Indeks loma

Indeks loma (oznaka n) je bezdimenzionalna fizikalna veličina koja opisuje međudjelovanje svjetlosti i optički prozirne tvari, a definirana je kao omjer brzine svjetlosti u vakuumu c i brzine svjetlosti u tvari v:

Refrakcija ili lom svjetlosti.
Snelliusov zakon se odnosi na dobro poznatu pojavu lomljenja svjetlosti (refrakcije) na granici dvaju sredstava.
Totalna refleksija nastaje kada zrake svjetlosti koje se šire iz optički gušćeg u optički rjeđe sredstvo padaju na granicu tih sredstava pod kutom većim od nekoga graničnoga kuta.

Posljedica je promjene brzine svjetlosti promjena pravca njezina širenja pri prelasku iz jednoga optičkog sredstva u drugo. Što je indeks loma veći, veća je promjena pravca, odnosno veći je lom svjetlosti (refrakcija). Indeks loma može se s pomoću Snelliusova zakona odrediti iz geometrijskih odnosa kutova zraka svjetlosti prema površini sredstva u kojem dolazi do loma:

gdje je: θ1 - upadni kut prema okomici na površinu sredstva, θ1 - kut loma, n1 - indeks loma optičkoga sredstva iz kojega svjetlost dolazi, a n2 - indeks loma optičkoga sredstva u koje svjetlost ulazi. Često se rabi relativni indeks loma, koji je jednak omjeru indeksa loma dvaju sredstava:

Svjetlost se u nekoj tvari širi brzinom:

gdje je: εr - relativna dielektrična permitivnost tvari, a μr - relativna magnetska permeabilnost. Kako za relativnu magnetsku permeabilnost u optički prozirnom sredstvu vrijedi μr ≈ 1, proizlazi da indeks loma ovisi samo o relativnoj dielektričnoj permitivnosti:

Međutim, za mnoge tvari dolazi do odstupanja od toga izraza, zbog postojanja električnih dipola u dielektricima i ovisnosti relativne dielektrične permitivnosti o frekvenciji svjetlosti.[1]

Indeks loma materijala je broj koji pokazuje koliko puta je brzina svjetlosti u nekoj sredini manja od brzine u vakuumu. Lom je najočiglednija manifestacija promjene brzine svjetlosti elektromagnetskog zračenja pri prelasku iz jedne sredine u drugu.

Indeks loma zavisi od frekvencije svjetlosti što se eksperimentalno pokazuje u pojavi spektra kada se zrak polikromatske (bijele) svjetlosti propusti kroz prizmu.

Indeks loma je važna osobina materijala i mjeri se pomoću refraktometra.

Indeks loma nekih materijala

Brzina svjetlosti je u vakuumu c = 300 000 km/s, a brzina svjetlosti u vodi c2 = 3/4 c, pa je indeks loma za vodu:

Brzina svjetlosti u staklu je približno 2/3 brzine svjetlosti u vakuumu, pa je indeks loma za staklo 3/2 = 1,5. Indeks loma za led je 1,31, za kvarcno staklo od 1,7 do 1,9, za krunsko staklo 1,51. Što je indeks loma neke tvari veći, to se svjetlost u toj tvari jače lomi. Kad zraka svjetlosti prelazi iz vakuuma u bilo koje prozirno sredstvo, ona se lomi prema okomici. Svjetlost ima najveću brzinu u vakuumu, a manju u svim drugim prozirnim sredstvima.[2]

Indeks loma nekih materijala
Materijalλ (nm)nRef.
Vakuum1 (po definiciji)
Zrak kod standardnih uvjeta1,000277
Plinovi kod 0 °C i 1 atm
Zemljina atmosfera589,291,000293[3]
Ugljikov dioksid589,291,001[4][5][6]
Helij58,.291,000036[3]
Vodik589,291,000132[3]
Tekućine kod 20 °C
Arsenijev trisulfid i sumpor u metilenovom jodidu1,9[7]
Benzen589,291,501[3]
Ugljikov disulfid589,291,628[3]
Ugljikov tetraklorid589,291,461[3]
Etanol (alkohol)589,291,361[3]
Silicijevo ulje1,336–1,582[8]
Voda589,291,330[3]
10% otopina glukoze u vodi589,291,3477[9]
20% otopina glukoze u vodi589,291,3635[9]
60% otopina glukoze u vodi589,291,4394[9]
Krutine na sobnoj temperaturi
Titanijev dioksid (rutil)589,292,614[10][11]
Dijamant589,292,419[3]
Silicijev karbid (moisanit)2,65–2,69
Stroncijev titanat589,292,41[12]
Jantar589,291,55[3]
Silicijevo staklo589,291,458[3][13]
Natrijev klorid589,291,544[14]
Ostali materijali
Ukapljeni helij1,025
Vodeni led1,31
TFE/PDD (Teflon AF)1,315[15][16]
Kriolit1,338
Aceton1,36
Etanol1.36
Politetrafluoretilen (teflon)1,35–1,38[17]
Otopina šećera, 25%1.3723[18]
Rožnica (ljudska)1,373/1,380/1,401[19]
Leća (ljudska)1,386–1,406
Kerozin1,39
Otopina šećera, 50%1,4200[18]
Pyrex (borosilikatno staklo)1,470[20]
Glicerol1,4729
Otopina šećera, 75%1,4774[18]
Akrilno staklo1,490–1,492
Krunsko staklo (čisto)]1,50–1,54
Halit (kamena sol)1,516
Polietilentereftalat (PET)1,5750
Polikarbonati1,60
Flintsko staklo (čisto)1,60–1,62
Brom1,661
Flintsko staklo (nečisto)1,523–1,925
Safir1,762–1,778
Borov nitrid2-2,14[21]
Cirkonijev dioksid2,15–2,18[22]
Kalijev niobate (KNbO3)2,28
Cinkov oksid3902,4
Cinabarit (živin sulfid)3,02
Silicij1200 - 85003,42–3,48[23]
Galij(III) fosfid3,5
Galij(III) arsenid3,927
Germanij3000 - 160004,05–4,01[24]

Izvori

Vanjske poveznice

Logotip Zajedničkog poslužitelja
Zajednički poslužitelj ima još gradiva o temi Indeks loma