S Wikipedije, slobodne enciklopedije
Istočna hemisfera godine 500. p. n. e. 13.9. 509. p. n. e. — Jupiterov hram je posvećen na rimskom Kapitol na septembarske ide.509. p. n. e. – 27. p. n. e. — Republikanski period u Rimu . 508. p. n. e. — U Rimu uvedena služba pontifex maximus . 508. p. n. e./507. p. n. e. — Klisten preuzima vlast u Areni , organizira deme i uvodi demokratske reforme. 506. p. n. e. — Bitka kod Bojua: Snage Države Wu pod komandom Sun Tzua tuku snage države Chu, uništavaju njen glavni grad Ying i tjeraju kralja Jinga na bijeg. 505. p. n. e. — Izabran prvi par rimskih konzula . 4.12. 502. p. n. e. — Solarna eklipsa zamračuje Egipat .502. p. n. e. — Latinski savez poražava Etrurce pod Lars Porsenom kod Aricije. 502. p. n. e. — Naksos diže pobunu protiv perzijske dominacije što predstavlja početak Jonskog ustanka. 501. p. n. e. — Klisten reformira demokraciju u Ateni .501. p. n. e. — Naksos je napadnut od Perzijskog Carstva . 501. p. n. e. — Kao odgovor na prijetnje Sabinjana, Rim stvara službu diktatora. 501. p. n. e. — Konfucije je imenovan guvernerom Chung-tua. 501. p. n. e. — Gadir (današnji Cádiz) osvaja Kartaga . (približan datum) 500. p. n. e. — Narodi koji govore Bantu dolaze u jugozapadnu Ugandu sa zapada . (približan datum)500. p. n. e. — Izbjeglice s Teosa ponovno naseljavaju Abderu. 500. p. n. e. — Darije I od Perzije proglašava aramejski kao službeni jezik zapadne polovice svog carstva. 500. p. n. e. — Završetak civilizacije nordijskog prončanog doba prema periodizaciji Oscara Monteliusa i početak Predrimskog željeznog doba. 500. p. n. e. — Osnovana prva republika u Vaishaliju, u današnjoj indijskoj državi Bihar. 500. p. n. e. — Stanovništvo svijeta: 100,000.000[1] oko 500. p. n. e. — Vulka radi Apolona iz Vejia, iz hrama Portonaccio. Danas se čuva u Museo Nazionale di Villa Giulia u Rimu . Zapadni Mediteran godine 509. p. n. e.