Slavonska eparhija

Mnogi pisani dokumenti iz Novog vijeka govore o Srpskom pravoslavnom stanovništvu na području Slavonije. Kako se odlikovao u mnogim ratovima protiv neprijatelja Hrvatsko-ugarske kraljevine vojskovoša Vuk Branković od kralja Matije Korvina dobiva posjed u blizi grada Bijela Stijena. Od 15. stoljeća nakon odlaska Turaka, u zapadnoj Slavoniji se naseljavaju Srbi iz Bosne i Srbije te počinju prakticirati Istočnu liturgiju.

Požeška mitropolija

Nakon obnove Pećke patrijaršije, Zapadna Slavonija dobiva mitropoliju s nazivom Požeška eparhija. Njezino sjedište započelo je u manastiru Orahovica, o čemu svjedoči spis Cvetom triopdu u kojem piše: „pri vsesveštenom mitropolite požeškom kir Josifu, pri igumenu že remetskomu jeromonahu kir Maksimu. Togda že prestolom pekskim svetiteljstvujuštu arhiepiskopu kir Savatiju".

Pakračka eparhija

Austrijsko-turski rat je donio mnoge nemire na području Slavonije. Već nakon prve godine ratovanja, upražnjena je stolica mitropolita požeškog, a cilj je bio proširiti eparhiju na područje oslobođene Slavonije. Srpki patrijarh Arsenije III. od cara Leopolda I. dobiva slobodu pravoslavna vjere, ali je ubrzo to i povuko. Na mjesto požeškog episkopa dolazi Petronije Ljubibratić koji gradi crkvu i episkopski dvor u Pakracu. Nakon što je patrijarh Arsenije III. vraćen na službu patrijarha od Janjića, brata Petronija Ljubibratića za 1000 forinti kupuje crkvu i vladičanski dvor u Pakracu te za njegovo namjesništvo stavlja vikarskog episkopa Sofronija Podgoričana te on postaje i mitropolit Osječko-poljske eparhije i Pakračke eparhije.^[1]

Slavonska eparhija

Od 1959. nosi naziv Slavonska sve do danas.

Mitropoliti požeški

• Josif
• Vasilije
• Sofronije
• Grigorije
• Stefan

Pakrački episkopi

• Sofronije Podgoričanin (1705-1710),
• Vasilije Rajić (1710-1714),
• Gavrilo Popović (1715-1716),
• Atanasije Radošević (1717-1720),
• Nikifor Stefanović (1721-1743),
• Sofronije Jovanović (1743-1757),
• Vićentije Jovanović Vidak (1757-1759),
• Arsenije Radivojević (1759-1769),
• Atanasije Živković (1770-1781),
• Josif Jovanović Šakabenta (1781-1783),
• Pavle Avakumović (1783-1786),
• Kiril Živković (1786-1807),
• Josif Putnik (1808-1828),
• Georgije Hranislav (1829-1839),
• Stefan Popović (1839-1843),
• Stefan Kragujević (1843-1864),
• Nikanor Grujić (1864-1887),
• Miron Nikolić (1890-1941),
• Damaskin Grdanički (1945-1951)

Slavonski episkopi

• Emilijan Marinović (1952. – 1981.)
• Lukijan Pantelić (1985. – 1999.)
• Sava Jurić (1999. – 2013.)
• Jovan Ćulibrk (od 2014.)

• Službene stranice Pakračko-slavonske eparhije