Čakovec

Prema dosada poznatim podacima, prvo naselje na današnjem području Čakovca podigli su Rimljani pod nazivom Aquama, kao utvrdu za vojne potrebe. Čakovec je dobio ime po grofu Dimitriju Csakyju (Čakiju), koji je početkom 13. vijeka podigao drvenu utvrdu koja je prozvana "Čakov turen". Prvi puta se Čakovec, kao utvrđeni grad, spominje 1333. godine u ispravi kralja Roberta. Kroz svoju burnu historiju Čakovec je, kao i Međimurje, često mijenjao gospodare. Najznačajnije razdoblje je svakako 16. i 17. vijek, kada su u Čakovcu, od 1547. godine, vladali hrvatski banovi i vojskovođe iz porodice Zrinski.

Kroz više generacija, počevši od Nikole Šubića Zrinskog Sigetskog, porodica Zrinski je od čakovečke utvrde stvorila jedan od najraskošnijih hrvatskih i evropskih dvoraca toga doba.

U to vrijeme grad je bio ne samo oaza civilizacije i kulture na vječno nemirnoj turskoj granici, već i mjesto na kojem su donosile odluke od bitnog značaja kako za Hrvatsku, tako i za njeno srednjoevropsko okruženje. U Čakovcu su održane banske konferencije za Nikole Zrinskog-Čakovečkog (1620.-1664.).

Poveljom Jurja IV Zrinskog od 29. maja 1579. godine, stanovnicima podgrađa čakovečke utvrde daje se status slobodnog trgovišta, čime je naselje dobilo osnovne atribute grada.

1848. godine Čakovec je proglašen slobodnim kraljevskim gradom. Izabrano je gradsko vijeće od 30 članova, njegov izvršni organ - Savjet Grada Čakovca od 10 članova te prvi gradonačelnik. Snažan privredni i društveni polet Čakovec doživljava u drugoj polovini 19. vijeka izgradnjom željezničke pruge, jedne od prvih na ovim prostorima.

Uspostavljanjem jedinica lokalne uprave i samouprave, čime je Republika Hrvatska podjeljena na županije, te gradove i općine, Čakovec 1993. godine ponovno dobija status grada.

Do teritorijalne reorganizacije u Hrvatskoj nalazio se u sastavu stare općine Čakovec. 2013. godine u sastav grada ušlo je naselje Štefanec do tada u sastavu općine Mala Subotica.^[1]

Na popisu stanovništva 2011. godine, grad Čakovec je imao 27.104 stanovnika, od čega u samom Čakovcu 15.147. Poslije priključenja naselja Štefanec grad broji 27.820 stanovnika.

Grad Čakovec

Napomena: Nastao iz stare općine Čakovec. Od 1890. do 1921. dio podataka sadržan je u gradu Varaždinu (Varaždinska županija). U 1991. dio podataka sadržan je u općinama Strahoninec i Šenkovec, a sadrži dio podataka za općinu Šenkovec.

Čakovec (naseljeno mjesto)

Napomena: U 1991. dio područja naselja pripojen je naselju Šenkovec (općina Šenkovec). Za 1981. podaci su ispravljeni, dok je ostalih godina taj dio bio bez stanovnika. Sadrži podatke za bivše naselje Gornji Pustakovec od 1857. do 1931.

Popis 1991.

Na popisu stanovništva 1991. godine, naseljeno mjesto Čakovec je imalo 15.999 stanovnika, sljedećeg nacionalnog sastava:

• 
  centar
• 
  kulturni centar
• 
  trgovački kasino
• 
  Strossmayerova ulica
• 
  rimokatolička crkva "Sv. Antun Padovanski"
• 
  zgrada Scheier
• 
  stambene zgrade
• 
  ulaz u stari grad
• 
  Feštetićeva zgrada
• 
  pedagoška akademija
• 
  hotel "Park"
• 
  Porcijunkulovo
• 
  kip Sv. Jeronima
• 
  spomenik Nikoli Zrinskom Sigetskom
• 
  sportska dvorana
• 
  tvornica čarapa "MTČ"
• 
  glavna željeznička stanica Čakovec
• 
  bista Petra Zrinskog ispred zgrade županijske uprave

Čakovec, Franjevački trg

• Spisak gradova u Hrvatskoj

• [1] Savezni zavod za statistiku i evidenciju FNRJ i SFRJ, popis stanovništva 1948, 1953, 1961, 1971, 1981. i 1991. godine.
• Knjiga: "Narodnosni i vjerski sastav stanovništva Hrvatske, 1880-1991: po naseljima, autor: Jakov Gelo, izdavač: Državni zavod za statistiku Republike Hrvatske, 1998., ISBN 953-6667-07-X, ISBN 978-953-6667-07-9;

• Zvanične stranice Grada
• Čakovec online Arhivirano 19. 3. 2021. na Wayback Machine
• Historijska hronologija

Nedovršeni članak Čakovec koji govori o gradu u Hrvatskoj treba dopuniti. Dopunite ga prema pravilima Wikipedije.