1525

godina
Ovo je članak o godini 1525.

Godina 1525 (MDXXV) bila je redovna godina koja počinje u nedjelju (1. jan./sij. po julijanskom kalendaru).

Milenijum:2. milenijum
Vjekovi:15. vijek16. vijek17. vijek
Decenija: 1490-e  1500-e  1510-e  – 1520-e –  1530-e  1540-e  1550-e
Godine:1522 1523 152415251526 1527 1528
Bitka kod Pavije, zarobljen François I
1525. po kalendarima
Gregorijanski1525. (MDXXV)
Ab urbe condita2278.
Islamski931–932.
Iranski903–904.
Hebrejski5285–5286.
Bizantski7033–7034.
Koptski1241–1242.
Hindu kalendari
Vikram Samvat1580–1581.
Shaka Samvat1447–1448.
Kali Yuga4626–4627.
Kineski
Kontinualno4161–4162.
60 godinaYin Drvo P(ij)etao
(od kineske Ng.)
Holocenski kalendar11525.
p  r  u
Podrobnije: Kalendarska era

Događaji

  • 24. 2. - Bitka kod Pavije je odlučujuća špansko-nemačka pobeda nad francuskim kraljem François I koji je i zarobljen.
  • 27. 2. - Turci Skradinjani uništili (Karlo)Bag, odvedeno roblje, među kojima braća Perušići, knez Ivan Posedarski i knez Gregorije Banić.
  • 28. 2. - Astečki vladar Cuauhtémoc ubijen po Cortésovom naređenju, Tlacotzin postavljen za novog vladara.
  • 12. 3. - Ferenc Batthyány je novi hrvatski ban (utjecaj samo u Slavoniji), uz njega je i Ivan Tahi kojeg plemstvo ne priznaje.
  • ožujak - travanj? - Turci se zaleću do Vinodola i Modruša, narod bježi na Krk ili Italiju[1]; u ovo vrijeme Petar Kružić odbio Turke od Senja.
  • 10. 4. - Dva dana nakon Krakovskog ugovora, Albert von Brandenburg-Ansbach se odriče položaja Velikog majstora Tevtonskih vitezova i postaje vladar sekularizovanog Pruskog Vojvodstva, kao vazal poljskog kralja Zigmunta (to je prva protestantska država)
  • 16. 4. (Uskrs) - Kardinal Lorenzo Campeggi zaredio za svećenika ostrogonskog nadbiskupa László Szalkay-a.
  • april, krajem - Afrički brodovi plove ispred Boke ka gornjem Jadranu; Novljanin Mistan-rajs ovih godina gusari oko južne Italije[2].
  • 13. 5. - Deputacija ugarskog nižeg plemstva zahtjeva od kralja Ludviga da se s dvora, kao luterani, uklone svi Nijemci, kao i njemački i mletački poslanik, da niže plemstvo učestvuje u Državnom vijeću, da se smijeni kancelar Salkaj i, kao prikriveni Židov, spali podblagajnik Emerik Szerencses - kralj uglavnom odbija ovo.
  • 15. 5. - Bitka kod Frankenhausena je odlučujući poraz nemačkih seljaka u Seljačkom ratu.
  • 18. 5. - Kralj Ludvig došao sam na Rakoško polje među niže plemstvo, gdje su izloženi novi zahtjevi[3].
  • 22. 5. - Deset prelata i 14 ugarskih magnata sklopilo savez za međusobnu obranu.
  • 24. 5. - Nemiri u Budimu i Pešti povodom puštanja iz pritvora podblagajnika Serenčeša, napadnut i židovski kotar[3].
  • 11. 6. - Krsto I. Frankapan Brinjski uspio, poslije 18 mjeseci, doturiti hranu i pomoć u opkoljeno Jajce (kasnije izloženo jakim napadima).
  • 3. 7. - Ugarski sabor u Hatvanu počinje dolaskom kralja (koji mu se prvobitno protivio); dva dana kasnije za palatina izabran István Werbőczy umjesto pobjeglog Ištvana Batorija - pobjeda patriotske stranke.
  • 11. 7. - Sukob između novog i starog palatina Batorija i Verbeca (magnati se opiru nižem plemstvu, formirali su konfederaciju "kolednika")[4].
  • 19. 7. - U severnoj Nemačkoj osnovana kratkotrajna antiluteranska Liga iz Dessaua.
  • 29. 7. - Rodrigo de Bastidas osniva Santa Martu, najstariji postojeći grad u Kolumbiji.
  • 30. 8. - Sukob Krste Frankopana (koji traži stari obiteljski grad Senj) i ugarskog primasa Lasla Salkaja; Krsto ošamario nadbiskupa, zbog čega je bačen u tamnicu na neko vrijeme.
  • listopad - Pál Tomori provalio preko Save i spalio "neki grad"[5].
  • 1. 12. - Sultan Sulejman I poziva podanike na oružje i da se u Beograd dovozi građa za mostove - sprema se pohod na Budim[6].
  • decembar - Šumadijski vlastelin Pavle Bakić prešao na mađarsku stranu, u dogovoru sa Tomorijem.
+ Turska četa spalila Titel[5].
+ Poslanici hrvatskog plemstva izjavljuju kralju da će se nagoditi sa Turcima ako ne dobiju pomoć; istovremeno i kod nadvojvode Ferdinanda koji im daje nešto novca[7].
+ Lujza Savojska, majka zarobljenog francuskog kralja, šalje preko Jeana Frangipanija pismo sultanu Sulejmanu (prethodna misija izgubljena u Bosni?).

Tokom/tijekom godine

  • Iloku potvrđen status grada; prvi spomen Kraljevice (Portus Reginus).
  • Kosinj opustio u ovo vrijeme.
  • Obitelj Keglević dobija grad Lobor.
  • Govor O poreklu i zgodama Slovena Vinka Pribojevića.
  • Petar Kopić napravio kartu Istre i Balkanskog poluotoka.
  • Pedro de Alvarado osvaja Mixco Viejo u Gvatemali.
  • 1524-25 - Aleixo Garcia istražuje dan. Paragvaj, dolazi do periferije Carstva Inka.
  • 1525-27 - Epidemija boginja u Peruu, bolest se proširila iz centralne Amerike - umro i car Inka Huayna Cápac[8].
  • Kinesko ministarstvo rata naređuje presretanje i uništavanje brodova sa više od jednog jarbola na jugoistočnoj obali, kako bi se sprečilo gusarenje i ograničila spoljna privatna trgovina.

Rođenja

  • 6. 1. - Caspar Peucer, nemački reformator († 1602)
  • 5. 2. - Juraj II. Drašković, državnik i kardinal († 1587)
  • pribl. - Nurbanu Sultanija, namesnica Murata III († 1583)
  • pribl. - Nikola Brozić, glagoljaš († ca. 1579-85)

Smrti

Glavni članak: :Kategorija:Umrli 1525.

Reference