Željeznice Federacije Bosne i Hercegovine

Do 1992. godine rementovane su pruge i ostali dijelovi infrastukture Željeznice u Bosni i Hercegovini. Željeznice Jugoslavije, odnosno bosanskohercegovačke željeznice spadali su u red modernih željeznica Evrope. U ratnom periodu od 1992. do 1995. godine infrastruktura u Bosni i Hercegovini je bila potpuno uništena, pa tako i željeznice. Ukupna materijalna šteta nanesena željeznicama procjenuje se na milijardu američkih dolara. No, do danas su većina pruga, mostova, pružnih postrojenja i kontaktna mreža obnovljenji i uspostavljen saobraćaj na teritoriji cijele Bosne i Hercegovine.

2005. godine Željeznice Federacije Bosne i Hercegovine nabavile su devet garnitura modernih talgo vozova, koji su 2010. godine isporučeni ŽFBH-u.

U augustu 2016. godine Željeznice Federacije Bosne i Hercegovine kupile su Gredelj Revom Dobošnicu, preduzeće koje se bavi proizovdnjom i popravkom željezničkih vozila. Tim potezom, Željeznice Federacije Bosne i Hercegovine su postale jedine željeznice u zemljama bivše SFRJ koje imaju svoju radionicu za proizvodnju i popravku željezničkih vozila.^[2]

Talgo vozovi

2005. godine su Željeznice Federacije BiH nabavile 9 garnitura novih Talgo vozova, za kojih su se JP Željeznice FBiH zadužile za 66,7 miliona KM kod Vlade Španije, te koji su isporučeni 2010. godine.

Na sastanku između ambasadora Bosne i Hercegovine i predstavnika Talgo kompanije u Madridu i Budimpešti razogovarat će se o mogučnosti da se Talgo vozovi puste na transportnom koridoru 5-C u promet, što predstavnici Talgo kompanije vide kao najbolje rješenje. Održat će se i jedan dodatni sastanak sa predstavnicima Mađarskih željeznica, koji predlažu da se talgo vozovi koriste za dvije relacije: Noću na relaciji Budimpešta - Sarajevo, a preko dana na relaciji Budimpešta - Pečuh, za njegovo održavanje je se angažovala diplomatija Španije.

U međuvremenu održan je i jedan treći sastanak između predstavnika državnog transporta Mađarske i predstavnika ministarstva prometa Hrvatske, na kojem je se razgovaralo o liniji Budimpešta - Sarajevo, koja prolazi kroz Osijek i teretoriju Hrvatske. I dalje se radi na traženju profitabilnog rješenja za Željeznice Federacije Bosne i Hercegovine u vezi ovog problema.

U junu 2016. godine Željeznice FBiH su se odlučile da ipak Talgo garniture puste u promet, te bi se one onda koristile na relacijama Sarajevo - Zagreb i Sarajevo - Banja Luka, a nakon završetka remonta i do Mostara. U prometu u Bosni i Hercegovini će se koristiti 4 garnitura, a preostalih 5 se planiraju iznajmiti Željeznicama Turske.^[3] 23. augusta 2016. godine bila je i probna vožnja od Sarajeva do Zenice, a od 26. septembra 2016. godine su u redovnoj upotrebi na relaciji Sarajevo-Doboj.

Željeznice Federacije BiH trenutno raspolažu sa sljedećim vrstama pruga:^[4]

Pored navedenih pruga, ŽFBIH raspolažu sa 163 željeznička tunela na teritoriji FBIH, te 233 željeznička mosta i 34 željeznička vijadukta.^[5]

Ukupna dužina elektrificiranih/neelektrificiranih pruga:^[6]

Dopuštena brzina kretanja putničkih i teretnih vozova na relacijama unutar FBIH (izraženo u km/h):^[7]

Dopuštena masa vozova i tereta na relacijama unutar FBIH (izraženo u tonama):^[8]

Željeznice FBIH trenutno posjeduju sljedeće dizelske i električne lokomotive i putničke vagone:

ŽFBH največu dobit ostvra kroz robni promet; jer su za industriju ŽFBH vrlo važne: Najviše hemijska industrija i rudnici u Tuzli, željezara ArceloorMittal-a u Zenici i Aluminij iz Mostara koriste usluge robnog prometa Željeznica Federacije Bosne i Hercegovine.

Putnički promet ima mali udio u ukupnom prihodu Željeznica FBiH, te ŽFBH is njega čak dobiva i finansijske gubitke.

Robni promet

Na ovom dijagramu je prikazan obim robe u tonama (t) na prugama Javnog preduzeća Željeznice Federacije Bosne i Hercegovine u periodu od 1991. do 2015. godine.^[9]

U željezničkom teretnom prijevozu u periodu januar-mart 2016. godine prevezeno je 1.955.000 tona robe, a ostvareno 164.921.000 tonskih kilometara, što je u odnosu na isti period 2015. godine manje za 7% tona prevezene robe i manje za 22,3% tonskih kilometara.^[10]

Putnički promet

U 2014. godini ukupno je provezeno 357.404 putnika, što je za 13,99% manje u odnosu na 2013. godinu i za 23,93% manje u odnosu na plan za 2014. godinu. Ostvareno je ukupno 22.616.834 putničkih kilometara, što je za 9,64% manje u odnosu na 2013. godinu a po planu manje za 23,93% u odnosu na plan 2014. godine.^{[nedostaje referenca]}

U periodu januar-mart 2016. godine prevezeno je 60.000 putnika i ostvareno oko 2.872.000 putničkih kilometara, što je u odnosu na isti period 2015. godine manje za 20%, a putnički kilometri manji su za čak 34,8%.^[10] Na smanjenje obima putničkog saobraćaja doprinosi i projekat rekonstrukcije pruge Sarajevo-Bradina u dužini od oko 30 km, koje traje od januara 2015. do augusta 2016. godine.

Adaptacija staničnih zgrada

ŽFBIH su 2011. godine započele projekat rekonstrukcije 28 staničnih zgrada i izgradnje visokih perona za potrebe Talgo putničkih vagona. Vrijednost pomenutih radova je oko 2,4 miliona KM, dok su sredstva obezbjeđena iz sindiciranog kredita dobivenog u okobru 2010. godine. Ovim projektom su obuhvaćene sljedeće stanične zgrade: Tuzla, Živinice, Ljubače, Bukovac, Mramor, Lukavac, Kreka, Banovići, Maglaj, Zavidovići, Nemila, Drivuša, Kakanj, Visoko, Semizovac, Rajlovac, Drežnica, Ovčari, Bradina, Konjic, Čelebići, Jablanica, Raštani, Žitomislići i Šurmanci. Obim radova na staničnim zgradama se razlikuje od stanice od stanice u zavisnosti od stepena oštećenja objekta i same degradacije.^[11]

Rekonstrukcija pruge Sarajevo-Bradina

U januaru 2015. godine, ŽFBIH i italijanska kompanija GFC potpisali su ugovor o rekonstrukciji željezničke pruge Sarajevo-Bradina, ukupne dužine od oko 30 km. Vrijednost pomenute rekonstrukcije iznosi više od 25 miliona eura.^[12] Projekat finansira Evropska banka za obnovu i razvoj (EBRD). Završetak radova na ovoj dionici je planiran za august 2016. godine.^[13] Rekonstrukcija ove pruge bi značila i povećanje dopuštene brzine kretanja na ovoj relaciji.

Rukovodstvo

• Predsjednik uprave - Generalni direktor - Enes Džafić
• Izvršni direktor za poslove željezničke infrastrukture - Mario Kozina,
• Izvršni direktor za poslove željezničkog operatora - Rifat Čabrić
• Izvršni direktor za ekonomske poslove - Antonija Putica
• Izvršni direktor za pravne poslove- Kenan Alijagić
• Izvršni direktor za poslove razvoja i investicija - Rešad Mandžo ^[14]

Nadzorni odbor

Članovi Nadzornog odbora ŽFBiH:

1. Ivana Tomović – predsjednik Nadzornog odbora
2. Nisvet Mujanović – član
3. Ibrica Čevra – član
4. Tomislav Galić – član
5. Jasmina Hadžić – član
6. Asmira Hujdurović-Ibrišimović – član
7. Amir Šibić – član ^[15]

• JP Željeznice RS
• Željeznički saobraćaj u Bosni i Hercegovini
• Historija željeznice u Bosni i Hercegovini

• Zakon o osnivanju JP Željeznice FBiH na stranici fbihvlada.gov.ba.
• Službena stranica – zfbh.ba.
• Upravni odbor na stranici zfbh.ba.
• Usprkos katastrofalnom stanju željeznice u BiH izvan kontrole države - Poslovni dnevnik
• Željeznice FBiH: Stigli prvi talgo vozovi | Radio Sarajevo
• I nakon pet godina: Talgo vozovi još na sporednom kolosijeku | Radio Sarajevo^{[mrtav link]}
• Željeznica F BiH uvećala prihod - Poslovni dnevnik