Klefti
Klefti (grčki: κλέφτης / singular, κλέφτες / plural, = hajduk) su bili samozvani armatoli - paravojska koji su se kao hajduci borili protiv Osmanlija sve do 19. vijeka. Oni su uglavnom dolazili iz redova ratobornog planinskog stanovništva Grčke i Cipra.[1]
Klefti κλέφτης | |
---|---|
Portret vođe klefta iz 19. vijeka Dimitriosa Makrisa | |
Država | Osmansko Carstvo |
Karta | |
Karta Osmanskog Carstva oko 1600. |
Etimologija
Riječi kleptomanija, kleptokracija kao i klefti imaju isti korijen u grčkom glagolu - κλέπτειν (kleptein) = krasti.[2]
Historija
Kad su Osmanlije početkom 15. vijeka počeli prodirati na grčke teritorije, slobodarski nastrojeno stanovništvo povuklo se u teško prohodne planinske krajeve, koji Turcima nisu bili interesantni. Iz njihovih sela regrutirali su se klefti, koji su po svemu nalikovali poznatim balkanskim - hajducima. Oni su u planinu i bezakonje bježali iz straha od odmazde, dugova ili zbog neplaćanja poreza. U teško pristupačnim planinama bavili su se prepadima na rijetke putnike i krađama po dolinama u koje bi se iznenadno spuštali.
Istovremeno sa njima pojavili su se i armatoli, sastavljeni također od lokalnog kršćanskog stanovništva, koji su imali zadatak borbe protiv klefta.Paradoksalno je da su mnogi klefti, postali armatoli kad bi stekli ugled kod osmanskih vlasti zbog svoje smionosti[3], ali su se isto tako mnogi armatoli, odmetnuli u klefte kad bi izgubili posao kao armatoli.[3]
Za vrijeme Grčkog rata za nezavisnost (1821. - 1832.) brojni klefti zajedno sa armatolima - postali su jezgro grčkih borbenih snaga i tako postali nacionalni heroji.[3]
Klefti u narodnom pjesništvu
U Grčkoj postoji mnogo pjesama koje veličaju avanture klefta od 1453. do 1832., ipak najveći dio njih potječe iz 18. vijeka.[1]
Poznati klefti
- Athanasios Diakos
- Markos Botsaris
- Nikitas Stamatelopoulos
- Dimitrios Makris
- Odysseas Androutsos
- Theodoros Kolokotronis
- Antonis Katsantonis