Bačko-bodroška županija
| Bačko-bodroška županija | |||
| |||
 | |||
| Sjedište županije | Baja Sombor | ||
| Broj stanovnika | 812.400 (1910.) | ||
| Površina | 10.362 km2 | ||
 | |||
.svg)
Bačko-bodroška županija (nje. Komitat Bács-Bodrog, mađ. Bács-Bodrog vármegye) je bila jedna od pograničnih županija Austro-Ugarske monarhije koja se prostirala na površini koja otprilike odgovara ukupnoj površini srednjovjekovnih ugarskih županija: Bačkoj županiji i Bodroškoj županiji
Zemljopis
Ova županija graničila je s mađarskim županijama Baranjskom, Peštansko-piliško-šoltsko-kiškunskom, Čongradskom županijom i Torontalskom županijom te hrvatsko-slavonskom županijom Srijemskom županijom.
Županija se protezala između Dunava na zapadu i jugu i Tise na istoku. Pokrivala je površinu od 10.362 km2, a 1910. je imala 812.400 stanovnika.
Povijest
Bodrog su uništili Mongoli još od ranije i premda je kasnije bio obnovljen, danas su ruševine pod vodom Dunava. Dok su tvrđavu Bač opet razorili Turci, a Bač gradić (koji je u blizini ruševina nekadašnje tvrđave) postoji i danas.
Bačko-bodroška županija je bila stvorena 1802. godine tek nakon Velikog bečkog rata, spajanjem Bačke i Bodroške županije.
U početku mu je administrativni centar bio riječni gradić Baja na Dunavu, dok mu je centar kasnije bio premješten u grad Sombor, što je onda tako i ostalo do kraja I. svjetskog rata, kada je Austro-Ugarska ukinuta.
Stanovništvo
Prema popisu stanovništva u Kraljevini Ugarskoj 1910. sprovedenom po spornoj metodologiji, nacionalni sastav je bio[1]:
| Nacionalnost | ||
|---|---|---|
| Kotar | Popis 1900. | Popis 1910. |
| Mađari | 244.920 | 267.714 |
| Nijemci | 179.509 | 178.950 |
| Hrvati | 319 | 520 |
| Slovaci** | 28.330 | 28.501 |
| Rumunji | 282 | 189 |
| Rusini | 9.759 | 10.400 |
| Srbi | 113.940 | 117.854 |
| ostali * | 26.861 | 28.432 |
- Bunjevački Hrvati, šokački Hrvati, bošnjački Hrvati itd.