Masne kiseline

Šablon:Tipovi masti u hrani

Struktura linoleinske masne kiseline

Masne kiseline su lančani ugljikovodici raznih dužina i stepeni zasićenosti koji na kraju imaju funkcionalnu grupu karboksilne kiseline. Sistematski nazivi masnih kiselina po IUPACu se deriviraju iz imena njihovog baznog ugljikovodika dodajući na njegovo ime nastavak -ska kiselina. Na primjer, C18 zasićena masna kiselina se naziva oktadekanska kiselina, pošto je njen osnovni ugljikovodik oktadekan, C18 nezasićena masna kiselina sa jednom dvostrukom vezom se naziva oktadekenska kiselina, a sa dvije dvostruke veze oktadekadienska kiselina i tako dalje.[1][2][3][4] [5][6][7][8][9]

Zasićene masne kiseline

Zasićene masne kiseline nemaju dvostruke veze. Zasićene vodikom (od dvostrukih veza koje reduciraju broj vodika na svakom ugljiku). Jer, zasićene masnih kiselina imaju samo jednu vezu: svaki atom ugljika u lancu ima dva atoma vodika (osim za omega ugljik na kraju koji ima tri vodiika).[10][11][12][13]

Primjeri

Primjeri zasićenih masnih kiselina
Uobičajeno imeHemijska struktura C : D
Kaprilna kiselinaCH3(CH2)6COOH8: 0
Kaprinska kiselinaCH3(CH2)8COOH10: 0
Lovorns kiselinaCH3(CH2</ sub>)10COOH12: 0
Miristinska kiselinaCH3(CH2)12COOH14: 0
Palmitinska kiselinaCH3(CH2)14 COOH16: 0
Stearinska kiselinaCCH3(CH2)16COOH18: 0
Arahidonska kiselinaCH3(CH2)18COOH20: 0
Behenska kiselinaCCH3(CH2)20COOH22: 0
Lignocerna kiselinaCH3(CH2)22COOH24: 0
Kerotinska kiselinaCH3(CH2)24COOH26: 0
Trodimenzijski prikaz nakoliko masnih kiselina
Zasićena arahidna kiselina

Nezasićene masne kiseline

Nezasićene masne kiseline su sličnog oblika kao i zasićene, osim što unutar lanca imaju jednu ili više alkenskih funkcijskih skupina. gdje svaki alken zamjenjuje jednostruku ugljikovu vezu -CH2-CH2- u dijelu lanca s dvostrukom vezom -CH=CH-, što znači da je jedan atom ugljika dvostruko vezan s drugim atomom.

Takve dvostruke veze se formiraju u cis ili trans konfiguraciji.

cis
Cis konfiguracija znači da su dva atoma vodika na istoj strani dvostruke veze. Krutost te veze zadržava njeno oblikovanje, a u cis formi izomera uzrokuje da se lanac presavija i ogranićava oblikovanje slobodne masne kiseline. Što je više dvostrukih veza u cis formi, manja je savitljivost lanca. Kada lanac ima mnogo cis veza, postaje izrazito zakrivljen u svim mogućim oblicima. Naprimjer, oleinska kiselina, koja ima jednu dvostruku vezu, ima manji pregib u lancu negolinolna kiselina s dvije dvostruke veze. Linolenska kiselina, sa tri dvostruke veze, sasvim je zavinuta u obliku kuke. Učinak svega toga je da u ograničenom okružju, kao kada su, naprimjer, masne kiseline dio fosfolipida u lipidnoj dvostrukoj ovojnici ili triglicerida u kapljici lipida, cis veza ograničava sposobnost masne kiseline da se uskladišti u manjem prostoru. Na taj način utiče na tačku vrelišta membrane ili masnoće.
trans
Trans konfiguracija, suprotno od gore opisane, označava da su dva susjedna atoma vodika vezana na suprotnim stranama dvostruke veze. Posljedica toga je da ne oblikuju ispresavijanilanac, pa je oblik sličan ravnolinijskom lancu kao što je u zasićenim masnim kiselinama.

Nezasićene masne kiseline, u prirodi se pojavljuju samo u cis formi. Trans oblik se javlja isključivo pod uticajem čovjeka i prerade masnoća (npr. hidrogenacijom). Hemijski procesi obično mijenjaju prirodnu cis strukturu masnih kiselina u formu trans, koja je neprirodna i ljudski organizam je ne može preraditi.[14]

Geometrijske razlike između cis i trans oblika nezasićenih masnih kiselina, a i između zasićenih i nezasićenih masnih kiselina imaju vrlo značajnu ulogu u biološkim procesima, kao što su oni u ljudskom tijelu, a i u izgradnji bioloških struktura (ćelijskih membrana, npr. membrane).

Kod zasićenih masnih kiselina ne postoje dvostruke veze, a položaj dvostruke veze u nezasićenim masnim kiselinama je bitan za određivanje njihovih svojstava. Zbog toga se govori o početku i kraju lanca tih kiselina. Početak je mjesto na kojem se nalazi karboksilna grupa -COOH, dok je kraj gdje se u lancu nalaze tri atoma vodika, vezana na atom ugljika (CH3-). Kraj se naziva omega (ω), a prema mjestu prve dvostruke veze tog kraja označava se kaoomega-3, omega-6, odnosno omega-9 masna kiselina.

Primjeri

Primjeri nzasićenih masnih kiselina
Uobičajeno imeHemijska struktura C : D Zbirna formulaOmega
Miristoleinska kiselinaCH3(CH2)3CH=CH(CH2)7COOHC14:1C14H26O2omega-5
Palmitoleinska kiselinaCH3(CH2)5CH=CH(CH2)7COOHC16:1C16H30O2omega-7
Oleinska kiselinaCH3(CH2)7CH=CH(CH2)7COOH or cis9C18:1C18H34O2omega-9
Linolna kiselinaCH3(CH2)4CH=CHCH2CH=CH(CH2)7COOHC18:2C18H32O2omega-6
Linolenska kiselinaCH3CH2CH=CHCH2CH=CHCH2CH=CH(CH2)7COOHC18:3C18H30O2omega-3
Stearidonska kiselinaCH3CH2CH=CHCH2CH=CHCH2CH=CHCH2CH=CH(CH2)4COOHC18:4C18H28O2omega-3
Arahidonska kiselinaCH3(CH2)4CH=CHCH2CH=CHCH2CH=CHCH2CH=CH(CH2)3COOHC20:4C20H32O2omega 6
Eikosapentenska kiselinaCH3CH2CH=CHCH2CH=CHCH2CH=CHCH2CH=CHCH2CH=CH(CH2)3COOHcis,cis,cis,cis,cis5811141720:5omega-3
Eruična kiselinaCH3(CH2)7CH=CH(CH2)11COOHC22:1C22H42O2omega-9
Dokosaheksenska kiselinaCH3CH2CH=CHCH2CH=CHCH2CH=CHCH2CH=CHCH2CH=CHCH2CH=CH(CH2)2COOHcis,cis,cis,cis,cis,cis471013161922:6omega-3
Eruična kiselinaCH3(CH2)7CH=CH(CH2)11COOHC22:1C22H42O2omega-9

Prema tome , linolenska, eikosapentaenoična i dokosaheksaenoična kiselina pripadaju kategoriji omega-3 masnih kiselina. Linolna i arahidonska su omega-6, a oleinska i eručna kiselina su omega-9 masne kiseline.

Iako imaju isti broj atoma ugljika, razlika između zasićenih i nezasićenih kiselina je u dvostrukim vezama i, suglasno tome, u manjem broju atoma vodika za dva (npr. stearinska C18H36O2 za razliku od oleinske C18H34O2).

Značaj

Masne kiseline u biološkim sistemima imaju obično paran broj atoma ugljika, između 14 i 24. Najviše ima masnih kiselina sa 16 i 18 atoma ugljika. Lanci ugljikovodika kod životinjskih masnih kiselina su gotovo uvijek nerazgranati. Alkil-lanac može biti zasićen a može sadržavati jednu ili više dvostrukih veza. Konfiguracija dvostrukih veza u većini nezasićenih masnih kiselina je cis. Dvostruke veze u polinezasićenim masnim kiselinama su obično razdvojene sa bar jednom metilen funkcionalnom grupom.[15][16][17]

Također pogledajte

Reference

Vanjski linkovi

Šablon:LipidiŠablon:Masne kisekine