855.

godina
Godine:

◄◄ | |851. |852. |853. |854. |855. | 856. | 857. | 858. | 859. |  | ►►

Decenije:

|820-e |830-e |840-e |850-e | 860-e | 870-e | 880-e |

Vijekovi:

|8. vijek |9. vijek | 10. vijek |

Godina 855. (DCCCLV) bila je redovna godina koja počinje u utorak u julijanskom kalendaru.Oznaka 855. za ovu godinu se koristi od ranog srednjeg vijeka, kada je kalendarska era Anno Domini u Evropi postala glavnom metodom označavanja godina.

Događaji

Bizantijsko carstvo

  • Regent Bizantijskog carstva Teodora je htjela da odvoji svog sina Mihaila III od njegove ljubavnice Eudokije Ingerine kako bi mu nametnula ženu Eudokiju Dekapolitisu, izabranu na takmičenju ljepote [1].
  • 20. novembar – Teoktistos, suregent Carstva u ime 15-godišnjeg cara Mihaila III, ubijen je po Mihailovom naređenju.

Evropa

  • 29. septembar – Car Lotar I umire nakon 15-godišnje vladavine (suvladavajući sa svojim ocem Ludovikom Pobožnim do 840.). On dijeli Srednju franačku kraljevinu između svoja tri sina sporazumom koji se zove Prümski sporazum - najstariji, Ludovik II, dobija sjevernu polovinu Italije i titulu cara Svetog rimskog carstva. Drugi, Lotar II, prima Lotaringiju (Niske zemlje i Gornja Burgundija). Najmlađi, Karlo Provansalski, dobija Donju Burgundiju i Provansu.

Britanija

  • Proljeće – Kralj Æthelwulf od Wessexa odlučuje otići na hodočašće u Rim, u pratnji svog najmlađeg sina Alfreda (6 godina) i velike pratnje [2]. On dijeli kraljevstvo između svoja dva najstarija sina; Æthelbald dobija zapadni dio Wessexa, dok Æthelberht postaje vladar nad Kentom, Surreyjem, Sussexom i Essexom .

El-Andaluz

  • Emir Kordobe Muhamed I šalje ekspediciju protiv kralja Asturije Ordoña I u Alavi. Zauzima nekoliko kršćanskih uporišta [3].

Abasidski halifat

  • Halifa al-Mutawakkil šalje abasidsku vojsku, koju predvodi turski general Bugha al-Kabir, da uguši ustanak pobunjenih armenskih naharara. On pokorava zemlju i deportuje mnoge armenske plemiće u prijestolnicu halifata Samaru [4].

855. u temama

Religija

  • 17. jul – Papa Leo IV umire nakon 8-godišnje vladavine, a nasljeđuje ga Benedikt III kao 104. papa Rima. Lotar I je proglasio Anastasija antipapom.
  • Æthelwulf daje crkvama u Wessexu pravo da primaju desetinu. On daje jednu desetinu svoje zemlje Crkvi [5].
  • Ćirilo i Metodije kreirali Slavensko pismo.

Rođeni

  • Abu'l-Hasan Ali ibn al-Furat, muslimanski vezir (um. 924.)
  • Gerald of Aurillac, franački plemić (približan datum)
  • Guaimar I od Salerna, lombardski princ (približan datum)
  • Han Jian, kineski vojskovođa (um. 912.)
  • Jing Hao, kineski slikar (um. 915.)

Umrli

  • 17. jul – Leo IV, papa Katoličke crkve (r. 790.)
  • 20. septembar – Gozbald, opat i biskup Würzburga
  • 29. septembar – Lotar I, franački kralj i car (r. 795.)
  • 20. novembar – Teoktistos, bizantijski glavni ministar
  • 8. decembar – Drogo od Meca, vanbračni sin Karla Velikog (r. 801.)
  • Ahmed ibn Hanbel, muslimanski učenjak i teolog (r. 780.)
  • Boso Stariji, grof od Torina i Valoisa
  • Cyngen ap Cadell, kralj Powysa (Vels)
  • Elisedd ap Cyngen, kralj Powysa (Vels)
  • Pepin, grof Vermandois (približan datum)
  • Sahnun ibn Sa'id, muslimanski pravnik (ili 854.)
  • Sico II, princ od Salerna (Italija)

Reference