Permski kraj
Permski kraj (ruski:Пе́рмский край) je federalni subjekt Ruske Federacije. Nastao je kao posljedica referenduma iz 2003. godine na kojemu je izglasano spajanje Permske oblasti i Permjačkog autonomnog okruga
Пермский край | |||||
|---|---|---|---|---|---|
| |||||
 Zemljopisni položaj federalnog subjekta u Ruskoj Federaciji | |||||
| Upravno središte (Административный центр) | Perm | ||||
| Službeni jezici | ruski | ||||
| Politički status | Kraj | ||||
| Savezni okrug | Privolški | ||||
| Gospodarska regija | Uralska | ||||
| Guverner (Губернатор) | Oleg Anatoljevič Čirkunov (Олег Анатольевич Чиркунов) | ||||
| Predsjedatelj Vlade (Председатель Правительства) | Valerij Suhih (Валерий Сухих) | ||||
| Zakonodavno tijelo | Zakonodavno Sobranje (Законодательно Собрание) | ||||
| Predsjedatelj Zakonodavnog Sobranja Permskog kraja (Председатель Законодательного Собрания Пермской края) | Nikolaj Andrejevič Devjatkin (Николай Андреевич Девяткин) | ||||
| Površina | 27. po veličini | ||||
| - ukupno | 160.600 km² | ||||
| - % vode | 2 % | ||||
| Stanovništvo | 15. po veličini | ||||
| - ukupno (2008.) | 2.718.227 | ||||
| - Gustoća | 16,9/km² | ||||
| Vremenska zona |  Ekaterinburško vrijeme (UTC+5/+6) | ||||
| Automobilska oznaka | 59, 81, 159 (na ozemlju Komi-Permjačkog okruga) | ||||
Grad Perm je središte ovog kraja.
Permjački autonomni okrug i dalje ima autonomiju unutar Permskog kraja. Tijekom 2006. će zadržati i zaseban proračun, no nakon toga se i proračuni spajaju u jedan. Tranzicijski period je usvojen zbog činjenice da se Permjački autonomni okrug jako oslanja na saveznu pomoć, pa bi nagli prijelaz bio poguban po ekonomiju okruga.
Zemljopis
Zemljopisna situacija
Permski kraj nalazi se na istoku Istočnoeuropske nizine i zapadnoj padini Srednjeg i Sjevernog Urala. 99,8% površine kraja nalazi se u Europi, 0,2% - u Aziji.
Maksimalna duljina kraja:
- od sjevera do juga - 645 km.
- od istoka do zapada - 417,5 km.
Krajnje točke:
- na sjeveru — gora Pura-Munit (1094 m)) — 61°39' s. š.
- na jugu - 56°06's. š. (u blizini nekadašnjeg sela Elnik Bijavašskogo, selskog sovjeta Oktobarskog okruga)
- na zapadu - 1 km od kote 236, Razvodnica rijeka Lepju, Peles, Kažim, 51°47' i.d.
- na istoku - najviši vrh hrbta Hoza-Tump, planina Raht-Sori-Sjahl, 59° 29' i.d.
Granice kraja uvijaju se i imaju dužinu više od 2 200 km.
Klima
Klima Permskog kraja - umjereno kontinentalna.
Zima duga, sniježna. Prosječna temperatura u siječnju na sjevero-istoku kraja -18,5°C, na jugo-zapadu od -15°C. Minimalna temperatura (u sjevernoj regiji) bila je -53°C.
Reljef
Rijeke
Minerali
Flora
Vladajući tip vegetacije u Permskom kraju su šume. One pokrivaju 71% pokrajine. Dominantna vrsta drveća su smreke i jele. Udio bjelogoričnog drveća raste u smjeru od sjevera prema jugu.
Fauna
U Permskom kraju, postoji 62 vrsta sisavaca (više od 30 njih imaju lovnu vrijednost), više od 270 vrsta ptica, 39 vrsta riba, 6 vrsta gmazova i 9 vrsta vodozemaca.
Zaštićena područja
Crkve i samostani Permskog kraja
Muzeji Permskog kraja
Povijest
Permski kraj je osnovan 1. prosinca 2005., spajanjem Permske oblasti i Komi-Permjačke autonomne oblasti, u skladu s rezultatima referenduma održanog 7. prosinca 2003.
Vanjske poveznice
 | Ovaj dio članka je nedovršen ili treba nadopune. Pomozite Wikipediji i dopunite ga. |
