Hrvati u Njemačkoj

Strukturne podatke o doseljavanjima u Zapadnu Europu Hrvata i pripadnika susjednih naroda u zadnjih četrdesetak godina mogu se izvući iz nekoliko popisa i drugih statističkih izvora.

Izvor: Crkva i hrvatsko iseljeništvo, Kršćanska sadašnjost: Zagreb, 1982. / Vjesnik, 14 svibnja 2001.,^[17] Statistički ured, Wiesbaden

Iz popisa stanovništva 1971. godine najveći broj doseljenika dolazi iz mjesta:

u Hrvatskoj:

• Imotski 18,6%
• Ozalj 17,7%

...

• Zagreb 25 831 osoba

u Bosni u Hercegovini, također mjesta gdje Hrvati prevladavaju:

• Tomislavgrad 17,2%
• Livno 15,4%
• Posušje 14,1%
• Čitluk 13,9%
• Ljubuški 13,8%
• Grude 12,9%

Prema podacima Njemačkog statističkog ureda iz Wiesbadena u 2018. godini.^[18] na području Savezne Republike Njemačke živjelo je ukupno 395 665 hrvatskih državljana.

Teškoće pri utvrđivanju točnog broja stvara i zakon o njemačkom državljanstvu tj. tzv. Opcijski model (§ 4 Abs. 3 StAG),^[19] prema kojem sva novorođena djeca stranaca koji borave duže od 8 godina u Njemačkoj (dovoljno jedan član), automatski dobivaju i njemačko državljanstvo. Međutim, između 18. i 23. godine oni se onda moraju definitivno odlučiti koje će zadržati.

Koliko Hrvata je podrijetlom iz Hrvatske, a koliko iz Bosne i Hercegovine teško je odgovoriti, jer odgovarajuće institucije ne prate ove podatke. Neke procjene govore da bih udio ovih zadnjih mogao biti između 25-35%, pa čak i više. Ovdje se javlja i dodatni problem pri utvrđivanju ovog broja, tj. zamjena državljanstava, vraćanje istih, dvojna i sl.

Stariji podaci statističkog ureda (hrvatski državljani):

• 2006.: 227 510
• 2005.: 228 926
• 2004.: 229 172
• 2003.: 236 570
• 2002.: 230 987
• 2001.: 223 819
• 1994.: 176 251
• 1993.: 153 146

Broj Hrvata u saveznim pokrajinama

Podatci za 2018. godinu.^[20]

Broj Hrvata u većim gradovima (izbor)

Podatci za 2005., 2014. i 2018.^[21] godinu.

(1) 31.12.2004., (2) 30.06.2006. (3) 31.12.2006.(4) 31.12.2007.

Prije Drugoga svjetskoga rata

Uoči Prvoga svjetskog rata u Njemačkoj je bilo oko 60 000 radnika, većinom Hrvata i Slovenaca u industrijskom području Sjeverne Rajne-Vestfalije.^[22] Početkom 1938. u Rurskoj oblasti živi 40 000 državljana Kraljevine Jugoslavije, većinom rudarskih radnika.^{[nedostaje izvor]} 1928. je između Kraljevine SHS i Njemačke zaključen međudržavni ugovor u svezi s reguliranjen ravnopravna položaja poljoprivrednih sezonskih radnika koji rade u Njemačkoj.

Prije sloma Jugoslavije

Najveći dio Hrvata prve generacije, gastarbeiteri tj. radnici na privremenom boravku u Njemačkoj došao je u razdoblju između šezdesetih (posebno od 1968. kad je Njemačka potpisala ugovor s Jugoslavijom o primanju radne snage) i sedamdesetih godina, dok je druga generacija ili rođena tamo ili se naknadno doselila.

1991. – 1995.

Cca. 15% Hrvata došlo je u Njemačku u razdoblju između 1991. i 1995.

Prema studiji^[23]UNHCR-a i IOM-a (Međunarodna organizacija za migraciju) iz 1996. udjel hrvatskih prognanika i izbjeglica iz Bosne i Hercegovine u Njemačkoj, iznosio je 14,84%, tj. oko 52 000 od ukupno cca. 350 000 (77,30% Bošnjaci). Jedan dio ih je se trajno nastanio (brak i sl.), najveći dio nakon nemogućnosti daljnjeg boravka vratio u domovinu ili odselio u treće zemlje. Samo u razdoblju od 1996. – 1999. je se oko 6 000 bosanskohercegovačkih Hrvata iz Njemačke odselilo u Sjedinjene Američke Države te cca. 5 600 u Kanadu i Australiju.

Boravišni zakon

Od 1. siječnja 2005. godine na snazi je novi Boravišni zakon (Aufenthaltsgesetz) koji stavlja naglasak na integraciju stranaca.Kao glavni uvjet za dobivanje trajnog statusa boravka zahtjeva se dobro poznavanje njemačkog jezika, prihvaćanje njemačke kulture, društvenog i pravnog poretka.

Zakon sve dosadašnje dozvole boravaka reducira na dvije:

• Ograničenu dozvolu boravka (Aufenthaltserlaubnis) i
• Stalnu dozvolu nastanjenja (Niederlassungserlaubnis)

Stranac koji je u posjedu stalne dozvole nastanjenja ima mogućnost neograničenog kretanja,nastanjenja i neograničeno vršenje bilo koje poslovne djelatnosti.

Status

Skoro 78% Hrvata imalo je krajem 2004.

• Trajno boravišno odobrenje (cca. 35%) ili
• Neograničenu dozvolu boravka (cca. 43%),

tj. prema novom zakonu stalnu dozvolu nastanjenja (Niederlassungserlaubnis).

Broj hrvatskih državljana u tisućama prema broju provedenih godina u Njemačkoj:

Stanje: 31.12.2005. Izvor: Središnji registar stranaca (Ausländerzentralregister).

87,8 % hrvatskih državljana boravi u Njemačkoj duže od 10 godina, dok je prosječni boravak 24,7 godina.Time Hrvati zajedno sa Slovencima (27,7), Španjolcima (26,1) i Talijanima (24,3) spadaju među nacije s najdužim prosječnim boravakom. Prosječni boravak svih stranaca 2005. godine iznosio je 16,8 godina.

Uzimanje državljanstva

Od 1995. do kraja 2014. godine 37 558 hrvatskih državljana prihvatilo je njemačko državljanstvo.^[24] Broj Hrvata s dvojnim državaljanstvom iznosi cca. 9 tisuća.

Pregled prema godinama:

• 2014.: 3 898^[25]
• 2013.: 1 720
• 2012.: 544
• 2011.: 665
• 2010.: 689
• 2009.: 541
• 2008.: 1 032
• 2007.: 1 224
• 2006.: 1 729
• 2005.: 1 287
• 2004.: 1 689
• 2003.: 2 048
• 2002.: 2 974
• 2001.: 3 931
• 2000.: 3 316
• 1999.: 1 536
• 1998.: 2 198
• 1997.: 1 789
• 1996.: 2 268
• 1995.: 2 479

Odnos SFRJ prema Hrvatima

Odnos SFRJ prema Hrvatima u Njemačkoj bio je prožet sumnjom i nepovjerenjem. Jugoslavija je imala značajnu korist od njih, rješavajući se s jedne nezaposlenih, a s druge na njima je ostvarivala dobit kroz njihove devizne doznake, štednju, ulaganja i dr. Svaki pokušaj bilo kakvog političkog angažiranja ili kritike komunističkog režima, bez obzira na stvarni cilj, bio je obično označen epitetom ustavštva.^[26]

Proces nadzora gastarbeitera i iseljenika potrajao je sve do raspada Jugoslavije.^[27]

Hrvatske udruge

U SR Njemačkoj djeluju brojne hrvatske kulturne, umjetničke, zavičajne, studentske, znanstvene i športske udruge. Krovna udruga je Hrvatski svjetski kongres u Njemačkoj, čiji središnji ured ima sjedište u Berlinu.

Katoličke misije

Katoličke misije pastoralno se brinu o hrvatskim vjernicima organizirajući različite skupove, folklorne festivale, sastanke i seminare, hodočašća, duhovne vježbe, susrete mladeži, biblijske olimpijade, susrete crkvenih zborova mladih i odraslih itd.

Broj katoličkih misija 1976. iznosio je 76, 2005. 81, a 2021. 97.^[28] Nalaze se na gotovo cijelom području Njemačke. U misijama djeluje više od 100 svećenika, 5 stalnih đakona i oko 80 pastoralnih suradnica i suradnika, redovnica i laika. Hrvatski dušobrižnički ured iz Frankfurta izdaje od 1978. godine list hrvatskih katoličkih zajednica u Njemačkoj Živa zajednica.

Joseph Ratzinger je kao münchensko-freisingški nadbiskup (1977. - 1982.) 30. studenoga 1980. blagoslovio i otvorio Hrvatski dom i kapelu Hrvatske katoličke misije.^[29] HKM u Münchenu jedna je od najbrojnijih u Njemačkoj - 2021. 215 Hrvata primilo je sakrament svete potvrde.^[30]

Mješoviti brakovi

Broj sklopljenih brakova^[31]:

Žena Njemica - Muž Hrvat

• 2004.: 594
• 2003.: 617

Muž Nijemac - Žena Hrvatica

• 2004.: 944
• 2003.: 983

Broj sklopljenih brakova hrvatskih državljana s drugim nacionalnostima nije dostupan.

Kriminalitet

Broj Hrvata osumnjičenih za kažnjivo djelo 2005. godine iznosio je 8 550^[32] (udio u broju osumnjičenih stranaca bio je 1,6%, dok im je udio u brojnosti stranaca te godine iznosio 3,14%).

Poznatiji kulturno-umjetnički djelatnici Hrvati ili osobe hrvatskog podrijetla:

• glumci Miroslav Nemec, podrijetlom Zagrepčanin, iz poznate televizijske serije "Tatort", Stipe Erceg, Carlo Ljubek, Ivanka Brekalo i Mišel Matičević, dobitnik Njemačke televizijske nagrade 2008. kao najbolji glumac.
• umjetnici: operna pjevačica Evelin Novak Staatsoper Berlin, glumica i glazbena umjetnica Dunja Rajter, angažirana u brojnim humanitarnim projektima u Hrvatskoj, redatelj Damir Lukačević, skladatelj moderne glazbe prof. Milko Kelemen, dugogodišnji profesor na Visokoj glazbenoj akademiji u Stuttgartu, Julija Galić svjetski renomirana violinistica, Ante Tolić (alias Silvio d’ Anza), glazbeni umjetnik, Antonio Macan, mladi talentirani pijanist iz Frankfurta na Majni, sestre pijanistice Diana i Dolores Brekalo, hrvatski orguljaš Danijel Drilo iz Heidelberga,^[33] samouki likovni umjetnik i pisac Mirko Bokšić, grafičar, slikar i pisac Dragutin Trumbetaš^[34](najpoznatiji likovni kroničar gastarbajterskog života šezdesetih i sedamdesetih godina prošloga stoljeća), slikar i grafičar Ivo Cenkovčan, te nekada glazbenici Ivo Robić i Ivica Šerfezi, koji su posebno bili poznati u Istočnoj Njemačkoj. Monica Jasminka Ivančan, manekenka i glumica.
• spisatelji: Jagoda Marinić, čija je knjiga "Bila je to zapravo prošnja“ (Eigentlich ein Heiratsantrag) naišla na odličan odjek u publici, Marica Bodrožić, Zoran Drvenkar, Silvija Hinzmann, Nicol Ljubić, Marijan Nakić, Marijana Dokoza, autorica tri romana i dvije zbirke poezije.
• fotografija: Josip Madračević.

Kulturne manifestacije

• Festival hrvatske glazbe u Berlinu, stvoren prema modelu Festivalu hrvatske glazbe u Beču^[35]

Memorijalne manifestacije

• Hrvatski studenti u Münchenu održavaju godišnji hod na Dan sjećanja na žrtve Domovinskoga rata.^[36]

Dopunska nastava

Dopunsku nastavu na hrvatskom jeziku organiziraju:

- Ministarstvo znanosti, obrazovanja i športa (u saveznim pokrajinama: Baden-Württemberg, Berlin, Hamburg i Saarland), koje dobiva financijsku potporu od Pokrajinskih školskih vlasti u SR Njemačkoj prema iskazanom broju učenika hrvatske nastave. Nastavu izvodi 40 učitelja na 125 nastavnih mjesta za oko 2.641 učenika (2006. god.)^[37]

- njemačke školske vlasti, tj. nastava je intergrirana, u svim ostalim pokrajinama.

Učenici

Prema podatcima Saveznog ureda za migracije i izbjeglice iz 2012. godine o obrazovanosti migranata, stanje kod Hrvata je:^[38]

• 8,1% nema nikakvu školsku spremu
• 36,7% ima završenu osnovnu školu
• 20,4% realnu ili srednju
• 14,9% gimnaziju
• 19,6% je još u izobrazbi/nije obavezan

Studenti

Prema podatcima Saveznog ureda za migracije i izbjeglice broj hrvatskih studenata u zimskom semestru 2013./2014. iznosi 4 626.^[39]Hrvati čine 1,54% stranih studenata.

Hrvatski jezik

Na Sveučilištu u Regensburgu otvoren je u srpnju 2023. Croaticum – centar za hrvatski jezik i književnost, prvi takav u Njemačkoj.^[40]

Poduzetništvo

Hrvati se najčešće bave ugostiteljstvom (oko 2 200 restorana)^{[nedostaje izvor]}, graditeljstvom, zanatskim uslugama, trgovinom, financijskim i inim posredovanjima. Od slobodnih zanimanja djeluju brojni liječnici, stomatolozi, inženjeri, prevoditelji i dr.

Zaposlenost

Socijalno osigurani zaposlenici s hrvatskim državljanstvom u Njemačkoj.^[41]

Krajem lipnja 2014., 27 256 Hrvata bilo je zaposleno dodatno u tzv. „Minijobovima” (do 450 eura).^[43]

Nezaposlenost

Ukupan broj prijavljenih nezaposlenih osoba - hrvatskih državljana - kod Savezne agencije za rad u kolovozu 2015. godine iznosio je 8 929. Od toga 4 465 je bilo muškaraca, a 4 464 žena. 2 500 su bili od 50-65 godina.Hrvati se nalaze na 15. mjestu nezaposlenih stranaca. Njihov udio iznosi 1,6%.^[44]

Mirovine

Broj mirovina koje su dobivali hrvatski državljani i državljani BiH, 31.12.2005.^[45]66,7% mirovina hrvatskih državljanina doznačeno je u Hrvatsku, 69,5% državljana BiH u njihovu zemlju.

Izvor: Njemačko mirovinsko osiguranje (Deutsche Rentenversicherung), 2005.

Ukupan broj mirovina za sve državljane bivše Jugoslavije iznosio je 297 798. Udio hrvatskih državljana iznosi 27,65%. A udio svih Hrvata sigurno je bio veći, jer treba dodati i dobar dio Hrvata iz BiH.

Radne dozvole

Sezonske radne dozvole

Ukupan broj dodijeljenih sezonskih radnih dozvola za Hrvatsku, prema godinama:

Izvor: Savezna agencija za rad (Bundesagentur für Arbeit).

Ukupan broj svih dodijeljenih sezonskih radnih dozvola za strane radnike iznosio je 2004. godine 333 690.

Radne dozvole za informatičke stručnjake

U razdoblju od 2000. – 2004. dodijeljeno je 515 radnih dozvola.

Radne dozvole za medicinske sestre i osoblje za njegu starijih osoba

Od 1996. godine pa zaključno do 2005. izdano je 1 827 radnih dozvola osobama iz Hrvatske.

Projektne radne dozvole

Njemačke institucije izdale su u razdoblju od 1992. do 2005. ukupno 54.600 projektnih radnih dozvola (većinom za djelatnosti u graditeljstvu). U zadnjim godinama taj broj kretao se od 3 731 (2003.), 3 416 (2004.) do 2 918 (2005.).

Devizne doznake

O visini deviznih doznaka Hrvata iz Njemačke u domovinu postoje različiti podatci.

Njemačka Bundesbanka za 1991. godinu navodi podatak o doznakama oko 700 milijuna maraka (svi građani bivše Jugoslavije), dok kod Hrvatske narodne banke u izvještaju o platnoj bilanci stoji, da Hrvati pošalju kući oko 1,4 milijarde eura (najviše iz Njemačke), dok su se radničke doznake uplaćene preko banaka godišnje kretale od 705 milijuna eura u 2003. do 680 milijuna eura u 2005. godini.

Bundesbanka u svom dostupnom izvještaju 2007. godine iznosi puno manje brojke. Prema njima doznake za Hrvatsku 2005. godine bile su u visini od 104, a 2006. godine 106 milijuna eura. Za sve zemlje nekadašnje države, suma iznosi 417 milijuna eura.

Znatan dio sredstava uopće se ne transferira preko bankarskih instituta, nego se šalje preko poznanika i osobno isporučuje, pogotovu uoči Božića i godišnjih odmora.

Radio

Program na hrvatskome jeziku odašilje područna postaja SWR-a iz Stuttgarta (Hrvatska kronika iz jugozapada Njemačke).^[46] Postaja WDR-a iz Kölna odašiljala je svakodnevnu emisiju (Die Sendung für Jugoslawen) još od 1970. Dana 13. siječnja 1992. dolazi do podjele na hhvatski i srpski jezik, a onda je WDR ponovo napravio korak unazad, pa od 30. kolovoza 1995. ukinuo zasebne vijesti na tim jezicima i ponovo uveo jednu „zajedničku” emisiju s ostalim doseljenicima iz Jugoistočne Europe. Od 7. travnja 2007. ista postaja pokrenula je u sklopu programa za strance mrežni radio „Funkhaus Europa”, koja također i dalje ne pravi razliku među južnoslavenskim jezicima (osim makedonskoga i slovenskog jezika).

HR iz Frankfurta imao je dugo godina emisiju „Rendezvous in Deutschland” s prilozima na hrvatskome jeziku.Radio Deutsche Welle iz Bonna također odašilje emisije na hrvatskom, ali program je više namijenjen slušateljima u Hrvatskoj.Od 1999. godine u Karlsruheu se odašilje svake druge i četvrte nedjelje u mjesecu jednosatni program Hrvatske radio emisije KROS na hrvatskom i njemačkom jeziku u sklopu programa radio postaje Querfunk Freies Radio Karlsruhe.

Hrvatski radio, koji odašilje program na srednjemu valu, ima dobru čujnost u Njemačkoj i u cijeloj Zapadnoj Europi. Za iseljeništvo emitira emisiju „Hrvatima izvan domovine”.

Razvojem interneta pojavljuju se i neke online radio postaje, čiji je osnovni sadržaj hrvatska glazba.

Televizija

Od sredine sedamdesetih do sredine osamdestih godina migranti prve generacije mogli su pratiti dvotjednu emisiju pod nazivom "Jugoslavijo dobar dan" ("obojenu" prema predodžbama komunističkog režima) u ovkiru programa druge njemačke televizije (ZDF) "Susjedi u Europi" (Nachbarn in Europa). Uređivana je bila od tadašnje Televizije Zagreb.

Pojavom satelitskih postaja krajem osamdesetih program za strance u Njemačkoj dobiva sve manje medijskog prostora, te se svodi više manje na pojedinačne priloge razbacane u različtim emisijama. Hrvatska radiotelevizija, tj. tadašnji HTV sredinom 1991. otpočinje satelitski prijenos svog prvog programa.

Tisak

Tu su između ostalih listovi "Berlinski magazin" koji se sadržajno koncentrirao na čitateljsku publiku u Berlinu, CroExpress i Fenix Magazin.Hrvatski dušobrižnički ured iz Frankfurta izdaje od 1978. godine list hrvatskih katoličkih zajednica u Njemačkoj "Živa zajednica", koji izlazi mjesečno.

Spomenuti treba i listove hrvatskih udruga, kao npr. "Bulletin" (na njemačkom) i "Obavijesti" Hrvatskog svjetskog Kongresa u Njemačkoj koji prikazuju aktivnosti kako svojih članova, tako i Hrvata koji žive u Njemačkoj, "CROTime", list Hrvatske kulturne zajednice e.V. iz Stuttgarta.

Inozemno izdanje Večernjeg lista (od ljeta 1988.) tiska se u blizini Frankfurta.

Knjige i znanstveni članci

Malo je knjiga i znanstvenih članaka posvećenih iseljavanju i problematici boravka i rada Hrvata u Njemačkoj.Od nekoliko izdanja spomenuti je:

• "Kroaten im Ruhrgebiet/Hrvati u Ruhru: uz 20. obljetnicu hrvatske katoličke župe u Essenu", Franjo Lodeta, Kršćanska Sadašnjost, Zagreb/Essen, 1976.
• "Procjena broja iseljenih stanovnika Republike Hrvatske od popisa stanovništva 1991. do 30. lipnja 1998. godine", Nenad Pokos, 1999.
• "Die kroatische Migrantenfamilie", Josip Klarić, Frankfurt 2000.
• "Dijasporske godine", Anto Batinić, Hrvatski dušobrižnički ured, Niz: Diaspora Croatica, Frankfurt 2002.
• "Hrvatska dijaspora u Crkvi i domovini", Zbornik radova, Niz „Diaspora Croatica”, Hrvatski dušobrižnički ured, Frankfurt na Majni, 2003.,
• "Glas iz tuđine", fra Jozo Župić, Berlin 2003.
• Izvorni znanstveni članak: "Dva lokaliteta, dvije države, dva doma: Transmigracija hrvatskih ekonomskih migranata u Münchenu", Jasna Čapo Žmegač, Institut za etnologiju i folkloristiku, Zagreb 2003.
• "33 godine u dijaspori", Alojzije Petrović, Koblenz 2004.
• Adolf Polegubić, "Povratak, integracija ili asimilacija — Razgovori o hrvatskoj dijaspori“, intervjui, Niz „Diaspora Croatica”, Hrvatski dušobrižnički ured, Frankfurt na Majni, 2006.
• "Die kroatische Zuwanderung in die Bundesrepublik Deutschland: Eine Fallstudie unter besonderer Berücksichtigung von Phänomenen der Akkulturation und Integration", Katica Ivanda, Bremen/Zagreb 2007.
• "Hrvat izvan domovine", Gojko Borić, 2008.
• "Bauštelac", fra Jozo Župić, 2008.
• "Legende o rođaku Ćipi", Petar Miloš.
• "Na kratkom valu Radio Zagreba", Foto-dokumenti, zapisi i citati, Stuttgart, 1984 - 1996, autor: Josip Madračević.

Spomenuti je i novinare i spisatelje, kao npr. Ivana Otta (knjiga "Ukradeno djetinjstvo") i dr. Adolfa Polegubića, glavnog urednika mjesečnika hrvatskih katoličkih misija i zajednica u Njemačkoj Živa zajednica.

Hrvatski svjetski Kongres u Njemačkoj (HSKNj) izdao je 2006. knjigu "Adresar" (Hrvatske adrese u Njemačkoj) u kojoj se može naći veliki fond podataka brojnih hrvatskih udruga, institucija, tvrtki i aktivnih pojedinaca. Adresar daje snažni poticaj za produbljivanje odnosa među Hrvatima koji borave u inozemstvu s domovinom.

Internet

Brojne Internetske stranice Hrvata u Njemačkoj posvećene su najviše turističkim ponudama u svojoj zemlji: iznajmljivanju apartmana, jahti, itd. Hrvatski poduzetnici također su posljednjih godina prepoznali prednosti ovog medija. Posebno je to slučaj kod brojnih ugostitelja.

Internetski portal Hrvatski glas Berlin, CroExpress, Fenix Magazin, Crodnevnik, Hrvati Frankfurt kao i brojne Facebook grupe izvješćuju o aktivnostima Hrvata u Njemačkoj.

Poznatiji hrvatski (i osobe hrvatskog podrijetla) sportaši u Njemačkoj:

• nogometaši: Niko i Robert Kovač, Zvonimir Soldo, Boris Živković, Ivica Mornar, Tomislav Erceg, Filip Tapalović, Vladimir Beara, Ivan Klasnić, Josip Šimunić, Marko Babić, Ivica Banović, Zdenko Miletić, Marijo Marić, Stiven Rivić, Leon Benko, Ivo Iličević, Jurica Vranješ, Thomas Brdarić;
• nogometni treneri: Otto Barić, zatim Branko Zebec, Josip Skoblar i Zlatko Čajkovski;
• košarkaš Matej Mamić;
• rukometni treneri: Zvonimir Serdarušić, najbolji trener Bundeslige 1996., 1999. i 2005. i Velimir Kljajić, Olimpijski prvak s Hrvatskom 1996. i Vlado Stenzel, prvak s Jugoslavijom na Olimpijskim igrama 1972. i svjetski prvak s Njemačkom 1978.;
• boksač Stipe Drviš, u Njemačkoj poznat kao Stipe Drews;
• rukometaši: Blaženko Lacković i Katarina Bralo;
• boksač Željko Mavrović, tri godine za redom prvak Europe (EBU) u teškoj kategoriji (od 1993. profesionalac u Njemačkoj);
• šahist, velemajstor Bojan Kurajica (u sedamdesetim godina jedan od prvih šahista stranaca u njemačkom prvenstvu);
• stolnotenisač Dragutin Šurbek, od šezdesetih do osamdesetih godina jedan od najboljih igrača svijeta (od 1977. nekoliko godina u Bundesligi);
• teniski trener Nikola Pilić, koji je zajedno s njemačkom teniskom reprezentacijom tri puta osvajao Davis Cup 1988., 1989. i 1993.

Portal croatia-presse.de organizira izbor među posjetiteljima svog portala krajem godine. Među Hrvatima u Njemačkoj iz gotovo svih područja javnog života, politike, gospodarstva, kulture, športa i glazbe posjetitelji izabiru osobe koje su svojim aktivnostima i angažiranjem za javno dobro dali doprinos društvenom napretku među hrv. iseljeništvom,a i razvoju društva u kojemu djeluju već godinama s puno uspjeha. U vrhu su ovih godina bili: prof. Ivan Đikić, Dunja Rajter, prof. Siniša Kušić, fra Marinko Vukman, Evelin Novak, Ivica Olić, Mijo Marić, Stipe Erceg, dr. Miro Kovač, Silvio d' Anza, Tomislav Ćunović, Tomislav i Susanne Lončar i dr.^[47][48]

Osim Veleposlanstva i konzularnog odjela u Berlinu, na području Njemačke djeluju i Generalni konzulati u Frankfurtu, Münchenu, Hamburgu, Düsseldorfu, Stuttgartu, kao i konzulat u Mainzu.

Selidbe Hrvata:

U razdoblju od 1992. do 2004. 205 599 hrvatskih državljana se je doselilo u Njemačku, a istovremeno 240 501 odselilo u Hrvatsku.

Povratak u Hrvatsku

Najveći broj osoba koje su se vratile u domovinu su prije svega umirovljenici iz prve generacije.

U Hrvatsku se 2005.^[50] iz inozemstva doselilo ukupno 14 230 osoba, (gotovo 59%, tj. 8 358 useljenika došlo je iz Bosne i Hercegovine (1991. – 2001.: 189 039 osoba,^[51] 2004.: 11 000), dok je istodobno iz Hrvatske odselilo ukupno 6 012 osoba. 94 posto useljenika imalo je hrvatsko državljanstvo. Najveći broj doseljenika našao je prebivalište u Zagrebu, Splitsko-dalmatinskoj i Zadarskoj županiji.Službeno se iz Njemačke u Hrvatsku uselilo 1130 osoba. Zbog razlike u odnosu na njemačke podatke dolazi vjerojatno zbog toga što je najveći broj useljenika imao već prijavljeni boravak u Hrvatskoj.

Odlazak iz Hrvatske

Prema podatcima^[52] Hrvatskog zavoda za zapošljavanje od 1991. u inozemstvu je zaposleno 90910 hrvatskih radnika. Kao glavni razlozi odlaska iz Hrvatske navode se velika nezaposlenost, rad na crno, male plaće i loša makroekonomska perspektiva.

Istraživanje^[53]među 550 studenata dvadesetak hrvatskih fakulteta koje je 2005. na temu „Hrvatsko tržište rada u 21. stoljeću” proveo Institut društvenih znanosti Ivo Pilar, pokazuje da 75% studenata razmišlja o odlasku u inozemstvo. Kao glavne prepreke ostanku u Hrvatskoj naveli su visoke stope nezaposlenosti, zapošljavanje preko veze, korpciju i nepotizam.^[53]

Zbog političke nestabilnosti i teške ekonomske situacije, Hrvati u Bosni i Hercegovini još su više izloženi potrebi napuštanja svojih krajeva. To predstavlja dodatni problem (majorizacija) posebno u općinama gdje su manjinski narod.

Ulaskom Hrvatske u Europsku uniju Hrvati će vjerojatno u većem broju, posebno oni iz nerazvijenih krajeva i s nižom stručnom kvalifikacijom, po tko zna koji put krenuti u novu seobu "trbuhom za kruhom".

• Hrvatsko Veleposlanstvo u Berlinu  Arhivirana inačica izvorne stranice od 19. veljače 2021. (Wayback Machine)
• Hrvatski svjetski kongres u Saveznoj Republici Njemačkoj - Krovna udruga Hrvata u Njemačkoj
• Hrvatski-akademski-savez.de  Arhivirana inačica izvorne stranice od 5. travnja 2008. (Wayback Machine) - Mreža koja okuplja hrvatske i podrijetlom hrvatske studente i akademičare diljem Njemačke
• Hrvati u Njemačkoj  Arhivirana inačica izvorne stranice od 2. studenoga 2021. (Wayback Machine) - Feljton Slobodne Dalmacije
• Misije  Arhivirana inačica izvorne stranice od 26. lipnja 2015. (Wayback Machine) Hrvatske katoličke misije
• CroExpress - Hrvatski portal i časopis
• Fenix Magazin - Dvojezični hrvatsko-njemački mjesečnik sa svojim tiskanim i online izdanjem
• Tinchy.de - Upoznaj svoj grad - Prvi digitalni grad za Hrvate u Njemačkoj
• Tinchy.de - Koliko Hrvata živi u Münchenu? (2017)
• Tinchy.de - Koliko Hrvata živi trenutno u Münchenu? (2018)
• Berlinski magazin Prvi mjesečnik za Hrvate u Berlinu (najstariji mjesečnik na hrvatskom jeziku u Njemačkoj)
• Hrvatski glas Berlin Glasilo Hrvata u Berlinu
• Hrvatski news blog u Njemačkoj  Arhivirana inačica izvorne stranice od 2. siječnja 2022. (Wayback Machine)