1455

godina

Godina 1455 (MCDLV) bila je redovna godina koja počinje u srijedu (1. 1. po julijanskom kalendaru).

1455. po kalendarima
Gregorijanski1455. (MCDLV)
Ab urbe condita2208.
Islamski859–860.
Iranski833–834.
Hebrejski5215–5216.
Bizantski6963–6964.
Koptski1171–1172.
Hindu kalendari
Vikram Samvat1510–1511.
Shaka Samvat1377–1378.
Kali Yuga4556–4557.
Kineski
Kontinualno4091–4092.
60 godinaYin Drvo Svinja
(od kineske Ng.)
Holocenski kalendar11455.
p  r  u
Podrobnije: Kalendarska era

Događaji

Januar/Siječanj
  • 8. 1. - Bula Romanus Pontifex pape Nikole V. daje za pravo Afonsu V, kralju Portugala da osvaja zemlje nevernika ("Saracena i pagana") i ponavlja "pravo" iz bule Dum Diversas da ih porobljava (takođe i trgovački monopol).
Februar/Veljača
  • 25. 2. - Papa ratifikovao Italsku ligu (objavljeno 2. 3.).
Mart/Ožujak
  • ožujak - Ulrih II Celjski se u Beču vratio u milost kralja Ladislava.
  • 8. 3. - Mlečani pišu kralju Tomašu: ne žele uzeti Knin od naslednika Petra Talovca, ali ga preporučuju njemu (ništa od toga).
  • 24. 3. - Umro papa Nikola V.; njemački sabor okupljen u Bečkom Novom Mjestu se razišao nakon primljene vijesti (sa predstavnicima ugarskog sabora se bezuspešno razgovaralo o pohodu na Turke).
April/Travanj
  • 7. 4. - Ulrih Celjski sklapa savez sa palatinom Ladislavom Gorjanskim i Nikolom Iločkim protiv Janoša Hunjadija.
  • 8. 4. - Novi papa je Kalist III. (Alfons de Borja iz Kraljevine Valensije).
  • 13. 4. - ?Izvesni pravoslavni kaluđer u Bogdašićima napao kotorskog biskupa Bernarda, koji je prevodio pravoslavce u katoličanstvo (mletački dužd kasnije naredio proterivanje ovog kaluđera[1] i oduzimanje zemlje koja je pripadala pravoslavnim crkvama).
  • ca. 22. 4. - Mehmed II nastavlja ofanzivu na Srbiju - počinje opsada Novog Brda uz upotrebu artiljerije.
  • 30. 4. - Papa Kalist III objavljuje da uzima pod svoju zaštitu kralja Tomaša i Bosnu.
Maj/Svibanj
  • 22. 5. -
    Ruže
    Prvom bitkom kod St Albansa počinju Ratovi ruža (1455 - 85) - Ričard, vojvoda od Jorka (Kuća York, bela ruža), porazio i zarobio kralja Henry-ja VI (Kuća Lancaster, crvena ruža).
  • maj - Ženidbe u domu Kosača: Stjepan Vukčić se oženio Barbarom de Raugo, sin Vlatko nećakom Ulriha Celjskog.
Jun/Lipanj
Novo Brdo, ekonomski centar Despotovine
  • 1. 6. - Predaja Novog Brda: vlastela ubijena, 700 mladih žena razdeljeno ratnicima, 320 mladića uzeto u janičare (među kojima i Konstantin Mihailović); osmorica će pokušati da ubiju sultana (vest o predaji stigla u Ugarsku 21. 6.).
  • 8. 6. - U Đuru otvoren ugarski sabor (traje do kolovoza), nema kralja Ladislava ni Celjskog; tu su Ivan Kapistran i despot Đurđe (bez pomoći za Srbiju).
  • 22. 6. - Turci zauzimaju Prizren (sledi razaranje Svetih arhangela).
Jul/Srpanj
  • 4. 7. - Ivan Kapistran se žali papi na na uticaj pravoslavnog raškog mitropolita u Bosni, koji ometa rad franjevaca meću "patarenima", kao i na despota Đurđa s kojim je neuspešno razgovarao o prelasku u katoličanstvo.
  • jul - Skenderbegova Lješka liga pokušala zauzeti turski Berat ali teško poražena.
Avgust/Kolovoz
  • 1. 8. - Hunjadi izdao povelju o pomirenju sa Celjskim, ne traži ni miraz uz Elizabetu.
  • kolovoz ? - Svadba Matije Hunjadija i Elizabete Celjske (ona odlazi u Erdelj gde se ubrzo teško razbolela i umrla na jesen).
  • avgust ? - Despot Đurđe posetio zeta Ulriha Celjskog u Beču, ali kralj Ladislav se priprema za rat sa nemačkim carem Fridrihom III - zet mu savetuje da sklopi mir[2].
Septembar/Rujan
  • 6. 9. - U manastiru na Vranjini, Stefanica Crnojević, sa predstavnicima 51 "opštine ili družine" (npr. crnogorska i albanska plemena (Nikšići, Bjelopavlići, Piperi, Lužani, Kuči, Mataguži, Hoši i dr.) zakleo se na vernost Mlečanima; dobili pravo na pravoslavnog mitropolita ali to nije poštovano.
    • Crnojevići faktički postaju vladari Gornje Zete/Crne Gore.
    • Despotov vojvoda Miloš u ovo vreme morao predati Medun Turcima (moguće prvih mjeseci 1456[3]).
Oktobar/Listopad
  • oktobar - Vladislav Hercegović se oženio Anom, sinovicom despotice Jerine.
  • jesen - Borbe za posed Talovaca, hrvatsko-dalmatinskih banova (Herceg Stjepan protiv vojvode Ivaniša Vlatkovića)[4].
+ Hunjadi boravi u Vlaškoj.
Novembar/Studeni
  • 11. 11. - Herceg Stjepan proglašen za mletačkog plemića (ali prethodno mu uzeli Omiš).
Decembar/Prosinac
  • 17. 12. - Nakon što su mu despotovi ljudi ubili brata, Mihalj Silađi ("Svilojević") zarobio despota Đurđa u Kupinovu (u okršaju despotu odsečena dva prsta); iznuđuje mu Bečej, Šomljo i 10.000 dukata, ali kralj Ladislav to ne dopušta[4] (ili je Silađiju dat otkup koji su despotovi ljudi preoteli[5])[6].

Tokom/tijekom godine

  • Prvi spomen Inđije.
  • Henrikov moreplovac Mlečanin Alvise Cadamosto na svom prvom putovanju stigao do rijeke Gambije (s njim je i Đenovljanin Antoniotto Usodimare).
  • Enoh iz Askolija u nemačkom manastiru Hersfeld našao Codex Hersfeldensis sa nekim Tacitovim delima (npr. "Germanija").
  • U pobuni ubijen ojratski vladar Esen taiš.
  • Lovro Dobričević slika oltarsku palu franjevačkog samostana u Dubrovniku i freske u Savini kod Herceg Novog.
  • Juraj Petrović uradio raspelo u šibenskoj katedrali.
  • Katastarski popis krajišta Isa-beg Isakovića (npr. već ima pet sela u "vilajetu Nikšić").

Rođenja

  • 29. 1. - Johannes Reuchlin, nemački humanista († 1522)
  • 2. 2. - Hans, kralj Danske, Norveške i Švedske († 1513)
  • 3. 3. - João II, kralj Portugala († 1495)
  • 3. 3. - Ascanio Sforza, kardinal († 1505)
  • ca. Peter Vischer Stariji, nemački skulptor († 1529)
  • ca. Feliks Petančić, dubrovački humanist († iza 1517)

Smrti

Glavni članak: :Kategorija:Umrli 1455.

Reference