Dominikanska Republika
Dominikanska Republika (Dominikana), država u Karipskom moru. Zauzima dvije trećine istočnoga dijela otoka Hispaniola i graniči s Haitijem. Dominikansku Republiku često miješaju s Dominikom, također državom u Karipskom moru.
| Dominikanska Republika República Dominicana | |||||
|---|---|---|---|---|---|
| |||||
| Geslo Dios, patria, libertad (španjolski, "Bog, domovina, sloboda") | |||||
| Himna Quisqueyanos valientes | |||||
 Položaj Dominikanske Republike | |||||
| Glavni grad | Santo Domingo | ||||
| Službeni jezik | španjolski | ||||
| Državni vrh | |||||
| - Predsjednik | Luis Abinader | ||||
| Neovisnost | od Haitija 27. veljače 1844. | ||||
| Površina | 129. po veličini | ||||
| - ukupno | 48.671 km2 | ||||
| - % vode | 0,72 % | ||||
| Stanovništvo | 86. po veličini | ||||
| - ukupno (2010) | 9.478.612[1] | ||||
| - gustoća | 208,8/km2 | ||||
| Valuta | dominikanski peso (100 centavosa) | ||||
| Pozivni broj | 1-809 | ||||
| Vremenska zona | UTC -4 | ||||
| Internetski nastavak | .do | ||||
Povijest
Otok Hispaniola otkrio je Kristofor Kolumbo 1492. Narod Arawak, koji je naseljavao otok, ubrzo je istrijebljen. Od 1503. Španjolci dovoze na otok crnce, robove. Francuzi i Španjolci su 1697. podijelili otok. 1795. godine Španjolska se odrekla svog dijela otoka. Jean Pierre Boyer pod svojom vlašću 1822. – 1844. ujedinio je cijeli otok Hispaniola, da bi se 1844. Dominikanska Republika, gdje su u većini bili mulati, se ponovno odvojila. Od 1930. do 1961., diktatorski je vladao Rafael Leonidas Trujillo, sve dok nije ubijen u atentatu 1965. SAD su vojnom intervencijom spriječili da izabrani predsjednik Juan Bosch Gavino zavlada. Rezultat američkog upletanja bila je diktatura Joaquina Vidella Balaguere od 1966. do 1978.
Politika
Dominikanska Republika se dijeli na 31 provinciju i jedan distrikt (Santo Domingo). Predsjednik republike je i šef države i predsjednik vlade. Predsjednik i potpredsjednik se biraju svake 4 godine. Prvi predsjednik bio je Pedro Santana izabran 1844. godine.Buenaventura Báez bio je predsjednik u pet mandata, Pedro Santana, Ulises Heureaux i Leonel Fernández u tri mandata. Trenutni predsjednik je Danilo Medina izabran na izborima 2012. godine.
Provincije
Dominikanska Republika je podijeljena na trideset i jednu provinciju, dok je glavni grad, Santo Domingo nacionalni distrikt (španjolski: Distrito Nacional). Provincije su prva razina administrativne podjele zemlje.
Zemljopis
Glavni i najveći grad je Santo Domingo. Dominikanska Republika ima kopnenu granicu samo s Haitijem.
Gospodarstvo
Ekonomija se uglavnom oslanja na turizam. Nezaposlenost je 1999. bila 13,8%.
Demografija
Od ranih šezdesetih godina XX. st. velik je broj stanovnika iselio u Sjedinjene Američke Države. Dominikanci su danas u SAD-u, od svih nacionalnih manjina, najveća latino skupina.
Dobna struktura:
- 0 – 14 godina: 34 % (muški 1.486.902; žene 1.422.977)
- 15 – 64 godina: 61 % (muški 2.609.934; žene 2.518.330)
- 65 godina i više: 5 % (muški 192.254; žene 212.136) (2000., približno.)
- Prirodni prirast:1,64 % (2000., približno)
Kultura
U Dominikanskoj Republici glavna vjera je katoličanstvo, a vjerska tolerancija je velika.
Jezici
Dominikanska Republika ima 4 jezika, od kojih je španjolski nacionalni s 6,890.000 govornika (1995.). Ostala 3 jezika od kojih je jedan znakovni su: haićanski temeljen na francuskom 159.000 (1987.), engleski 8000 (Holm 1989) i dominikanski znakovni jezik kojim se služi nepoznati broj gluhih osoba.[2]
Razno
- Komunikacije u Dominikanskoj Republici
- Prijevoz u Dominikanskoj Republici
- Oružane snage Dominikanske Republike
- Vanjski poslovi Dominikanske Republike
- Dominikanska kuhinja
