Westminsterska opatija

Prema legendi, godine 616. je na tom mjestu, tada poznatom kao Otok Thorney, podignuta crkva posvećena ukazanju Svetog Petra od strane ribara na rijeci Temzi zbog čega je stoljećima postojala tradicija donošenja lososa kao poklona u crkvu. Iako priča o crkvi nije dokazana, činjenica je da je kralj Edgar potpomagao komunu benediktinskih redovnika koja je na tome mjestu postojala oko 970. godine. Crkvu je gradio kralj Edvard III. Ispovjednik između 1045. – 1050. Crkva je posvećena 28. prosinca 1065. neposredno prije Edvardovog pogreba i krunidbe kralja Harolda II. Prva slika Opatije s pripadajućom palačom, koja je ikada napravljena nalazi se na tapiseriji iz Bayeuxa.

Opat i redovnici Westminsterske opatije, koja se nalazila neposredno uz Westminstersku kraljevsku palaču, su nakon normanskih osvajanja Engleske postali snažna sila. Često su obvljali razne poslove za kralja i dvor pa su slijedom toga postali vrlo utjecajni.

Kralj Henrik III. naredio je 1245. preuređenje crkve u gotičkom stilu u čast i kao svetište pokojnog kralja Edvarda III. Ispovjednika i kao svoju vlastitu grobnicu. Rad na preuređenju trajao je od 1245. pa sve do 1517. i glavnina je dovršena za vlasti kralja Rikarda II. Henrik VII. dodao je kapelu posvećenu Djevici Mariji (poznatu kao Kapela Henrika VII.)

Iako je opatija, kao i mnogi drugi samostani, odlukom kralja Henrika VIII. bila zatvorena, Henrik VIII. ju je, zbog njene važnosti i povijesti, izuzeo i stavio pod svoju direktnu kontrolu. Kraljica Elizabeta I. ju je također držala pod vlastitom kontrolom i nazvala ju sadašnjim imenom Sveučilišnom Crkvom Svetog Petra.

Tijekom četrdesetih godina 17. stoljeća crkva je doživjela velika oštećenja koja su počinili puritanci, no zaštićena je ponovno za vrijeme Olivera Cromwella koji je tamo pokopan 1658., da bi 1661. bio iskopan i obješen na obližnja vješala.

Dva zapadna tornja opatije izgrađena su između 1722. i 1745. Nacrt za njih napravio je Nicholas Hawksmoor. Izgrađeni su od portlandskog kamena u gotičkom stilu. Sljedeće preuređenje odvijalo se u 19. stoljeću pod vodstvom Sir Georgea Gilberta Scotta.

Do 19. stoljeća Westminsterska opatija je bila treće najbolje učilište u Engleskoj, uz Oxford i Cambridge. Baš tu je prevedena trećina Starog zavjeta i druga polovica Biblije kralja Jakova. Također, u opatiji je sastavljena Novoengleska Biblija u 20. stoljeću.

Od krunidbe kralja Harolda II. i Vilima Osvajača 1066. svi engleski kraljevi (osim Jane Grey, Edvarda V. i Edvarda VII.), okrunjeni su u opatiji. Canterburyjski nadbiskup bio je uvijek bio važna karika u krunidbi. Kraljevska stolica kralja Edvarda I., koja se i sada nalazi u opatiji, je stolica na kojoj bivaju okrunjeni svi vladari.

Kralj Henrik III. obnovio je opatiju kao svetište posvećeno kralju Edvardu III. i u nju je položio njegove ostatke i predmete. Sam Henrik III. pokopan je nedaleko od Edvarda III. gdje leže i ostali kraljevi s njihovim obiteljima. Iako je najviše engleskih vladara pokopano u opatiji, neki i nisu. Na primjer, kralj Henrik VIII. i Karlo I. pokopani su u Kapeli svetog Georgea u Dvorcu Windsor kao i svi ostali vladari nakon Đure II.

Originalni grob Edvarda III. otkriven je 2005. ispod mozaika koji je izrađen 1268. ispred Glavnog oltara. Mnoge druge grobnice iz 13. i 14. stoljeća pronađene su korištenjem specijalne tehnike.

Plemstvo je pokapano u sporednim kapelama, a redovnici i druge osobe povezane s opatijom u prostorijama samostana i na drugim mjestima u okviru opatije. Jedan od njih je i čuveni engleski pjesnik Geoffrey Chaucer koji je za života bio u opatiji uposlen kao rukovoditelj kraljevskih radova. Ostali pjesnici pokopani su oko Chaucera pa je taj dio danas poznat kao Pjesnički kutak. Opatijini glazbenici kao Henry Purcell također su pokopani u opatiji. Velika je čast biti pokopan ili imati komemoraciju u opatiji. Osobe pokopane bili su raznih zanimanja: pjesnici, arhitekti, fizičari, admirali, znanstvenici i dr. A to su:

Pokopani

Škola Westminster i Škola zbora Westiminsterske opatije su dvije škole koje se nalaze u opatiji. Školu Westminster osnovali su Benediktinci još 1179.

Opatija je sveučilišna crkva organizirana u Sveučilište Sv. Petra koja na čelu ima dekana, četiri kanonika, sedamnaestoro administrativnog osoblja, kao i dvanaest vikara i deset članova zbora.

• Popis poznatih groblja
• Nepoznati Ratnik
• Katedrala u Salisburyju

• Simon Bradley i Nikolaus Pevsner: The Buildings of England - London 6: Westminster pp. 105–207. Yale University Press 2003. ISBN 0-300-09595-3.

Zajednički poslužitelj ima stranicu o temi Westminsterska opatija

• Satellite view of Westminster Abbey at WikiMapia
• Westminster Abbey
• Keith Short - Sculptor Images of stone carving for Westminster Abbey