Sadže

Sadže (lat. Pteroclidiformes) su red ptica sa samo jednom porodicom Pteroclididae. One su ptice tla, koje sa šesnaest vrsta nastanjuju pustinjske stepe i polupustinje Euroazije i Afrike. Vrste iz te porodice su izgledom, ponašanjem i biologijom razmnožavanja vrlo slične.

Sadže
Pterocles indicus
Naučna klasifikacija
Carstvo:Animalia
Koljeno:Chordata
Razred:Aves
Red:Pteroclidiformes
Porodica:Pteroclididae
Bonaparte, 1831.

Sistematizacija

Sistematika sadža je dugo bila sporna. Zoolozi su ih svrstavali u kokoške pa u golupčarke ili močvarice jer izgledom i nekim oblicima ponašanja (oblik kljuna, potrkušci, gnijezde se na tlu) jako na njih podsjećaju. Način letenja i neki anatomski detalji povezuju sadže s golupčarkama, dok neke druge osobine više podsjećaju na močvarice. Danas su zaseban red sa samo jednom porodicom.

  • Porodica Pteroclididae, sadže
    • Rod Syrrhaptes:
      • Kirgiska sadža ili stepska kokoš (Syrrhaptes paradoxus)
      • Syrrhaptes tibetanus
    • Rod Pterocles:
      • Pterocles alchata
      • Pterocles burchelli
      • Pterocles coronatus
      • Pterocles decoratus
      • Pterocles exustus
      • Pterocles gutturalis
      • Pterocles namaqua
      • Pterocles orientalis
      • Pterocles personatus
      • Pterocles quadricinctus
      • Pterocles senegallus
      • Pterocles lichtensteinii
      • Pterocles bicinctus
      • Pterocles indicus

Osobine

Sadže su velike kao jarebice i golubovi i teže između 150 do 400 grama. Kljunovi i noge su im kratki. Boja perja im je prilagođena okolišu i u smeđim i zelenkastim tonovima prevladavaju boja pijeska i oker s crnim prugama i pjegama. Noge su im također obrasle perjem, a neke stepske vrste imaju perje i na prstima.

Životni okoliš

Sadže daju prednost pustinjskom okolišu, no ne žive samo u pustinjama. Neke vrste nastanjuju zelena, brežuljkasta područja, a neke se čak zadržavaju samo u blizini vode.

Ponašanje i razmnožavanje

Kako sadže obitavaju pretežno u područjima s visokim temperaturama i vrlo malo ili čak potpuno bez sjene, a hrane se sjemenjem (mahunarke), moraju redovno piti. Žive nomadski, a neke čak sezonski sele između područja gdje se gnijezde i gdje provode zimu. U sumrak u jatima dolaze na pojilišta koja mogu biti udaljena i do 50 km. Mužjaci pri tome ulaze u vodu do trbuha i ljuljaju tijelom amo-tamo. Pri tome im se perje na trbuhu natopi vodom. Tako lete natrag do gnijezda gdje zatim mladunci iz njegovog perja piju vodu. Gnijezda sadža su mala udubljenja u tlu, koja su jedva ičim obložena. Ženke legu dva do tri put godišnje obično tri jaja, a mladunce podižu oba roditelja. Vrijeme inkubacije traje 21 do 23 dana.

Taksonomija

Red pteroclididae je ranije uvrštavan u red Galliformes zbog sličnosti familija. Međutim, kasnije je otkriveno da su te sličnosti površne i rezultat konvergentne evolucije.[1] Sadže su naknadno stavljene blizo Columbiformes uglavnom zbog njihove navodne sposobnosti da piju „sisanjem“ i „pumpanjem“ peristaltika jednjaka, što je neobična karakteristika.[2] Nedavno, je utvrđeno ne one mogu usisavaju vodu na taj način,[3] i one se stoga tretiraju zasebno u redu Pteroclidiformes. One se obično smatra da su srodne sa vrapcima, dok su po nekim gledištima one bliže obalskim pticama.[4]

Vrste

Sadže
Vrste[5]SlikaOpis, stanište i statusJaje
Pterocles alchata
(Line, 1766)
Dužina 31-39 cm
Postoje dve podvrste:[6]
P. a. alchata – Španija, Portugalija, Francuska, severozapadna Afrika
P. a. caudacutus – Srednji Istok, Turska i istočni Pakistan

Status: Poslednja briga
Pterocles bicinctus
(Temink, 1815)
Dužina 31-39 cm
Postoje dve podvrste:[7]
P. b. ansorgei – jugozapadna Angola
P. b. bicinctus – Namibija, Bocvana, severozapadna Kejp Provincija
P. b. multicolor – Zambija, Malavi, Mozambik i Transval

Status: Poslednja briga
Pterocles burchelli
(Sklater, 1922)
Dužina 25 cm
Monotip[8]
Angola, Namibija, Bocvana, Zambija, Južna Afrika

Status: Poslednja briga
Pterocles coronatus
(Lihtenštajn, 1823)
Postoji pet podvrsta:[9]
P. c. atratus – Saudijska Arabija, Iran, Avganistan
P. c. coronatus – Sahara, Maroko i Crveno more
P. c. ladas – Pakistan
P. c. saturatus – Oman
P. c. vastitas – Sinaj, Izrael, Jordan
Status: Poslednja briga
Pterocles decoratus
(Kabanis, 1868)
Postoje tri podvrste:[10]
P. d. decoratus – jugistočna Kenija i istočna Tanzanija
P. d. ellenbecki – severoistočna Uganda, severna Kenija, Etiopija, Somalija
P. d. loveridgei – zapadna Kenija, zapadna Tanzanija

Status: Poslednja briga
Pterocles exustus
(Temink, 18259
(Pictured on left)
Postoji šest podvrsta:[11]
P. e. ellioti – Sudan, Eritreja, severna Etiopija, Somalija
P. e. erlangeri – Saudijska Arabija, Zalivske zemlje, Jemen
P. e. exustus – Mauritanija do Sudana
P. e. floweri – Egipat (skoro sigurno izumrla)
P. e. hindustan – jugoistočni Iran, Pakistan, Indija
P. e. olivascens – južna Etiopija, Kenija, severna Tanzanija
Status: Poslednja briga
Pterocles gutturalis
(Smit, 1836)
Postoje dve podvrste:[12]
P. g. gutturalis – južna Zambija, Zimbabve, Bocvana, Južna Afrika
P. g. saturatior – Etiopija, Kenija, Tanzanija, severna Zambija

Status: Poslednja briga
Pterocles indicus
(Kabanis, 1868)
Monotipska[13]
Indija

Status: Poslednja briga
Pterocles lichtensteinii
(Temink, 1825)
Postoji pet podvrsta:[14]
P. l. targius – Sahara, Sahel, južni Maroko do Čada
P. l. lichtensteinii – Izrael, Sinaj, Egipat, Sudan, Etiopija, Somalija
P. l. sukensis – Sudan, Etiopija, Kenija
P. l. ingramsi – Jemen
P. l. arabicus – Saudijska Arabija, Iran, Avganistan, Pakistan
Status: Poslednja briga
Pterocles namaqua
(Gmelin, 1789)
Dužina 31-39 cm
Monotipska[15]
Angola, Namibija, Zimbabve, Bocvana, Južna Afrika

Status: Poslednja briga
Pterocles orientalis
(Line, 1758)
Postoje dve podvrste:[16]
P. o. arenarius – Kazahstan, Pakistan i zapadna Kina
P. o. orientalis – Severna Afrika, Kanarska ostrva, Iberijsko poluostrvo ,
Kipar, Srednji Istok, Turska i Iran

Status: Poslednja briga
Pterocles personatus
(Guld, 1843)

Monotipska[17]
Madagaskar

Status: Poslednja briga
Pterocles quadricinctus
(Temink, 1815)
Dužina 25-28 cm
Monotipska[18]
Srednja Afrika

Status: Poslednja briga
Pterocles senegallus
(Line, 1771)
Dužina 33 cm
Monotipska[19]
Severna Afrika, Srednji Istok i Zapadna Azija

Status: Poslednja briga
Syrrhaptes tibetanus
(Guld, 1850)
Dužina 30-41 cm
Monotipska[20]
planine Srednje Azije, Tibet i centralna Kina

Status: Poslednja briga
Syrrhaptes paradoxus
(Palas, 1773)
Dužina 30-41 cm
Monotipska[21]
planine i stepe Srednje Azije

Status: Poslednja briga

Reference

Literatura

Vanjske veze

Wikivrste imaju podatke o: Sadžama