Foča (Federacija Bosne i Hercegovine)
Foča (prije Foča-Ustikolina) jedna je od tri općine Bosansko-podrinjskog kantona Goražde.
Foča | |
|---|---|
Općina | |
| Općina Foča | |
 Ustikolina | |
 Grb | |
 Općina Foča u Bosni i Hercegovini | |
  Foča | |
| Koordinate: 43°35′03″N 18°47′33″E / 43.58417°N 18.79250°E | |
| Država |  Bosna i Hercegovina |
| Entitet | Federacija Bosne i Hercegovine |
| Kanton | Bosansko-podrinjski |
| Vlada | |
| • Načelnik | Mujo Sofradžija[1] |
| Površina | |
| • Općina | 160,96 km2 |
| Stanovništvo (2013) | |
| • Općina | 1.933 |
| • Općina (gustoća) | 12,01 /km2 |
| Vremenska zona | CET (UTC+1) |
| • Ljeti (DST) | CEST (UTC+2) |
| Poštanski broj | 73 250 |
| Pozivni broj | (+387) 38 |
| Matični broj općine | 115312[2] |
| Veb-sajt | www |
Geografija
Područje općine Foča-Ustikolina sastoji se od dijela nekadašnje općine Foča koje je 1995. godine reintegrisano u sastav Federacije Bosne i Hercegovine. Površina općine iznosi oko 169,4 km2 i prostire se većim dijelom na lijevoj i manjim dijelom na desnoj obali rijeke Drine. Graniči sa sljedećim općinama: sjeverozapadno sa općinom Pale-Prača, sjeveroistočno sa općinom Goražde, zapadno sa općinom Trnovo i opštinom Kalinovik, te južno i jugoistočno opštinom Foča. Ustikolina je udaljena od Foče 10 km i od Goražda 23 km. Sačinjavaju je tri mjesne zajednice i to MZ Ustikolina, MZ Cvilin i MZ Jabuka, a administrativno sjedište općine smješteno je u MZ Ustikolini. Obzirom da se prostire na obalama i slivovima nekoliko rijeka i rječica, u Ustikolini je od davnina bilo izuzetno razvijeno ribarstvo. Oaze zelenila i ljepote u slivovima rijeka omogućavaju idealne uslove za razvoj riječnog turizma na ovim prostorima.
Historija
Ustikolina u srednjem vijeku
Ustikolina u srednjem vieku predstavlja trg u gornjem Podrinju, smješten na lijevoj obali rijeke Drine. Ustikolina se prvi put spominje u pisanim izvorima 29. juna 1392. godine.[3] Sa područja Ustikoline je Radoslav Zorčić. On se februara 1394. godine zadužuje u Dubrovniku na 50 dukata.[4] Ustikolina pripada bosanskoj vlasteli Pavlovićima koji tu ubiru carinu. Tu su svoje ljude imali knez Pavle Radinović i njegov sin vojvoda Radoslav Pavlović. Krajem augusta 1427. spomenut je Radič Obradović iz Ustikoline kao čovjek vojvode Radoslava Pavlovića.[5] Kasnije vlast u Ustikolini ima rod Kosače.
Početkom 15. vijeka Ustikolina je bila karavanska stanica i trg. U tom svojstvu se susreće u dubrovačkim dokumentima 1402-1404. godine. Marta 1403. godine Vlah Mirilović Pribeta Tvrdojević ugovorio je sa Radoslavom Bogdanovićem prijevoz 6 tovara soli na trg (mercatum) u Ustikolini (ad mercatum de Husticolligne).[6] Septembra 1406. jedno razbojništvo desilo se u Goraždu kod trga Ustikolina (in Gorasda prope mercatum Sticholine).[7] Na trgu su se najviše prodavali sol i vosak. Kao poslovno aktivni domaći čovjek početkom 15. vijeka se spominje Tvrdiša Obradić (Obardich de Usticolligne; Turdislaus Obardich de Husticolligne; Teuerdislauus Obardich de Osticolina).[8] Od druge decenije 15. vijeka primjetno je opadanje poslovanja u Ustikolini. Razlog tome je konkurencija okolnih razvijenijih mjesta Foče i Goražda. Maja 1441. godine kao gradski knez u Ustikolini spomenut je izvjesni Juraj.[9]
Osmansko razdoblje
Ustikolina je došla pod osmansku vlast prije 1469. godine, kada se spominje u popisu nahije Bistrica Hercegovačkog vilajeta. U drugoj polovini 15. vijeka, u doba osmanske vlasti trgovci iz Ustikoline i dalje su aktivni u kreditnoj trgovini.[10] U Ustikolini je podignuta prva džamija na području današnje BiH (među prvima na Balkanu), Turhan Emin-Begova džamija, koju su tokom rata u Bosni i Hercegovini, srpske snage srušile. Danas je na istom mjestu podignuta nova džamija sa najvećom munarom na Balkanu,[nedostaje referenca]. Visina munare iznosi 65 m.
Kultura
Na teritoriji općine nalazi se znatan broj objekata i simbola iz bogatog kulturno-historjskog naslijeđa Bosne i Hercegovine koji čine sastavni dio njene historije.
Nacionalni spomenici
Stanovništvo
Nacionalni sastav stanovništva – općina Foča (FBiH)
| Sastav stanovništva – općina Foča (FBiH) | |||||||
|---|---|---|---|---|---|---|---|
| 2013.[11] | 1991.[12] | ||||||
| Osoba | 1 933 (100,0%) | 3 680 (100,0%) | |||||
| Bošnjaci | 1 762 (91,15%) | 2 347 (63,78%)1 | |||||
| Srbi | 145 (7,501%) | 1 270 (34,51%) | |||||
| Muslimani | 10 (0,517%) | – | |||||
| Bosanci | 6 (0,310%) | – | |||||
| Nisu se izjasnili | 3 (0,155%) | – | |||||
| Ostali | 3 (0,155%) | 52 (1,413%) | |||||
| Crnogorci | 1 (0,052%) | – | |||||
| Slovenci | 1 (0,052%) | – | |||||
| Romi | 1 (0,052%) | – | |||||
| Bosanci i Hercegovci | 1 (0,052%) | – | |||||
| Jugoslaveni | – | 11 (0,299%) | |||||
Obrazovanje
Na prostoru općine postoji jedna osnovna škola u čijem sastavu se nalazi i jedna područna škola u MZ Jabuka.
Privreda
Stanovništvo na prostoru općine najviše se bavi zemljoradnjom, a manji broj uposlen je u organima uprave, javnim ustanovama i nekoliko privrednih subjekata.
Nakon reintegracije ovog dijela općine Foča u Federaciju BiH, velikim dijelom je izvršena rekonstrukcija stambenih objekata, javnih ustanova i infrastrukture.
Općina Foča je privredno nerazvijena općina koja svoju perspektivu, između ostalog, vidi u privrednom i turističkom razvoju.
Također pogledajte
Litaratura
- Desanka Kovačević-Kojić, Градска насеља средњовјековне босанске државе, Sarajevo 1978, 44,91-92, 191-192.
- Mihailo Dinić, Дубровачка средњовековна караванска трговина, Из српске историје средњег века, Beograd 2003, 694.
- Hazim Šabanović, Bosanski pašaluk, Sarajevo 1982, 140.
- Aleksandar Uzelac, Prilozi za Лексикон градова и тргова средњовјековних српских земаља, Beogradski istorijski glasnik 1, Beograd 2010, 186-187.
