1363

Godina

Godina 1363 (MCCCLXIII) bila je redovna godina koja počinje u nedjelju u julijanskom kalendaru.

Milenijum:2. milenijum
Vjekovi:13. vijek14. vijek15. vijek
Decenija: 1330-e  1340-e  1350-e  – 1360-e –  1370-e  1380-e  1390-e
Godine:1360 1361 136213631364 1365 1366
1363. po kalendarima
Gregorijanski1363. (MCCCLXIII)
Ab urbe condita2116.
Islamski764–765.
Iranski741–742.
Hebrejski5123–5124.
Bizantski6871–6872.
Koptski1079–1080.
Hindu kalendari
Vikram Samvat1418–1419.
Shaka Samvat1285–1286.
Kali Yuga4464–4465.
Kineski
Kontinualno3999–4000.
60 godinaYin Voda Zec
(od kineske Ng.)
Holocenski kalendar11363.
p  r  u
Podrobnije: Kalendarska era

Događaji

Januar/Siječanj – Mart/Ožujak

  • 13. 1. - Umro je Meinhard III, vojvoda Gornje Bavarske i grof Tirola. Njegov stric Stefan II nasleđuje Bavarsku, najesen ulazi i u Tirol, ali Meinhardova majka Margareta ga daje Rudolfu IV Habsburgu (spor rešen 1363).
  • mart - Vojislav Vojinović se sprema za rat protiv Balšića, traži galiju od Dubrovčana - ovi ga podsećaju da su on i Đurađ Balšić "pod jednim gospodarem".[1]
    • Vojislav uzima ove godine Zvečan čelniku Musi, u zamenu za Brvenik.[2]
  • mart - Umro je đenovski dužd Simone Boccanegra, moguće otrovan, za novog je izabran Gabriele Adorno (do 1370).

April/Travanj – Jun/Lipanj

  • 1. 4. (Velika subota, ili 30. 3.) - Papa Urban V daje krstaški krst francuskom i kiparskom kralju, Žanu II odn. Petru I (→ Aleksandrijski križarski rat 1365).
    • Kipar je za ovo vreme pogođen epidemijom kuge, za kojim slede turski napadi, i sukobima između Kiprana i Đenovljana.
  • 9. 4. - Haakon VI, suvladar Norveške i Švedske (sa Finskom), oženio se danskom princezom Margaretom (ona će 1387-1412. vladati svim zemljama, → Kalmarska unija).
    • Neki pripadnici švedskog krunskog saveta prave zaveru sa Albertom II, vojvodom Meklenburga da zbaci svog zeta Magnusa IV (Albert mlađi je proglašen dogodine za švedskog kralja).
  • travanj? - Nikola Faletro, zapovjednik mletačkog brodovlja u Jadranskom moru, potopio kod mjesta Sveti Spas brod Ivana Trogira:nina - ban Nikola Seč traži 15. 4. od mletačke opštine zadovoljštinu za Ivana.[3]
  • pre maja? - Umro je gospodar Valone Jovan Komnin Asen, nasleđuje ga sin Aleksandar (do 1371).
  • 25. 5. - Papa poziva ugarko-hrvatskog kralja da se pridruži planiranom križarskom pohodu, i opet u decembru.[4]
  • 25. 5. - Car Karlo IV (47) ženi se po četvrti put, Elizabetom Pomeranskom (16) - time rastura antičešku koaliciju Rudolfa IV Habsburga, poljskog Kazimira III i ugarskog Ludovika.
  • 5. 6. - Dubrovnik zabranjuje svojim trgovcima odlazak u Bosnu i slanje robe zbog tamošnjih "smutnja" (sprema se ugarski pohod).[5]
  • 15. 6. - Vaclav IV, dvogodišnji sin cara Karla IV krunisan je za češkog kralja (stvarno od 1378).

Jul/Srpanj – Septembar/Rujan

  • ca. 8 - 10. 7. - Ugarski kralj kratko opseda Sokol-grad na Plivi (prvi pomen grada) - brani ga knez Vukac Hrvatinić, za šta je proglašen za vojvodu i dobio ćitavu župu Plivu (1366[6]).
  • august - Na mletačkom Kritu izbija Ustanak svetog Tita: latinski feudalci se bune zbog novog poreza, priključuju im se i Grci (poraženi sledeće godine).
  • avgust - Umro je vaseljenski patrijarh Kalist I - bio je u poslanstvu koje je car Jovan V poslao carici-majci Jeleni u Ser. Novi patrijarh će biti Filotej (1364-76).
  • 30. 8.4. 10. – the Bitka na jezeru Poyang između dahanskih pobunjeničkih snaga Chen Youlianga na jednoj i suparničkih ustanika, tzv. Crvenih turbana, na čelu sa Zhu Yuanzhangom; u njoj Zhuovih 200.000 ljudi na jezeru Poyang odnosi pobjedu nad Chenovih 650.000 ljudi u sukobu koji će postati poznat kao jedna od najvećih pomorskih bitaka u historiji.
Grb Filipa Smelog
  • 6. 9. - Filip Smeli, najmlađi sin francuskog kralja, postaje vojvoda Burgundije (do 1404). To je početak mlađe burgundijske dinastije, ogranka Valois (do 1482).
  • septembar - Novi ugarski napad na Bosnu: palatin Nikola Kont bezuspešno opseda Srebrenik u Usori, ugarska vojska je imala mnogo žrtava, ukraden je veliki državni pečat od ostrogonskog nadbiskupa Nikole Apatija. Dignut je ugled Tvrtku, više nije vazal.
  • 23. 9.[1] - Umro je Vojislav Vojinović, "veliki knez sve srpske, grčke i pomorske zemlje", oblasni gospodar zapadnog dela stare nemanjičke države. Sinovi Dobrivoj i Stefan su maloletni, pa upravu nastavlja udovica Gojislava Vojinović (dok je 1368. ne obori Vojislavljev sinovac Nikola Altomanović).

Oktobar/Listopad – Decembar/Prosinac

  • 30. 11. - 5. 12. - Skupština staleža u Amiensu: izglasane su subvencije za borbu protiv "Velikih kompanija", tj. plaćeničkih četa. Kralj Jean II obaveštava da se vraća u zarobljeništvo u London.
  • decembar - Jako hladna zima 1363/64 u Evropi.[7] Meza u Liježu je zaleđena od 21. 12. do 24. 3.

Kroz godinu

  • Zadranin Ivan de Grisogonis je knez Splita.[3]
  • U Dubrovniku se spominje majstor Perko koji izrađuje bombarde, vrstu topova (cijev od željeznih šipaka, okovane obručima i mužar sa barutom).[8]
  • 1363-71 - Prepiska Kir Siluanova, čijih je devet pisama sačuvano u Zborniku manastira Savine.
  • Dmitrij Donski, knez Moskve, postaje i veliki knez Vladimira, nakon što je zbačen Dimitrije od Suzdalja.
  • 1363, '64, 71? - Lala Šahin-paša osvaja Plovdiv.
  • U Kairu je završena Džamija-medresa sultana Hasana, dve godine nakon ubistva tog sultana (njegovo telo nije pronađeno, tako da mauzolej u okviru kompleksa nije upotrebljen).
  • Rasulidski Jemen: novi vladar je Al-Afdal al-Abbas (do 1377).
  • Guy de Chauliac: Chirurgia magna.
  • Osvećena je Magdeburška katedrala, prva gotička crkva u Njemačkoj (period gradnje 1209–1520).

Rođenja

  • 13. 12. - Jean Gerson, skolastički filozof, edukator, pjesnik († 1429)
  • c. Zeami, japanski glumac i pisac († ca. 1443

Smrti

Glavni članak: :Kategorija:Umrli 1363.
  • mart - Simone Boccanegra, prvi đenovski dužd (* 1301)
  • pre 12. 5.? - Jovan Komnin Asen, gospodar Valone
  • 27. 11. - Teodosije Trnovski, monah isihasta, svetitelj (* ca. 1300)

Reference

Literatura