Turizam

Turizam je skup odnosa i pojava koje proizlaze iz putovanja i boravka posjetitelja nekog mjesta, ako se tim boravkom ne zasniva stalno prebivalište i ako s takvim boravkom nije povezana nikakva njihova gospodarska djelatnost (Hunziker i Krapf, 1942). Obuhvaća rekreaciju, putovanje i odmor.

Turistička kretanja se dijele na vrste i specifične oblike turizma. Dok su vrste turizma definirane određenim kriterijem npr. prema trajanju boravka turista (boravišni, vikend i izletnički turizam), specifični oblici turizma obilježeni su specifičnim turističkim motivom koji posjetitelje privlači u točno određene destinacije, npr. lov - lovni turizam. Specifični oblici turizma orijentirani su na manje (definirane) segmente turističke potražnje, a nastali su kao suprotnost masovnom turizmu.

Etimologija

Riječ turist prvi je puta korištena 1772. godine, a riječ turizam 1811. godine.^[1]^[2] Riječi turist i turizam sastoje se od riječi tour, koja je izvedena iz staroengleske riječi turian, starofrancuske torner, od latinskog tornare; što znači "uključiti se u tok", koja i sama ima korijene starogrčke riječi tornos (τόρνος); što znači "tok".^[3]

Popisi i statistika turizma u svijetu

Ukupan broj prekograničnih turističkih putovanja

Međunarodni turistički dolasci u 2012. godini dosegli su brojku od 1,035 milijardi, u odnosu na brojku od 996 milijuna u 2011. godini, te 952 milijuna u 2010. godini.^[4] U 2011. i 2012. godini međunarodna potražnja za putovanjima nastavila se povećavati usprkos gubicima koji su nastali kao rezultat velike recesije iz kasnih 2000-ih godina, kada je turizam, od druge polovice 2008. godine do kraja 2009. godine, kao grana doživio znatan pad. Nakon porasta od 5 % u prvoj polovici 2008. godine, postotak inozemnih dolazaka turista se u drugoj polovici iste godine smanjio, te je godina završila s povećanjem od 2 % u odnosu na povećanje od 7 % prethodne godine.^[5] Negativni trend se nastavio tijekom 2009. godine, a u nekim zemljama i pojačao zbog izbijanja virusa gripe H1N1, što je rezultiralo padom od 4,2 % te godine, a broj dolazaka međunarodnih turista smanjio se na 880 milijuna. Međunarodni turistički prihodi doživjeli su pad od 5,7 %.^[6]

Najveće svjetske turističke destinacije

Svjetska turistička organizacija navodi sljedećih deset destinacija kao najposjećenije po broju dolazaka međunarodnih turista u 2016. godini:

Mjesto	Država	UNWTO regija^[7]	Međunarodni turistički dolasci (2016.)^[8]
1.	Francuska	Europa	82,6 milijuna
2.	SAD	Sjeverna Amerika	75,6 milijuna
3.	Španjolska	Europa	75,6 milijuna
4.	NR Kina	Azija	59,3 milijuna
5.	Italija	Europa	52,4 milijuna
6.	Ujedinjeno Kraljevstvo	Europa	35,8 milijuna
7.	Njemačka	Europa	35,6 milijuna
8.	Meksiko	Sjeverna Amerika	35,0 milijuna
9.	Tajland	Azija	32,6 milijuna
10.	Malezija	Azija	26,8 milijuna

Međunarodni prihodi od turizma

Krakov, bivši glavni grad Poljske, središte kulturnog turizma

Međunarodni prihodi od turizma 2014. godine dosegli su 1,2 bilijuna američkih dolara, što odgovara porastu od 3,7 % u odnosu na 2013. godinu.^[9] Svjetska turistička organizacija navodi sljedeće države kao deset najvećih država kad su u pitanju prihodi od turizma (2016.):

Mjesto	Država	UNWTO regija^[7]	Međunarodni prihodi od turizma (2016.)^[8]
1.	SAD	Sjeverna Amerika	204,5 milijardi $
2.	NR Kina	Azija	114,1 milijardi $
3.	Španjolska	Europa	56,5 milijardi $
4.	Francuska	Europa	45,9 milijardi $
5.	Ujedinjeno Kraljevstvo	Europa	45,5 milijardi $
6.	Tajland	Azija	44,6 milijardi $
7.	Italija	Europa	39,4 milijardi $
8.	Njemačka	Europa	36,9 milijardi $
9.	Hong Kong	Azija	36,2 milijardi $
10.	Makao	Azija	31,3 milijardi $

Međunarodni izdaci za turizam

Svjetska turistička organizacija navodi sljedeće države kao deset najvećih država kada su u pitanju izdaci za turizam (2016.):

Mjesto	Država	UNWTO regija^[7]	Međunarodni izdaci za turizam (2016.)^[8]
1.	NR Kina	Azija	292,2 milijardi $
2.	SAD	Sjeverna Amerika	112,9 milijardi $
3.	Njemačka	Europa	77,5 milijardi $
4.	Ujedinjeno Kraljevstvo	Europa	63,3 milijardi $
5.	Francuska	Europa	38,4 milijardi $
6.	Rusija	Europa	34,9 milijardi $
7.	Kanada	Sjeverna Amerika	29,4 milijardi $
8.	Južna Koreja	Azija	25,0 milijardi $
9.	Italija	Europa	24,4 milijardi $
10.	Australija	Oceanija	23,5 milijardi $