Birger jarl
Birger jarl rođen kao Birger Magnusson (-, oko 1210.- Jälbolung (Västergötland), 21. oktobar 1266.[1]), bio je švedski jarl i stvarni vladar od 1248. do svoje smrti.[2]
| Birger jarl | |
|---|---|
| |
| Puno ime | Birger Magnusson |
| Informacije | |
| Rođenje | oko 1210. selo Bjälbo, (Östergötland) |
| Smrt | 21. oktobar 1266. Jälbolung (Västergötland) |
Biografija
Birger je odrastao u selu Bjelbo u Östergötlandu, sjedištu moćne porodice Bjelbo, kao mladić se istakao kao vojnik pa je već 1248. dobio najvišu švedsku plemićku titulu jarla, zato su ga zvali Birger jarl.Nešto prije 1238. oženio se sa Ingeborg Eriksdotter (1212. - 1254.), sestrom kralja Erika XI.[2]
Kad je Erik umro bez muškog nasljednika, Birger je uspio uvjeriti članove Dijeteda izaberu njegovog maloljetnog sina Valdemara u čije ime je isprva vladao kao regent.[2] Vladanje mu je ušlo u krv, pa je to nastavio i nakon što mu je sin preuzeo tron.
Birger je za svoje vladavine uspio osigurati podršku crkvene elite protiv samovoljnih velikaša i njihovih brojnih pokrajinskih Dijeta, on je izdao prve švedske nacionalne zakone i razvio koncept - kraljevskog mira.[2]
Brakovima je uspostavio bliskije odnose sa Norveškom i Danskom, svoju kćer Rikissu (1236 - 1288) udao je1251. za norveškog prijestolonasljednika, a on sam se 1261.[1] ponovno oženio sa Mechtild od Holsteina, udovicom danskog kralja Abela.
Birger je proširio švedski utjecaj po južnoj Finskoj, dodjelom brojnih privilegija potakao je baltički grad Lübeck da poveća svoju trgovačku aktivnost po Švedskoj.
Iako tvrdnja da je on osnovao Stockholm nije točna, ipak stoji da je za njegove vladavine Stockholm je postao administrativni centar Švedske. Civilizirao je zemlju donošenjem zakona koji je štitio (ograničeno - ali ipak) prava žena i udvostručio kazne zanedjela protiv crkve i kraljevskog savjeta.[2]
