Hessen (dinastija)

Hessenovci, europska vladarska dinastija koja je vladala Hessenom, tako što je jedna grana obitelji vladala pod naslovom prinčeva izbornika do 1866. godine, a druga linija kao veliki vojvode do 1918. godine. Članovi pobočnih linija dinastije vladali su kao kraljevi Švedske i veliki vojvode Finske. Dinastija je nastala kao izravan muški ogranak dinastije Brabant.

Dinastija Hessenovci
grb velikog vojvodstva Hessen (1806.-1918.)
Država	Njemačka, Švedska, Finska
Matična kuća	Brabant
Mlađe linije	Hessen-Kassel Hessen-Darmstadt • Battenbergovci
Naslovi	pokrajinski grof princ-izbornik Hessena veliki vojvoda Hessena švedski kralj veliki vojvoda Finske
Osnutak	1264.
Osnivač	Henrik I. Hessenski
Svrgnuće	1918.
Zadnji vladar	Ernest Luj, veliki vojvoda Hessena
Sadašnji rodonačelnik	Henrik Donat Hessenski

Obitelj je preko svojeg morgantskog ogranka, Battenbergovaca u rodbinskoj vezi s britanskom kraljevskom dinastijom Windsor, budući da su djeca kraljice Elizabete II. i njezina supruga, princa Philipa, nasljednici obitelji Battenberg (Mountbatten) preko Philipove ženske linije.

Dinastija Hessen utemeljena je 1241. gofine nakon udaje pokrajinske grofice Sofije Turinške (1224.-1275.), kćeri pokrajinskog grofa Luja IV. Turinškog, s Henrikom II., vojvodom Brabanta (1207.-1248.). Sofija je bila baštinica Hessena kojeg je predala svom sinu Henriku, koji je postao prvim pokrajinskim grofom Hessena.

Godine 1803. pokrajinska grofovija Hessen-Kassel bila je uzdignuta na razinu elektorata, dok je pokrajinska grofovija Hessen-Darmstadt bila 1806. godine uzdignuta na razinu velikog vojvodstva. Elektorat Hessen-Kassel anektirala je Pruska 1866. godine, dok je Veliko vojvodstvo Hessen ostalo suvereno do ukidanja monarhija na prostoru Njemačke 1918. godine.