BH Pošta | |
---|---|
Vrsta | Društvo s ograničenom odgovornošću |
Osnovano | 1992. |
Osnivač(i) | Vlada Federacije Bosne i Hercegovine |
Sjedište | Sarajevo, Bosna i Hercegovina |
Ključne osobe | Adis Šehić (v. d. generalnog direktora)[1] |
Servisi | Poštanske usluge |
Prihod | 90 miliona KM |
Neto dobit | 4,1 miliona KM |
Vlasnik | Vlada Federacije Bosne i Hercegovine |
Zaposleni | 2300 (2015) |
Veb-sajt | www |
Javno preduzeće BH Pošta d.o.o. je, pored Pošta Srpske i Hrvatske Pošte Mostar, jedan od tri javna poštanska operatera u Bosni i Hercegovini, sa sjedištem u Sarajevu. BH Pošta je najveće poštansko preduzeće u Bosni i Hercegovini.
Uvođenjem Banovine u Jugoslaviju, Bosna i Hercegovina je podjeljenja u tri zone. Administrativna podjela države praćena je odgovarajućom podjelom poštanskih ureda, pa su tako uredi u Bosni i Hercegovini bili podređeni pošti, telegrafu i telefonu u Sarajevu, Splitu, Cetinju i Zagrebu.
Do početka drugog svjetskog rata poštanska mreža Bosne i Hercegovine sastojala se od 188 poštanskih ureda telegrafa i telefona, a u 1930-im godinama posebno je se počelo uspostavlanjem telefonske mreže, te su skromni počeci uvođenja automatske telefonske centrale zabilježeni u Sarajevu, na Ilidži i u Trebinju.
Nakon kraja drugog svjetskog rata i osnivanjem SFRJ direkcija PTT-a u Bosni i Hercegovini funkcionirala je u okviru Zajednice jugoslovenskog PTT-a (JPTT).
Do 1992. pružao je usluge cjelovite poštanske mreže poštanskog saobraćaja, telefonske mreže, telegrafske mreže, te moderne mreže za praćenje podataka.
Sticanjem nezavisnosti Bosne i Hercegovine od Socijalističke Federativne Republike Jugoslavije (SFRJ) početkom 1992. nastala je i potreba za državnim poštanskim preduzećem, pa je tako osnovano današnje preduzeće BH Pošta sa sjedištem u Sarajevu.
Tokom rata u BiH poštanska mreža Bosne i Hercegovine pretrpjela je ogromne štete, procijenjene na 900 miliona američkih dolara. Najveći simbol toga je i spaljenje zgrade glavne pošte u Sarajevu od Vojske Republike Srpske 2. maja 1992, kada je ona potpuno izgorjela.
Godine 1993. BH Pošta je ponovo postala član Svjetskog poštanskog saveza.
Potpisivanjem Dejtonskog mirovnog sporazuma 1995, što je rezultiralo krajem rata u Bosni i Hercegovini, poštanska mreža Bosne i Hercegovine je podijeljena na tri javna operatera: Pošte Srpske na području Republike Srpske, Hrvatska pošta Mostar na području pod kontrolom Hrvatskog vijeća odbrane, te BH Pošta na području pod kontrolom Armije Republike Bosne i Hercegovine.
Dana 16. februara 1997. osnovana je Postbank BH - Poštanska banka Bosne i Hercegovine sa sjedištem u Sarajevu.[2]
Zbog različitosti usluga, odlukom vlade Federacije Bosne i Hercegovine 20. decembra dolazi se do podjele PTT-a Bosne i Hercegovine na BH Telecom i BH Poštu, koja od tada djeluju samostalno.
Osim toga, 2001. dolazi do završetka rekonstrukcije i adaptacije zgrade glavne pošte u Sarajevu, za koju je bio zadužen Ferhad Mulabegović, pa je ta zgrada ponovo postala sjedište BH Pošte.
BH Pošta pod nazivom "Express Mail Service" (EMS) vrši usluge ekspresnog slanja pošiljki, tzv. Brze pošte, koja se sastoji osim normalne brze pošte, još od Hitne pošiljke i Vrlo hitnog paketa.[3]
Od 1. februara 2010. BH Pošte usluge brze pošte vrše i na području u kojima kao javni poštanski operator djeluju Hrvatska pošta Mostar i Pošte Srpske, čime je obezbjeđeno pružanje EMS usluga za primaoce u čitavoj Bosni i Hercegovini.
Od 1. oktobra 2016. na snagu stupa novi zajednički projekt Pošta Srpske, Hrvatske pošte Mostar i BH Pošte pod nazivom "Brze pošte na nivou BiH", koji omogućava da primaoc pošiljku ili paket dobije u maksimalno 24 sati, što do tada nije bilo slučaj.[4]
Od marta 2016. BH Pošta, u dogovoru sa Poštom Srbije i Poštom Crne Gore, pruži usluga elektronskog slanja i primanja novca iz svih poslovnica tih poštanskih operatera.[5] Slanje novca se vrši na šalteru pošte, bez otvaranja računa u banci, te se vrši isplata u roku od pola sata od momenta uplate.
Cijena usluge elektroskog slanja novca iznosi 3,66% od uplaćenog iznosa, koja ne smije iznositi manje od 8KM ili više od 50KM. Cijenu usluge samo plaća osoba, koja je poslala novac.[6]
BH Pošta planira vršiti usluge elektronskog slanja novca i sa drugim zemljama.
BH Pošta pruža i uslugu zastupanja osiguranja u svojim poslovnicama na području Zeničko-dobojskog kantona i Sarajevskog kantona. Od 15. decembra 2010. BH Pošta pruža tu uslugu u Kantonu Sarajevo, a od 8. marta 2011. u Zeničko-dobojskom kantonu. Trenutno BH Pošta zastupa Sarajevo osiguranje i Bosna-Sunce osiguranje.[7]
Godina | Prihod | Finansijski rezultat |
---|---|---|
2002 | 88,7 miliona KM | 3,5 miliona KM |
2003[8] | 86,7 miliona KM | −1,3 miliona KM |
2004[9] | 88,4 miliona KM | 3,4 miliona KM |
2006 | 94,9 miliona KM | 11 miliona KM |
2007[10] | 84 miliona KM | 562.000 KM |
2009 | 88,8 miliona KM | 1 milion KM |
2010[11] | 91,7 miliona KM | 1,4 miliona KM |
2011 | 88,1 miliona KM | −390.000 KM |
2012[12] | 84,7 miliona KM | −891.000 KM |
2013[13] | 87,8 miliona KM | 1,9 miliona KM |
2014 | 93,8 miliona KM | 5 miliona KM |
2015[14] | 90 miliona KM | 4,1 miliona KM |
Vlada Federacije Bosne i Hercegovine je 20. maja 2016. na svojoj 54. održanoj sjednici odlučila pozajmiti ukupno 45 miliona KM od BH Pošte za Fond PIO/MIO Mostar, kako bi se obezbijedila sredstva za isplaćivanje penzija do kraja 2016. korisnicima koji penziju dobivaju od strane BH Pošte. Ta odluka izazvala je burne reakcije bosanskohercegovačke javnosti.[15]
Spisak poštanskih brojeva 5 najvećih općina, u kojima djeluje BH Pošta:
BH Pošta u svom programu izdanja poštanskih maraka razlikuje između Prigodnih poštanskih maraka i redovnih poštanskih maraka. BH Pošta je do sada i izdavala poštanske markice u saradnji sa drugim poštanskim operaterima, kao što su npr. Pošte Kuvajta ili Pošte Turske.
Redovne poštanske markice su (2016):