1595

Godina
Ovo je članak o godini 1595.

Godina 1595 (MDXCV) bila je redovna godina koja počinje u nedjelju po gregorijanskom kalendaru odn. redovna godina koja počinje u srijedu po 10 dana zaostajućem julijanskom kalendaru.

Milenijum:2. milenijum
Vjekovi:15. vijek16. vijek17. vijek
Decenija: 1560-e  1570-e  1580-e  – 1590-e –  1600-e  1610-e  1620-e
Godine:1592 1593 159415951596 1597 1598
1595. po kalendarima
Gregorijanski1595. (MDXCV)
Ab urbe condita2348.
Islamski1003–1004.
Iranski973–974.
Hebrejski5355–5356.
Bizantski7103–7104.
Koptski1311–1312.
Hindu kalendari
Vikram Samvat1650–1651.
Shaka Samvat1517–1518.
Kali Yuga4696–4697.
Kineski
Kontinualno4231–4232.
60 godinaYin Drvo Koza
(od kineske Ng.)
Holocenski kalendar11595.
p  r  u
Podrobnije: Kalendarska era

Događaji

  • 16. 1. - Mehmed III je novi osmanski sultan (do 1603), ubio je 19-oro braće i polubraće, njegova majka Safiye Sultan je jedna od najmoćnijih žena u osmanskoj istoriji.
  • 28. 1. - Sklopljen savez kralja Rudolfa i erdeljskog vojvode Žigmunda Batorija protiv Turaka[1].
  • 16. 2. - Smenjen veliki vezir Sinan-paša, postavljen je Serdar Ferhat-paša.
  • 14. 4. - Proglas kralja Rudolfa kršćanskim poglavicama u Kraljevini Bosni i susednim pokrajinama - poziv na ustanak, po ugledu na vojvode Erdelja, Vlaške i Moldavije i "brojne Rašane" u gornjoj Ugarskoj[2].
  • 26. 4. - Marino Grimani je novi mletački dužd (do 1605).
  • 15. 5. - Sabor u Zagrebu, Tomo Erdedi položio bansku čast; kralj u srpnju određuje zagrebačkog biskupa Gašpara Stankovačkog i baruna Ivana II. Draškovića za administratore[3].
  • 18. 5. - Tjavzinski mir okončava Rusko-švedski rat: Rusija dobila nazad teritorije izgubljene 1583, sem Narve.
  • 20. 5. - Vlaški vojvoda Mihaj Hrabri priznao sizerenstvo erdeljskog Žigmunda (koji mu pomaže protiv Turaka), dok je moldavski vojvoda Aron Tiranin u ovo vreme zarobljen i svrgnut jer to nije želeo.
  • 5. 6. - Bitka kod Fontaine-Françaisea, pobeda Anrija IV nad Špancima.
  • 10. 6. - Saveznici spalili Nikopol u Bugarskoj, vođa erdeljskih hajduka Horvat provaljuje do Sofije; Ferhat paša je bolestima i nestašicom hrane zadržan u Jedrenu[1]. Harambaše Novak Debeljak i Starina Novak provaljuju u Bugarsku i Srbiju, nesigurni putevi u zapadnoj i centralnoj Srbiji[4].
  • 12. 6. - Brestovska unija: kijevska mitropolija odlučila priznati papu.
  • 1. 7. - Kršćanska vojska grofa Karla Mansfelda napala Ostrogon[5].
  • 6. 7. - Sinan-paša ponovo veliki vezir, u avgustu će preći u Vlašku.
  • 21. 7. - Álvaro de Mendaña de Neira otkrio Markiska ostrva: početni dobri odnosi se pretvorili u sukob u kome je poginilo oko 200 domorodaca.
  • 4. 8. - Mansfeldova vojska porazila tursko pojačanje budimskog beglerbega Ostrogonu, zarobljeno 37 topova.
  • kolovoz - Slavonski general Herberstein upada u pakračko-cernički sandžak ("Mala Vlaška") i opsjeda Cernik[2].
  • 23. 8. - Bitka kod Călugărenija je pobeda Mihaja Hrabrog nad Sinan-pašom blizu Đurđua ali se ipak mora povući
  • 14. ili 24. 8. - Grof Mansfeld umro, dolazi nadvojvoda Matija.
  • 1. 9. - Kod Čaklovca poražen bosanski beglerbeg Apardi koji je išao u pomoć Cerniku; nakon ovoga dolazi do ustanka raje u pakračkom i požeškom sandžaku (ističe se hajduk Lovro Ilić), "do 300 sela" se oslobodilo turske vlasti[2].
  • 2. 9. - Turci u Ostrogonu se predali, zatim se i Višegrad predaje bez otpora.
  • 22. 9. - U okršaju pred Petrinjom smrtno ranje Rustan-beg.
  • 24. 9. - Eggenbergova vojska ulazi u ispražnjenu Petrinju, nakon čega Turci napuštaju i Hrastovicu i Gore; u listopadu će biti organizirana Petrinjska kapetanija[7].
  • 5. 10. - General Herberstein izveštava o razgovoru sa požeškim vladikom Vasilijem - "Vlasi" su spremni preći u kršćansku Slavoniju[8].
  • 18. 10. - Saveznička vojska povratila vlaško Trgovište.
  • 30. 10. - Bitka kod Đurđua je pobeda Mihaja Hrabrog i Žigmunda Batorija, Turci izbačeni iz Vlaške, koja će zahvaljujući tome biti vazal a ne provincija Osmanskog carstva.
    • U ovo doba Erdeljci uz pomoć lokalnih Srba zauzimaju Lipovo, Čanad, Vršac, Arad, Fačet i dr.[9]

Tokom/tijekom godine

  • Starina Novak ("Baba Novak") prišao Mihaju Hrabrom[10][11].
  • Aleksandar Komulović u Rusiji, u papinskoj misiji stvaranja antiturske koalicije.
  • Podignuta Arnaudija džamija u Banjoj Luci.
  • Derviš-paša Bajezidagić - Mostarac je beglerbeg Bosne (do 1603).
  • Faust Vrančić izdao je petojezični rječnik.
  • Nastao Korenić-Neorićev grbovnik.
  • U turskom dokumentu se pominje "arnautska tajfa" (razbojnička družina) koja hara u Pološkoj kotlini[12].
  • Sofi Sinan-paša (različita ličnost od Sinan-paše) počeo gradnju džamije u Prizrenu[13].
  • Josip Rabata vicedom u Kranjskoj, koja obuhvaća i Rijeku i Pazinsku grofoviju[14].
  • Bartholomaeus Pitiscus uveo termin "trigonometrija".
  • Šekspir: moguće prvo izvođenje komada Romeo and Juliet i A Midsummer Night's Dream.
  • Antiturski pokreti 1595-96[15]:
    • U Kliškom sandžaku Poljičani pod knezom Pavlom Pavićem
    • U Hercegovačkom episkop Visarion s knezovima (među kojima i Grdan)
    • U Skadarskom Arbanasi i Brđani
    • U Pećkom patrijarh Jovan.
  • 1594-95 - Nezvanična španska ekspedicija Umane i Leybe na Velikim ravnicama.
  • 1595-96 - U Osmanskom carstvu se pooštravaju odredbe o vezanosti raje za zemlju, "čift bozan resmi" (pristojba za napuštenu i zapuštenu zemlju) povećana sa 75 na 300 akči po čiftluku (raja često napušta zemljoradnju u korist trgovine i obrta)[16].

Rođenja

Smrti

Glavni članak: :Kategorija:Umrli 1595.

Reference

Literatura