Rostov na Donu
Rostov na Donu (rus. Ростов-на-Дону) je grad u Rusiji i administrativno sedište Rostovske oblasti. Nalazi se na jugu zemlje, 46 kilometara od ušća Dona u Azovsko more. Udaljen je od Moskve 1226. kilometara. Rostov je jedan od najvećih gradova evropskog dela Rusije i poznat je pod imenom "vrata Kavkaza". Prema popisu stanovništva iz 2010. u gradu je živelo 1.089.851 stanovnika.
Rostov na Donu | ||||
---|---|---|---|---|
Zgrada opštinske dume u centru grada | ||||
Država | Rusija | |||
oblast | Rostovska oblast | |||
osnivanje | 1749. | |||
grad_od | 1807. | |||
Stanovništvo | 1.089.851 ({{{godina popisa}}}) | |||
Površina | 354 km² | |||
nadmorska_visina | 130 | |||
vremenska_zona | UTC+4 | |||
pozivni_broj | +7 863 | |||
OKATO_kod | 60401 | |||
veb-strana | www.rostov-gorod.ru | |||
gradonačelnik | Mihail Černišov | |||
Geografija
Klimatološki medijani za Rostov na Donu | |||||||||||||
---|---|---|---|---|---|---|---|---|---|---|---|---|---|
Mjesec | jan-sij | feb-velj | mar-ožu | apr-tra | maj-svi | jun-lip | jul-srp | aug-kol | sep-ruj | okt-lis | nov-stu | dec-pro | godina |
Apsolutni maksimum (°C) | 15,0 | 19,8 | 26,0 | 33,6 | 35,6 | 38,4 | 39,6 | 39,8 | 36,7 | 31,0 | 25,0 | 18,5 | 39,8 |
Srednji maksimum (°C) | −1,1 | 0,2 | 6,0 | 16,6 | 22,9 | 27,1 | 29,1 | 28,3 | 22,5 | 14,2 | 6,3 | 2,2 | 14,5 |
Srednja dnevna (°C) | −4,4 | −3,5 | 1,6 | 10,9 | 16,9 | 21,2 | 22,9 | 21,9 | 16,4 | 9,1 | 2,9 | −0,7 | 9,7 |
Srednji minimum (°C) | −7,1 | −6,3 | −1,6 | 6,5 | 11,8 | 16,0 | 17,6 | 16,4 | 11,3 | 5,3 | 0,5 | −3,0 | 5,6 |
Apsolutni minimum (°C) | −31,9 | −30,9 | −28,1 | −10,4 | −4,3 | −0,1 | 7,6 | 2,6 | −4,6 | −10,4 | −25,1 | −28,5 | −31,9 |
Precipitacija (mm) | 49 | 48 | 46 | 55 | 53 | 60 | 60 | 51 | 40 | 37 | 48 | 71 | 618 |
Izvor: Pogoda i klimat |
Istorija i sadašnjost
Rostov na Donu je osnovan 1749. na desnoj obali Dona, kako bi štitio ruske trgovačke puteve. Godine 1760. u gradu je podignuta Rostovska tvrđava.
U vreme Sovjetskog Saveza boljševici su uništili crkvu Aleksandra Nevskog. U Drugom svetskom ratu Rostov je mnogo stradao budući da su ga Nemci osvojili 1941. i 1942. godine.
Danas je Rostov politički, kulturni i privredni centar južne Rusije. To je grad koji se u postkomunističkim vremenima brzo razvija.
Rostov je saobraćajno čvorište južne Rusije. On ima veliku železničku stanicu i važan međunarodni aerodrom.
Najvažnija industrijska grana u gradu je prerada drveta, hemijska i elektrotehnička industrija. Zemlja oko Rostova izuzetno je plodna, tako da iz tog kraja stiže mnogo prehrabrenih proizvoda. Takođe, poznati su i rudnici kamenog uglja, jedni od najvećih u Rusiji.
Najveća obrazovna institucija u gradu je Rostovski državni univerzitet,
Stanovništvo
Prema preliminarnim podacima sa popisa, u gradu je 2010. živelo 1.089.851 stanovnika, 21.584 (2,02%) više nego 2002.
2002. | 2010. |
---|---|
1.068.267[1] | 1.089.851[2] |