Homologija (biologija)

Homologija (grč. ὅμοιος – homos = sličan, nalik, isti + λογος - logos = znanje, učenje, nauka), u biološkom kontekstu, je postojanje zajedničkih predačkih struktura i/ili gena kod razlčitih vrsta .^[1] Najopćenitije homologne strukture u evolucijskoj biologiji krila šišmiša [[ruka|ruke primata.^[1] Teorija evolucije objašnjava postojanje homolognih struktura prilagođavanju za različite potrebe što je rezultat predačkih modifikacija iz zajedničkog pretka.^[2]

U kontekstu seksualne diferencijacije – to je proces razvoja razlika između mužjaka i ženki iz nediferencirane oplođene jajne ćelije – muški i ženski organi su homologni ako se razvijaju iz istog embrionalnog tkiva.^[3] Tipski primjeri su ženski jajnici i testisi mužjaka kod sisarskih vrsta.

Homologni organi i strukture se, dakle, nasljeđuju još od zajedničkog pretka, a sve danas prisutne razlike desile su se tokom evolucijske divergencije posmatranih vrsta organizama. Termin je u biološku nauku uveo paleontolog Ričard Oven, 1840.

Homologije se uočavaju na različitim razinama biološke organizacije, od molekularne (homologne sekvence nukleotida u genima i DNK sekvencama), preko citogenetičkog (homologni hromosomi) do morfoanatomskog (homologni dijelovi organa, organi ili sistemi organa).^[4]

Reference

Vanjski linkovi

http://hmg.oxfordjournals.org/cgi/pmidlookup?view=long&pmid=16651369 *http://linkinghub.elsevier.com/retrieve/pii/S0168-9525(00)02005-9
http://linkinghub.elsevier.com/retrieve/pii/S0168-9525(08)00227-8}}^{[mrtav link]}
Brigandt, Ingo (2011) "Essay: Homology." Arhivirano 4. 3. 2016. na Wayback Machine In: The Embryo Project Encyclopedia. ISSN: 1940-5030. http://embryo.asu.edu/handle/10776/1754 Arhivirano 4. 3. 2016. na Wayback Machine

[1]

[2]

[3]

[4]