Idi na sadržaj

Šišarka

S Wikipedije, slobodne enciklopedije
Zrela šišarka Pinus coulteri, najteža borova šišarka
Nezrele muške ili polenske šišarke Pinus ponderosa var. scopulorum
Mlade šišarke plave smrče
Bobičasta šišarka

Šišarka ili češer je biljni organ u diviziji Pinophyta (čeitinari), koji sadrži reprodukcijske strukture. Poznate su drvenaste ženske šišarke, koje proizvode sjeme. Muški češeri, koji proizvode polen, obično su zeljasti i mnogo manje vidljivi čak i u punoj zrelosti.

Engleski naziv im je conus, zbog činjenice da oblik kod nekih vrsta nalikuje konusu. Pošto to ime ima latinski korijen, nekada se sve biljke sa šišarkom označavaju kao konifere (Coniferae).

Pojedine ploče konusa poznate su kao "ljuske".[1]

Pregleduredi izvor

Šišatka je po porijeklu kratki izdanak koji nosi reprodukcijske organe (plodne listiće, sporofile). Jednospolne su, muške ili ženske. Šišarke oba spola obično se nalaze na istoj biljci, po čemu se takve biljke označavaju kao jednodomne (jednodome). Rjeđe su dvodomne, sa šišarkama samo jednog spola na stablu. U njima se nalaze spolni organi. Muške čine prašnički listovi skupljeni u rese. Svaki od njih ima dvije prašnice sa polenovim zrncima. U svakom zrncetu nalaze se po u dvije nepokretne spolne ćelije. U ženskim šišarkama razvijaju se sjemenke.

Ženske šišarke sastoje se od plodnih listova. U svakom od njih su po dva sjemena zametka sa ženskom spolnom ćelijom. Sjemeni zameci nalaze se otvoren na plodnim listovima. Polenova zrnca su lahka, pa ih raznosi vjetar. Donosi li ih do sjemenih zametaka ženskog češerića, dolazi do oprašivanja, nakon čega dolazi do oplodnje. Oprašivanje pomoću vjetra označava se kao anemofilija. Iz oplođene jajne ćelije nastaje zametak koji proklija u novu biljku.[2]

Iz sjemenih zametaka na svakom plodnom listu nastaju dvije sjemenke. Zeleni plodni listovi postepeno odrvenjavaju i međusobno se razmaknu. Listovi sa sjemenkama čine plod šišarku. Zreli češer je okrenut prema dolje, ali u tom pogledu ima i izuzetaka. Sjemenke su lahke, a lahko i ispadaju iz češera, pa ih raznosi ivjetar.

Pseudošišarkeuredi izvor

Razvoj pseudošišarke, tip ananasa
Pseudošišarka smrče sitka

Norveška i sitka smrča skloni su stvaranju pseudošišarki tipa ananasa, zvane gale, uzrokovane vunastim lisnim ušima, „Adelges abietis“. Ovo nisu šišarke, iako jako liče na njih.Iako nisu četinjači, njihove strukture zrelog sjemena blisko liče na šišarke.

Galerijauredi izvor

Referenceuredi izvor

Vanjski linkoviuredi izvor

🔥 Top keywords: Početna stranaSpisak pozivnih brojeva državaCreative Commons licencaPosebno:Nedavne izmjenePosebno:PretragaDraginja NadaždinRomska himnaFinale UEFA Lige prvaka 2024.Evropsko prvenstvo u nogometu 2024.Aleksandar SeksanFacebookBosna i HercegovinaSpisak država po površiniGenocid u SrebreniciAjetul-KursiSpisak pozivnih brojeva u Bosni i HercegoviniSpisak država Evrope po površiniSeksŽupanije u HrvatskojVukMC StojanEvropaMasakr u BleiburguPofalićka bitkaSpisak gradova u Crnoj GoriBrzina glomerulske filtracijePakao (Dante)99 Allahovih imenaAlbino (reper)VaginaTabela matematičkih simbolaRamo IsakMeđunarodno priznanje KosovaSergej BarbarezSpisak planina u Bosni i HercegoviniPravougaonikKantoni Federacije Bosne i HercegovineVrste riječiRat u Bosni i Hercegovini