Hrvatska Wikipedija
Hrvatska Wikipedija verzija je Wikipedije na hrvatskom jeziku, započeta 16.2. 2003. 8.10. 2005., na Dan neovisnosti u Hrvatskoj prešla je 10.000 članaka. Dana 28.4. 2007. prešla je prag od 30.000 članaka, a rujna 2013. prag od 140.000 članaka.
Trenutno ima 7.500 suradnika.
Zajednica
Do 2007. godine, hrvatski suradnici sa Wikipedije su održali dva službena susreta.
- Prvi susret održan je 9.9. 2006. u klubu Aquarius na Jarunu u Zagrebu. Do tada su se susretali samo administratori, a mjesta susreta bili su Zagreb i Rijeka.
- Drugi susret, nešto manji po broju sudionika, održan je 10.11. 2006., također u Zagrebu. (Izvještaj susreta)
- Treći susret održan je 10.2. 2007. u klubu Aquarius u Zagrebu, izvještaj susreta možete naći ovdje.
- Četvrti (manji) susret, održan je povodom dolaska suradnika Treecka u Zagreb. (Sve informacije u izvještaju)
Sadržaj
Zbog sličnosti srpskohrvatskih jezika, jedna od odlika ovih Wikipedija je kopiranje i prilagođavanje članaka sa jedne verzije Wikipedije na drugu.
Kontroverze 2012. i 2013.
20. veljače 2012. Marko Gregović na portalu H-alter objavljuje tekst "Nezavisna Wikipedija hrvatska" u kojem kritizira hrvatsku inačicu Wikipedije zbog pseudoznanosti, izmišljotina i rasističkog revizionizma. Naveo je nekoliko primjera netočnosti i pristranosti: Poglavnik NDH Ante Pavelić "i njegova vlada odaju veliku pozornost ... kulturi," a on je sam između ostalog napisao jedan "prosječan roman", koji ipak ima "veze s Ivom Andrićem".[1] Ustaški pokret kome je on bio na čelu jest vršio neke progone (između ostalog zbog "željene osvete za nasilja monarhističkog režima"), ali danas je "demoniziran i prikazivan u crno-bijeloj tehnici povijesnih prosudbi", a sve zbog "starih imperijalnih demokracija poput britanske i francuske, koje još podupiru klišeizirana i jednostrana tumačenja".[1] Možemo postaviti pitanje "je li ipak Ustaški pokret svijesno desno-radikalan, rasistički, možda i totalitaran? Odgovor na to je niječan."[1] Jasenovac, sabirni logor i logor smrti, "morao je imati svoj nekakav život, ili privid života. Imao je orkestar i razne priredbe.[1] Navodno je svaka radionica imala svoju nogometnu momčad i dresove, što može biti dio torture, ali svjedoci kažu da nije bilo tako." Maks Luburić, zapovjednik tog logora, bio je mladi časnik koji "nema ništa od patološkog ubojice kako neki vole isticati."[1] Pohvalio je neke vrijedne suradnike kao dobrodošle iznimke, ali je zamjerio što oni nemaju istu moć kao administratori:
Naime, iako je funkcija administratora zamišljena da budu neutralni miritelji dviju strana, oni u hrvatskoj inačici često nastupaju kao aktivno angažirane i ideološki zainteresirane stranke koje pod krinkom borbe protiv vandalizma održavaju status quo netočnih i navijačkih članaka.
– Marko Gregović[1]
Nakon tog novinskog natpisa, dogodile su se stanovite promjene na hrvatskoj Wikipediji nakon čega je natpis pao u zaborav. Ipak, godinu i pol kasnije, pojavio se novi natpis kada je Jutarnji list objavio drugi članak na naslovnici koji kritizira daljnje netočnosti i desničarske tendencije na hrvatskoj Wikipediji, koje, prema novinaru Goranu Peniću, "veličaju NDH". Citirao je neke navode iz članaka: Ustaški pokret nije bio svjesno desno-radikalan, rasistički i totalitaran, za pojavu ustaške ikonografije u modernoj Hrvatskoj krivi su masoni, antifašizam je ograničavanje svih osnovnih ljudskih sloboda, partizanskih zločina bilo je triput više nego ustaških, a u Hrvatskoj se redovito organiziraju antifašističko-četničke proslave na račun poreznih obveznika. Glavni administratori su prozvani zbog toga što nisu spriječili takve netočnosti.[2] Tom drugom valu zamjerki pridružio se i tadašnji hrvatski ministar obrazovanja Željko Jovanović koji je pozvao studente da ne čitaju hrvatsku Wikipediju zbog tendencije "falsifikata".[3]
Novinari i kolumnisti Jutarnjeg lista Boris Dežulović[4] i Jurica Pavičić[5] dali su komentar na cijelu situaciju u gdje su dali za pravo kolegi Peniću. Međutim, kritike nisu dolazile samo iz Jutarnjeg lista, nego i iz drugih izvora, kao što su e-novine,[6] Novosti[7] pa i pojedinih međunarodnih portala, poput Slon.ru.[8]
Jedan članak, "Specijalni rat protiv Hrvatske 1991. - 2012." - koji je pregledao stanoviti administrator hrvatske Wikipedije - sadržavao je toliku drastičnu dozu neozbiljnosti, grešaka, falsifikata, teorija zavjere i nenamjerne komičnosti da je čak završio na naslovnicama raznih vijesti i portala nakon parodijskog uređivanja anonimnog suradnika.[9][10][11][12]
26. listopada 2013. započeto je i glasovanje za smjenu trojice administratora hrvatske Wikipedije koji su imali najviše prigovora na meta-wikiju (SpeedyGonsales, Kubura i Željko), ali su tijesnom većinom od oko 53-55% glasova dobili povjerenje mjesne zajednice.[13]
Ipak, zbog pokušaja sprječavanja glasovanja te drugih prigovora zbog pristranosti i nepravilnosti, na meta-wikiju je pokrenut zahtjev za mišljenje Stewarda o ponašanju administratora.
Procjena dezinformacija 2021.
Godine 2021. Wikimedia Foundation objavila je oglas za radno mjesto "Ocjenjivača dezinformacija", s ciljem daljnjeg ispitivanja spornog sadržaja na hrvatskoj Wikipediji.[14]
U ožujku 2021. napravljen je niz izmjena kako bi se uklonio administrativni pristup skupini urednika koji se smatraju odgovornima za cijelu aferu, a imena nekih od njih objavljena su i u hrvatskim medijima.[15] Jedan od njih razotkriven je kao urednik poznatog ultradesničarskog web portala.[16]
U lipnju 2021. Wikimedia je objavila svoju Procjenu dezinformacija na hrvatskoj Wikipediji. Zaključeno je da je "skupina administratora Wikipedije na hrvatskom jeziku (Hr.WP) imala nedopuštenu de facto kontrolu nad projektom najmanje od 2011. do 2020. Tijekom tog vremena, grupa je namjerno iskrivljivala sadržaj prikazan u člancima Wikipedije na hrvatskom jeziku u način koji je odgovarao narativima političkih organizacija i skupina koje se šire mogu definirati kao hrvatska radikalna desnica." Prema procjeni, administratori su zlorabili svoju ovlast da zabrane disidente i selektivno su provodili i kršili pravila, što je rezultiralo zarobljavanjem projekta.
Rang
2006., Hrvatska Wikipedija bila je po broju članaka na 32. mjestu u svijetu.[17] Do 2015., spala je na 41. mjesto, čime je izgubila devet mjesta za devet godina.
Medijska recepcija i istraživanja
Terenska izvješća potvrđuju da se sadržaj članaka s Wikipedije na hrvatskom jeziku preuzima od lokalnih tiskanih izdanja niske naklade sve do medija s državnom koncesijom. Dana 15. siječnja 2018., objavljen je TV prilog koji referira na mjerenja 2013. godine kojim je utvrđeno da je Wikipedija na hrvatskom jeziku u 92 % sadržaja Wikipedije na hrvatskom jeziku točno jer referira na pouzdane izvore.[18]
Tijekom 2020. i 2021. započele su prve organizirane edukacijske, zagovaračke i produkcijske akcije umjerene na dopunjavanje manjkavih sadržajâ o rodu i seksualnosti, te civilnom društvu koje je (su)organizirala HrW inicijativa, a o kojima su povremeno izvještavali mediji.[19][20][21][22]
Vidi još
Izvori
Vanjske poveznice
- Hrvatski junaci Wikipedije Arhivirano 2009-12-03 na Wayback Machine-u Nacional, 2005.
- Ante Tomić: Kolumna o opisu Miljenka Jergovića na hrvatskoj Wikipediji
- Hrvati koji pišu najveću svjetsku enciklopediju Arhivirano 2012-10-21 na Wayback Machine-u Jutarnji list, 2007.
