Baskija

Baskija je kontinuirano naseljena od kasnog palelozoika. Za vrijeme Rimskog Carstva Baskija je bila podjeljena između različitih plemena i činila je veću etničku cjelinu zajedno sa Akvitanijom u današnjoj južnoj Francuskoj.

Rimsko prisustvo se primjećuje jedino u cestovnoj mreži i nekoliko manjih gradova. Pamplona je osnovana od strane rimskog generala Pompeja koji ju je koristio za njegove kampanje protiv Sertoriusa.

Sredinom 3. stoljeća, Baski na obije strane Pireneja revoltiraju protiv Rimljana i njihovi teritoriji postaju više manje nezavisni.

Na sjeveru kneževina Vasconia uspješno se odbranjuje od Vizigotskih napada. Borbe između Maura, Akvitanije i Franaka dovode nezavisnost Vasconia do kraja i ona biva anektirana od strane Franaka.

Na jugu, kraljevina Pamplona, kasnije Navara obuhvaća djelove Baskije i južno i sjeverno od Pireneja. Kraljevina doživljava svoj vrhunac za vrijeme Sanche III (985. - 1035.). U to vrijema Navara obuhvaća gotovo cjelu Baskiju, Kastiliju i Aragon.

Baskija je povijesna regija i nema političko tijelo koje upravlja cijelim teritorijem.

Prema baskijskim tradicijama Baskija je podjeljena na sedam tradicionalnih regija. Četri južne regije formiraju južnu zonu (Baskijski: Hegoalde) dok tri sjeverna formiraju sjevernu zonu (Baskijski: Iparralde). Sjeverna zona administrativno pripada Francuskoj dok južna zona administrativno pripada Španjolskoj.

Španjolska Baskija je administrativno podjeljena u dva dijela. Prvi dio čini Baskijska zemlja, administrativna regija koja zahvaća regije Araba, Gipuzkoa i Bizkaia. Glavni grad ovog administrativnog tijela nalazi se u Gasteizu (španjolski: Vitoria). Drugi dio španjolske Baskije čini Naffaroa (španjolski: Navarra) koji zahvaća regiju Nafarroa. Ova podjela španjolskog dijela Baskije na dva dijela je osuđena od strane baskijskih nacionalista ali ima podršku stanovništva u Nafarroi.

Oba dijela uživaju visok stupanj autonomije. Zdravstvo, školstvo, gospodarstvo i socijalni pitanja se nalaze u nadležnosti Baskijske zemlje i Naffaroe. Za razliku od ostalih autonomnih regija u Španjolskoj ove dvije regije vrše i ubiranje i administraciju poreza. Baskijska zemlja također ima u nadležnosti i vlastite policijske snage.

Francuska Baskija se nalazi u departmanu Pyrénées-Atlantiques, koji se nalazi u Akvitaniji. Pored tri baskijske provincije Pyrénées-Atlantiques sadrži i dijelove bez baskijskog stanovništva. Baskijski nacionalisti predlažu podjelu ove administrativne jedinice na dva dijela gdje bi jedan dio bio čisto baskijski. Pored baskijskog i francuskog, i gaskonski je službeni jezik u Pyrénées-Atlantiques. Za razliku od baskijskih regija u Španjolskoj, Pyrénées-Atlantiques ne uživa neku veću autonomiju u odnosu na središnju vlast u Parizu.

Južna zona

• Araba
• Gipuzkoa
• Nafarroa (španjolski: Navarra)
• Bizkaia (španjolski: Vizcaya)

Sjeverna zona

• Behe Nafarroa (francuski: Basse-Navarre)
• Lapurdi
• Zuberoa

Prema popisima iz 1999. i 2001. godine Baskija ima 2 902 962 stanovnika. Južni dio je pretežno naseljen Baskima i Španjolcima dok je sjeverni dio naseljavaju Baski i Francuzi.

• Baski
• Baskija (Španija)
• Sjeverna Baskija
• Baskijski jezik
• Pyrénées Atlantiques

Baskija je kontinuirano naseljena od kasnog paleozoika. Za vrijeme Rimskog carstva Baskija je bila podjeljena između različitih plemena i činila je veću etničku cjelinu zajedno sa Akvitanijom u današnjoj južnoj Francuskoj.

Rimsko prisustvo se primjećuje jedino u cestovnoj mreži i nekoliko manjih gradova. Pamplona je osnovana od strane rimskog generala Pompeja koji ju je koristio za njegove kampanje protiv Sertoriusa.

Sredinom 3. vijeka, Baskijci na obje strane Pireneja revoltiraju protiv Rimljana i njihove teritorije postaje više manje nezavisne.

Na sjeveru kneževina Vasconia uspješno se odbranjuje od Vizigotskih napada. Borbe između mura, Akvitanije i Franaka dovode nezavisnot Vasconia do kraja i ona biva anektirana od strane Franaka.

Na jugu, kraljevina Pamplona, kasnije Navara obuhvaća djelove Baskije i južno i sjeverno od Pirineja. Kraljevina doživljava svoj zenit za vrijeme Sanche III (985. - 1035.). U to vrijema Navara obuhvaća gotovo cjelu Baskiju, Kastilju i Aragon.

Baskija je historijska regija i nema političko tijelo koje upravlja cijelom teritorijom.

Prema baskijskim tradicijama Baskija je podjeljena na sedam tradicionalnih regiona. Četri južna regiona formiraju južnu zonu (Baskijski: Hegoalde) dok tri sjeverna formiraju sjevernu zonu (Baskijski: Iparralde). Sjeverna zona administrativno pripada Francuskoj dok južna zona administrativno pripada Španiji.

Španska Baskija je administrativno podjeljena u dva dijela. Prvi dio čini Baskijska zemlja, administrativni region koji zahvata regione Araba, Gipuzkoa i Bizkaia. Glavni grad ovog administrativnog tijela nalazi se u Gasteizu (španski: Vitoria). Drugi dio španske Baskije čini Naffaroa (španski: Navarra) koji zahvata region Nafarroa. Ova podjela španskog dijela Baskije na dva dijela je osuđena od strane baskijskih nacionalista ali ima podršku stanovništva u Nafarroi.

Obadva dijela uživaju visok stepen autonomije. Zdravstvo, školstvo, privreda i socijalni se nalaze u nadležnosti Baskijske zemlje i Naffaroe. Za razliku od ostalih autonomnih regiona u Španiji ova dva regiona vrše i ubiranje i administraciju poreza. Baskijska zemlja također ima u nadležnosti i vlastite policijske snage.

Francuska Baskija se nalazi u administrativnom jedinici Pyrénées-Atlantiques. Pored tri baskijske provincije Pyrénées-Atlantiques sadrži i dijelove bez baskijskog stanovništva. Baskijski nacionalisti predlažu podjelu ove administrativne jedinice na dva dijela gdje bi jedan dio bio čisto baskijski. Pored baskijskog i francuskog i gaskonjski je zvanični jezik u Pyrénées-Atlantiques. Za razliku od baskijskih regiona u Španiji Pyrénées-Atlantiques ne uživa neku veću autonomiju u odnosu na centralnu vlast u Parizu.

Južna zona

• Araba (španski: Álava)
• Gipuzkoa (španski: Guipúzcoa)
• Nafarroa (španski: Navarra)
• Bizkaia (španski: Vizcaya)

Sjeverna zona

• Behe Nafarroa / Nafarroa Behea (francuski: Basse-Navarre)
• Lapurdi (francuski: Labourd)
• Zuberoa (francuski: Soule)

Prema popisima iz 1999. i 2001. godine Baskija ima 2 902 962 stanovnika. Južni dio je pretežno naseljen baskijcima i špancima dok je sjeverni dio naseljavaju baskijci i francuzi.

• Baski
• Baskijska zemlja
• Naffaroa
• Pyrénées Atlantiques

Baskija na Wikimedijinoj ostavi

• Eusko Jaurlaritza/Baskijska vlada
• Vodič kroz Baskiju Arhivirano 2015-06-25 na Wayback Machine-u