Rostov na Donu
Rostov na Donu, rus., Ростов-на-Дону, je grad u južnoj Rusiji. Leži 46 km od ušća Dona u Azovsko more i administrativno je središte Rostovske oblasti.
| Rostov na Donu Ростов-на-Дону | |||
|---|---|---|---|
 | |||
| |||
| Koordinate: 55°01′N 82°56′E / 55.017°N 82.933°E | |||
| Država |  Rusija | ||
| Oblast | Rostovska oblast | ||
| Vlast | |||
| - Gradonačelnik | Mihail Černišov | ||
| Površina | |||
| - Ukupna | 354 km2 | ||
| Stanovništvo | |||
| - Grad | 1.048.991 | ||
| - Gustoća | 3,126/km2 | ||
| Vremenska zona | UTC+4 (UTC+4) | ||
| Službena stranica http://www.rostov-gorod.ru | |||
Povijest
Osnovala ga je carica Elizabeta 1749. godine na desnoj obali Dona, kako bi štitio ruske trgovačke puteve. Godine 1760. u gradu je podignuta Rostovska tvrđava.
U vrijeme Sovjetskog Saveza boljševici su uništili crkvu Aleksandra Nevskog. U Drugom svjetskom ratu Rostov je jako stradao jer su ga Nacisti osvojili 1941. i 1942. godine.
Danas je Rostov političko, kulturno i gospodarsko središte južne Rusije. To je grad koji se u postkomunističkim vremenima brzo razvija.
Rostov je prometno čvorište južne Rusije. On ima veliku željezničku stanicu i važnu međunarodna zračnu luku.
Najvažnija industrijska grana u gradu je prerada drva, kemijska i elektronička industrija. Zemlja oko Rostova izuzetno je plodna, tako da iz tog kraja stiže mnogo prehrabrenih proizvoda. Također, poznati su i rudnici kamenog uglja, jedni od najvećih u Rusiji.
Najveća obrazovna institucija u gradu je Rostovsko državno sveučilište.
Stanovništvo
Po popisu stanovištva iz 2009. godine, Rostov na Donu ima 1.048.991 stanovnika raspoređenih na 354 km².
| 2002. | 2010. |
|---|---|
| 1.068.267 | 1.089.851 |
Vanjske poveznice
- http://www.rostov-gorod.ru// Arhivirana inačica izvorne stranice od 2. siječnja 2011. (Wayback Machine)