hrvatskoj | |
Povijest
Nakon četverogodišnje okupacije gotovo trećine hrvatskog teritorija, života u izbjeglištvu i u strahu od neprijateljskih napada na izložene hrvatske gradove, a nakon brojnih neuspješnih pregovora i mirovnih inicijativa, Republici Hrvatskoj ništa drugo nije preostalo nego vlastitom oružanom silom osloboditi hrvatski teritorij. U svitanje 4. kolovoza 1995. započela je Operacija Oluja.
Nakon početnog djelovanja snaga HRZ-a te topničke pripreme po vojnim ciljevima hrvatske snage krenule su u akciju istodobno iz 30 pravaca na bojišnici dugoj 700 kilometara. Udarnu snagu na glavnim pravcima napada činile su gardijske brigade, potpomognute specijalnom policijom MUP-a i Hrvatskim gardijskim zdrugom te domobranskim i pričuvnim postrojbama. Glavni smjerovi napada bili su s Dinare i Velebita u pravcu Knina. Već u operaciji Ljeto 95 stvoreni su preduvjeti da s vrhova Dinare prema Kninu krenu 4. i 7. gardijska brigada. S druge strane s Velebita preko Svetog Roka su u pravcu Knina prodirale Specijalne postrojbe MUP-a.
Oslobađanjem Knina, središta neprijateljske pobune u Hrvatskoj, ostvaren je najvažniji strateško-politički i vojni cilj operacije Oluja i cijelog Domovinskog rata. Samo nekoliko dana poslije i na sjevernom dijelu bojišnice neprijateljske snage 21. kordunskog korpusa prisiljene su potpisati predaju.
Operacijom je vraćen u hrvatski ustavno-pravni poredak cijeli okupirani teritorij, osim istočne Slavonije. Oluja je uz Bljesak ključna akcija koja je dovela do kraja Domovinskog rata. U operaciji je oslobođeno 10.400 četvornih kilometara ili 18,4 posto ukupne površine Hrvatske. Uspješna operacija Oluja dovela je i do mirne reintegracije Hrvatskog podunavlja te je značajno doprinijela skorom kraju rata u BiH.
Nakon oslobođenja omogućen je povratak 210.592 Hrvatskih prognanika: s područja oslobođenih "Bljeskom" i "Olujom" 126.909 a iz iz hrvatskog Podunavlja 83.683 osoba.[2]
Državni blagdan
Naziv
Praznik se u početku zvao Dan domovinske zahvalnosti. Nazivu je kasnije dodan i "Dan pobjede",[3] a od 2008. i "Dan hrvatskih branitelja".[4] Zbog dugog punog naziva, kojem se često dodaje i "obljetnica VRO 'Oluja'", u medijima i neformalnoj komunikaciji često se naziva samo "Dan pobjede".[5]
Obilježavanje
Od 1996. 5. kolovoza se u Hrvatskoj obilježava svečanošću podizanja zastave na kninskoj tvrđavi, prisjećajući se istog čina iz kolovoza 1995., te prigodnim programom u Kninu. I u drugim gradovima i mjestima organiziraju se koncerti, priredbe i vatrometi.
Dvadeseta obljetnica oslobođenja Knina te Dan pobjede 2015. proslavljeni su svečanim mimohodom Oružanih snaga u Zagrebu 4. kolovoza, prijemom za strana izaslanstva te zabavom i vatrometom u Zagrebu. Sutradan je održana i tradicionalna svečanost podizanja zastave u Kninu te priredba.
Bibliografija
- Franjo Tuđman, Govor u prigodi prve obljetnice Oluje, Knin, 5. kolovoza 1996.
Povezano
Izvori
Vanjske poveznice
- Ostali projekti
 | Zajednički poslužitelj ima još gradiva o temi Dan pobjede i domovinske zahvalnosti i Dan hrvatskih branitelja te 16. obljetnica vojnoredarstvene operacije Oluja |
- Mrežna mjesta