Artafern
Artafern ili Artafren Stariji (staroperz. „Arta+Farnah“: Slava+Pravednost[1]) je bio Histaspov sin, brat perzijskog velikog kralja Darija Velikog, satrap grada Sarda odnosno Lidije,[2] te jedan od zapovjednika perzijske vojske u doba grčko-perzijski ratova.
Politički život
Artafern je 497. pr. Kr. primio atensko veleposlanstvo koje je poslao Klisten, te ga upozorio kako moraju prihvatiti natrag tiranina Hipiju.
Naknadno, odigrao je značajnu ulogu u suzbijanju Jonskog ustanka,[3] dok je nakon sukoba bio primoran stvoriti mirovne ugovore među jonskim polisima. Izmjerio je površine njihovih teritorija u parasanzima te je prema njima odredio danak.[1] Godine 492. pr. Kr. na mjestu satrapa zamijenio ga je Mardonije.
Potomstvo
Njegov istoimeni sin Artafern Mlađi zajedno s Datisom imenovan je zapovjednikom perzijskih snaga u kažnjeničkoj ekspediciji protiv Atene i Eretrije koje su pomagale Jonski ustanak, no unatoč pokoravanju Eretrije njihov pohod završava neuspješno u bitci kod Maratona gdje su ih porazili Atenjani. Deset godina kasnije, vodio je satrapije Lidiju i Miziju.
U književnosti
Eshil u svojim djelima (koja su uglavnom povijesno irelevantna) spominje listu perzijskih kraljeva i navodi dva kralja pod imenom „Artafern“, što je vjerojatno inspirirano navedenom dvojicom perzijskih zapovjednika.
Poveznice
| Prethodnik: | Satrap Lidije (513. - 492. pr. Kr.) | Nasljednik: |
| Otan (517. - 513. pr. Kr.) | Artafern Mlađi (492. - 470-ih pr. Kr.) |