1402

godina

Godina 1402 (MCDII) bila je prijestupna godina koja počinje u nedjelju (1. 1. po julijanskom kalendaru).

1402. po kalendarima
Gregorijanski1402. (MCDII)
Ab urbe condita2155.
Islamski804–805.
Iranski780–781.
Hebrejski5162–5163.
Bizantski6910–6911.
Koptski1118–1119.
Hindu kalendari
Vikram Samvat1457–1458.
Shaka Samvat1324–1325.
Kali Yuga4503–4504.
Kineski
Kontinualno4038–4039.
60 godinaYang Voda Konj
(od kineske Ng.)
Holocenski kalendar11402.
p  r  u
Podrobnije: Kalendarska era

Događaji

Zima (jan-feb.)

  • veljača - Bansku čast u Hrvatskoj dobijaju vranski prior Emerik Bubek i zagrebački biskup Eberhard[1].

Prol(j)eće (mart-maj)

  • 3. 3. - Češki kralj Vaclav IV izdaje povelju hrvatskom banu Nikoli Gorjanskom kojom njegove posjede stavlja pod zaštitu Svetog Rimskog Carstva (jer je pomogao Žigmundovoj restauraciji u Ugarskoj).
  • mart - Velika kometa C/1402 D1 vidljiva i tokom dana.
  • 12. 4. - Banovi Bubek i Eberhard u Dubrovniku dobili ponovljenu prisegu vjernosti kralju Žigmundu (što izaziva nezadovoljstvo bosanskog kralja Stjepana Ostoje i vojvode Hrvoja).
  • 26. 4. - Banovi u Splitu, koji takođe priseže Žigmundu.
  • april - Na Korčuli primili Balšićevog vikara Miroševića; poslednji put se pominje još 9. 7., nakon čega su knezovi domaći ljudi.
  • proleće - Bajazit vratio neke teritorije Brankovićima, koje su pripadale Stefanu Lazareviću.
  • proleće - Mlečani nastavljaju isplatu godišnje provizije Đurđu Balšiću, za šta ovaj plaća so koju su opljačkali njegovi seljaci u Skadru od 1399 (smirivanje pobune u tom kraju, prestali i turski upadi).
  • 1. 5. - Francuski istraživač Jean de Béthencourt krenuo u ime kralja Enrikea III od Kastilje u ekspediciju na Kanarske otoke.
  • 13. 5. - Poslanici Trogira i Šibenika u Sinju kod vojvode Hrvoja i kneza Ivana Nelipića, zastupnika Bosne u Hrvatskoj i Dalmaciji) - prihvataju kralja Ostoju za gospodara.
  • maj - Braća Dukađin, Pavle i Tanuš Mali, ušli u mletačku službu u Skadru (sledeće godine i Đorđe Dukađin).
  • maj? - Hrvatski ban Nikola Gorjanski postavljen za ugarskog palatina (nadora).

L(j)eto (jun-avg.)

  • 15. 6. - Kralj Ostoja u gradu Viseć na Cetini potvrdio povelje Trogiru i Šibeniku.
  • 17. 6. - Povelja kralja Ladislava Napuljskog: za svog namesnika u ugarskim zemljama postavlja Lodovika Aldemariska (sicilijanski maršal i zapovednik napuljske mornarice) - u srpnju kreće za Dalmaciju.
  • 22. 6. - Bitka kod Bryn Glasa, velika pobeda velških pobunjenika pod vođstvom Owain Glyndŵr-a nad Englezima.
  • 13. 7. - Kineski car Jianwen verovatno gine u zapaljenoj palati koju je zauzela pobunjenička vojska njegovog strica Zhu Dija, koji zatim postaje car Yongle ("Večna Sreća").
  • 20. 7. (ili 28.?) - Bitka kod Angore - Tamerlan potukao i zarobio Bajazita I, osmanskog sultana.
    • U srpskom kontigentu su bili Stefan Lazarević sa bratom Vukom i Brankovići Grgur i Đurađ (Grgur zarobljen).
    • Sledi Osmanski interegnum u kome se za nasledstvo bore Bajazitovi sinovi Mehmed (potvrđen od Tamerlana i pobednik na kraju, vlada istokom Anadolije), Sulejman Čelebi (vlada Rumelijom), Isa Čelebi (Bursa), Musa Čelebi (trenutno zarobljen).
    • Okončana višegodišnja opsada Carigrada.
  • ljeto - Banovi Bubek i Eberhard preoteli Hrvoju dubičku županiju.
  • kolovoz - Knez Nikola Frankapan traži od Mletaka zaštitu od napuljskih brodova.
  • 16. 8. - Savez i nasljedni ugovor kralja Žigmunda sa habsburškom braćom, Wilhelmom, Albrechtom IV i Ernstom.
  • 27. 8. - Zadarsko vijeće primilo Ladislavljevog namjesnika Aldemariska u grad.
  • avgust - Stefan je u Carigradu od cara Jovana VII dobio titulu despota i verio se Helenom Gattilusio (kćerka Francesca, gospodara Lezbosa).
    • Đurađ Branković nakratko zatvoren u Carigradu, zbog veza sa Sulejmanom, protiv despota Stefana.
    • Turski vojvoda Saridža uništio jedan srpski odred kod Črnomena.

Jesen (sep.-nov.)

+ Engleski parlament doneo Kaznene zakone protiv Velsa (diskriminacija Velšana zbog pobune).
  • 6. 9. - Aldemarisko krenuo iz Zadra na Vranu - višetjedna opsada.
  • 14. 9. - Sabor u Požunu (Bratislavi) - kralj Žigmund predstavlja svog nećaka Albrehta IV Habsburga kao svog naslednika, ako ne bi imao muškog potomka; tri dana kasnije ga postavlja za gubernatora Ugarske. Ubrzo nakon sabora izbija pobuna u zemlji.
  • 14. 9. - Bitka na Hamblton Hilu - Henry Percy zvani Hotspur ("Vrela Mamuza") porazio škotske napadače.
  • 11. 10. - Vrana se predala napuljskom vojskovođi Aldemarisku (vranski prior i ban Emerik Bubek se odmetnuo od kralja Žigmunda).
  • 20. 10. - Aldemarisko osvojio tvrđavu Ljuba kod Nina.
  • 25. 10. - Aldemarisko primljen u Splitu.
  • oktobar - Koja Zakarija i Dimitrije Jonima se vratili iz Male Azije, mletački skadarski knez im obećava zaštitu.
  • 10. 11. - Dubrovčani izgnali kancelara Novaka sa Mljeta, jer se pripremao za doček Ladislavljevih lađa i isticanje papinske umjesto dubrovačke zastave.
  • 19. 11. - Šibenik prima Aldemariska (i Ladislava za kralja).
  • 21. 11. - Gračanička bitka, pobeda Stefana i Vuka Lazarevića nad Đurđem Brankovićem, potpomognutim od snaga Sulejman Čelebija (kesar Uglješa prešao na Stefanovu stranu); Vukov kontigent razbijen; ubrzo posle bitke dolazi do razlaza između Stefana i Vuka.
  • 25. 11. - Trogir prima Aldemariska.

Zima (dec.)

Tokom/tijekom godine

  • Vizantiji sklopila mir sa Sulejmanom - vraćen joj Solun i još neke oblasti na Crnom moru i u Trakiji.
  • Mlečani pogubili Konstantina Balšića (turski vazal u srednjoj Albaniji), nasleđuje ga Stefan Balšić (Stefan de Maramonte); Nikita Topija dograbio Kroju i Skuriju kod Drača.
  • Timur masakrirao stanovnike Smirne nakon što vitezovi Hospitaleri nisu želeli preći u islam, niti platiti danak.
  • Češkog kralja Vaclava IV zbacio rođeni brat, ugarski kralj Žigmund Luksemburški, koji zatim upravlja i Češkom.
  • Poljski kralj Vladislav II se oženio Anom Celjskom, unukom kralja Kazimira III Velikog.
  • Monahinja Jefimija izvezla Pohvalu knezu Lazaru.

Rođenja

Glavni članak: :Kategorija:Rođeni 1402.

Smrti

Glavni članak: :Kategorija:Umrli 1402.

Reference